Connect with us

Komentar

Andrej Plenković: Za usporeni razvoj RH devedesetih nitko se nije ispričao

Published

on

Predsjednik vlade Andrej Plenković nije u utorak želio komentirati ocjenu hrvatske predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović prema kojoj su jučer u Zagrebu protiv srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića prosvjedovali politički marginalci i rekao da se radilo o ljudima koji su jasno artikulirali svoj stav o čelniku susjedne zemlje.

“To pitajte predsjednicu”, rekao je Plenković novinarima na zamolbu da komentira ocjenu o političkim marginalcima. “Ne želim komentirati komentare drugih ljudi”.

“Hrvatska je demokratska zemlja i oni ljudi koji su iz niza razloga željeli manifestirati svoje zadovoljstvo, to su i učinili. To nije prvi put, toga je bilo i pri drugim posjetama”, kazao je Plenković na marginama konferencije o digitalnom tržištu. Dodao je da se radilo o ljudima koji su jasno artikulirali svoj stav o čelniku susjedne zemlje zbog elemenata koji su vezani za prošlost.

Komentirajući svoj jučerašnji sastanak s Vučićem, Plenković je kazao da mu je važno da Hrvatska rješava probleme iz prošlosti koji su nastali u doba raspada bivše SFRJ, u vrijeme agresije Miloševićevog režima na Hrvatsku i okupacije dijela teritorija, “što je preveniralo i usporilo razvoj zemlje i članstvo u EU i NATO”.

Govoreći kako će se koncetrirati na ono što je njemu bitno kao predsjedniku Vlade Plenković je kazao da Hrvatska rješava probleme koji su nastali u vrijeme raspada bivše SFRJ, u vrijeme agresije Miloševićevog režima na Hrvatsku, u vrijeme provođenja politike koja je Hrvatsku učinila zemljom koja je imala okupirane teritorije i to sve do 15. siječnja 1998. godine.

Treba reći da su nam devedesete godine prevenirale kvalitetan gospodarski i društveni razvoj i usporile put u članstvo u EU i NATO. Zato nismo dobili ispriku ni od koga. Stoga želim reći da s današnje perspektive razvoj odnosa sa susjednim državama je izrazito važan. Moramo riješiti u cijelosti pitanja na dnevnom redu – a tu je pitanje granica, nestalih, ratnih šteta, zaštite manjina, sukcesije i kulturnih dobara, kazao je Plenković.

Kazao je da je u razvoju odnosa sa susjedima potrebno u cijelosti riješiti sva pitanja koja su na dnevnom redu i zato jučer s Vučićem nije samo razgovarao o novoj europskoj strategiji proširenja, situaciji u regiji i gospodarskoj suradnji, nego i onome što je ostalo.

“A ostalo je pitanje nestalih, ostalo je pitanje granica, ratnih šteta, zaštite manjina, sukcesije i pitanje kulturnih dobara. Sve teme moramo rješavati u razdoblju koje je ispred nas”, rekao je.

Kazao je da je Vučićem dogovorio da će se kroz koordinatore za otvorena pitanja oformiti posebna radna skupina koja će se baviti temom ratne odštete.

Govoreći o rješavanju pitanja granice na Dunavu, premijer je rekao da “zbog slovenske manipulacije” hrvatsko iskustvo s arbitražama nije sjajno.

“Međutim, to ne znači da neka druga arbitraža ne bi bila vođena po sasvim drugim i kvalitetnim pravilima i načelima međunarodnoga prava. Ali prvo će biti bilateralni razgovori, a kasnije ćemo vidjeti pred kakav međunarodni forum bismo eventualno izašli i s kakvim dogovorom”, zaključio je. (Hina / Kamenjar.com)

facebook komentari

Advertisement
Comments

Komentar

Poljski veleposlanik štiti ugled i interes Poljske i kao čitatelj Večernjeg lista!

Published

on

Andrzej Jasionowski

Zanimljiv doprinos aktualnim temama, a to su, među ostalima, i Poljska i diplomacija, objavljen je u Večernjem listu 21. veljače. Dok se, barem u Večernjaku, na koji sam pretplaćen, o Poljskoj pišu veliki članci i komentira stanje, poljska diplomacija reagira, moglo bi se reći – drugim sredstvima na objave u našim medijima. Ali, kako?

