Connect with us

Intervju

Andrej Plenković: Zahvaljujući 22 milijarde eura ojačat ćemo Projekt Slavonija

Published

on

U prvom intervjuu nakon što je HDZ-ova vlada dobila povjerenje u Hrvatskom saboru premijer Plenković govori za Glas Slavonije o prvim reformama te korištenju europskih sredstava što ih je Hrvatska osigurala

Nova Vlada dobila je potvrdu u Saboru i počinje raditi praktički bez stanke u odnosu na prošlu. Koliko je taj kontinuitet vlasti bitan za Hrvatsku u vrijeme krize izazvane zatvaranjem gospodarstva zbog pandemije koronavirusa?

– Najprije želim zahvaliti hrvatskim građanima koji su nam dali povjerenje, kao i svima koji su izašli na izbore. Zahvalan sam i parlamentarnoj većini koja nam je izglasala povjerenje u Hrvatskom saboru za drugi mandat. Ovakav sastav Vlade, reduciran po broju ministarstava, ima kvalitetne ljude i program da ostvarinajbitnije ciljeve koji su pred nama. Kada je 5. srpnja navečer postalo jasno da smo uvjerljivo pobijedili, odmah sam rekao da ujutro možemo imati većinu jer je to bilo posve jasno, te da idemo odmah raditi. To potvrđuju dva važna događaja koja su se dogodila nakon izbora – 10. srpnja smo ušli u Europski tečajni mehanizam II, a u međuvremenu smo na Europskom vijeću dogovorili cijeli paket Višegodišnjeg financijskog okvira i plan “EU nove generacije” koji Hrvatskoj omogućuje 22 milijarde eura u idućih 7 godina. Radili smo gotovo kao da izbora nije ni bilo.

Može li saborska većina od 76 glasova jamčiti stabilnost vlasti u sljedeće četiri godine? Naime, u Hrvatskoj se “pravom većinom” smatra barem 85 ili 90 zastupnika, sve je ostalo stalno pod sumnjom…

– Mislim da će to biti stabilna većina. Mi smo mogli, uz možda malo dodatnog napora u 10. i 6. izbornoj jedinici, dobiti još dva mandata, pa bi to bilo 68mandata, ali je i ovako rezultat izvrstan. Ono što je važno je povjerenje među partnerima. Imamo partnere skojima smo surađivali u proteklom mandatu. Osim zastupnika manjina, tu je HNS te Reformisti koji su bili dio naše projektne suradnje i dobro se poznajemo. Mi smo se usuglasili o programu. Ne vidim što bi se moglo dogoditi da se većina destabilizira. Što se tiče drugih zastupnika, naglašavao sam cijelo vrijeme – mi ni od kog drugog nismo ni tražili potporu. Ova je većina potpuno legitimna, čvrsta i stabilna. Ukoliko netko od onih koji su bili protiv iskazivanja povjerenja Vlade ili možda nisu glasali, kasnije eventualno želi dati podršku parlamentarnoj većini i Vladi – to može učiniti, ali samoinicijativno, javno i transparentno.

Očekujete li da će biti takvih situacija? Zapravo, nalazimo se u vremenima u kojima bi konsenzus oko određenih pitanja mogao biti vrlo bitan kako bi se problemi s kojima ćemo se suočavati i reforme koje će donijeti rezove lakše rješavali i proveli?

– Već sam kazao u zadnjem govoru u Saboru da imamoiskustva nakon ove četiri godine i nastojat ćemo uključiti u zakonske prijedloge ili odluke i neke oporbene ideje. Ljudi, naravno, žele i polemiku, žele i različite stavove parlamentarnih stranaka tesučeljavanje ideja i argumenata, ali ako bude prijedloga oporbe koji su korisni, ne vidim razloga zašto ih ne prihvatiti.

Očekujete li da će se u dogledno iskristalizirati situacija u parlamentarnoj opoziciji, postati jasno vidljivo tko je među njima vodeća snaga. Sada je to politički iznimno šaroliko, relativno su to slabiji klubovi, SDP je zaokupljen procesom traženja vlastite budućnost. Vjerujete li da će se stvoriti u Saboru snaga s kojom ćete se moći razgovarati na tragu konsenzusa?

– Dopustite možda da kažem par riječi kako ja vidim funkcioniranje parlamentarne većine. Ona jekoncipirana na HDZ-u koji je usidren u desnom centru, na mjestu na koje smo ga čvrsto pozicionirali. Tu će i dugoročno ostati jer tu dobivamo najveću podrškuhrvatskog naroda. U konačnici HDZ po ovom izbornom sustavu nikada nije dobio 63 mandata u izbornim jedinicama u zemlji, uz još tri zastupnika Hrvata izvan Hrvatske. Zašto to govorim? Zato što smo oformili parlamentarnu većinu sa dva bloka – manjinskim zastupnicima kojih je 8 te s blokom liberalnih stranaka. S nama su HSLS, HNS i Reformisti. Tko je sve ostao u opoziciji? Ostao je SDP sa svim svojim Restartpartnerima koji su bili poraženi, košarkaškim rječnikom rečeno, s 25 razlike. Pred njima je sada introspekcijski proces analize i konsolidacije. Imamo na desnomspektru Domovinski pokret i Most koji su krenuli s nerazumnim te pogrešnim ucjenjivačkim pristupom prema HDZ-u, govoreći da oni mogu s HDZ-om, ali ne i s premijerom i predsjednikom stranke koji je bašnedavno uvjerljivo osvojio drugi mandat na unutarstranačkim izborima i vodio zemlju u zahtjevnim okolnostima. Oni su sami sebe diskvalificirali iz suradnje. Išli su prepisivati neuspješnu politiku Mosta iz 2015. Tu se vidi da je riječ o ljudima koji nemaju iskustva u upravljanju i vladanju.

Smanjili ste broj ministarstava, u njima su sada četiri ministra podrijetlom iz Slavonije. Jeste li time htjeli poslati posebnu poruku i koji su bili osnovni kriteriji kada ste formirali ovaj novi tim?

– Vlada je u velikoj mjeri dio kontinuiteta naše prve vlade s tim da smo tu još pridružili četvero novih članova, ministricu Tramišak, ministricu Brnjac, ministra Fuchsa te potpredsjednika Miloševića. Slavonija je iznimno zastupljena u ovoj vladi, kao i dosad, jer smo imali i u prethodnom mandatu četvero ministara iz Slavonije. Moram reći da je HDZ ostvario izvrstan rezultat u Osječko-baranjskoj i Virovitičko-podravskoj županiji, – u 4. izbornoj jedinici prvi put u povijesti smo osvojili 8 mandata. Župan Anušić postao je potpredsjednik stranke u timu Odvažno za Hrvatsku prije četiri mjeseca. 2016. godine u kampanji u Osijekuobećali smo i napraviti za Slavoniju veliki iskorak kakav je Projekt Slavonija. Ostvarili smo velike korake naprijed i mislim da