Ne uobičajenim diplomatskim, kao što su primjerice demarši ili note i sl., koja stoje na raspolaganju svakoj diplomaciji na svijetu. U, pazi sad, rubrici reagiranja, nekad poznatoj kao – pisma čitatelja – demokratski otvorenoj u svakoj tiskovini, od malih do mainstream medija, svim čitateljima za izražavanje njihovih mišljenja, razmišljanja, stavova glede Večernjakova pisanja o Poljskoj javio se, kao čitatelj, veleposlanik Poljske u RH Njegova Ekselencija Andrzej Jasionowski, upozorivši na nepreciznost u jednom članku, objavljenom u Obzoru, koja nije u interesu ni činjenično, a može nepovoljno utjecati na čitatelje i glede imidža Poljske.

Da bi se shvatilo o čemu se radi citirat ćemo reagiranje. Evo citata: „ Sa zanimanjem sam pročitao članak „Lažna nada iz Poljske: povijest se ne može modelirati za potrebe politike“, autora Milana Galića, koji smatram kao polemički glas u vezi s izmjenom poljskog zakona o Institutu narodnog sjećanja. Jedan od temeljnih zadataka ove izmjene je eliminacija iz javnih prostora izraza tipa „poljski logori“, ili „poljski logori smrti“ koji se zapravo odnose na koncentracijske logore i logore smrti koje je stvorila nacistička Njemačka na okupiranim područjima“ (kraj citata).

Poljski veleposlanik je također naveo i da se o tomu izjasnila i njemačka kancelarka Angela Merkel tvrdeći 10. veljače ove godine da „odgovornost za koncentracijske logore leži na Njemačkoj“. Ovo smo uočili i naveli kao primjer kako i NJ. E. Andrzej Jasionowski, veleposlanik Poljske u RH, u zaštiti ugleda i interesa zemlje koju zastupa reagira i kao čitatelj Večernjeg lista.

Reakcija, odnosno reagiranje, pa i kao odjek čitanja novina i objavljivanja ostalih vrsta medija u stvari je, ili bi trebao biti, normalan diplomatski posao, što bI trebali svi ostali diplomati u svim zemljama pogotovo stoga što u većini veleposlanstava djeluju PR odjeli za odnose s novinarima i javnosti uopće, za što primaju plaću, da bi upozoravali što i kako se u medijima piše o, u spomenutom slučaju, o Poljskoj.

To bi se trebalo učiti, i vjerojatno se uči i u školama za profesionalne diplomate, ako, moguće, u svojem habitusu nemaju taj gen da bi zaštitili interese i ugled zemlje koju zastupaju bilo gdje.

Antun Drndelić

 

facebook komentari

Continue Reading

Komentar

Plenković: Odluka o nabavi borbenih zrakoplova za nekoliko tjedana

Published

on

By

Predsjednik Vlade Andrej Plenković u četvrtak se u Bruxellesu sastao s glavnim tajnikom NATO saveza Jensom Stoltenbergom.

“Činjenica je da je Hrvatska počela povećavati svoja izdavanja kao što smo se svi dogovorili 2015. Cijenimo ono što Hrvatska čini kad je riječ o pomaganju svim nejzinim susjedima na Balkanu na njihovom putu prema euroatlantskim integracijama”, rekao je nakon sastanka Stoltenberg.

Plenković je kazao kako je ovo bio plodan i konstruktivan razgovor te još jednom naglasio koliko Hrvatska želi sudjelovati u Savezu.

“Pokazali smo jasnu solidarsnost, prisutni smo u misijama Saveza već niz godina. Moramo se složiti oko načina kako postići cilj od 2 posto izdvajanja BDP-a na obranu. U godinu i četiri, pet mjeseci vlasti jasno smo pokazali proračunima za 2017. i 2018. da je Hrvatska povećala svoja izdvajanja. Želimo povećati svoju sposobnost”, rekao je Plenković.

Plenković je kazao da će odluka o nabavi borbenih zrakoplova biti objavljena u narednih nekoliko tjedana.

facebook komentari

Continue Reading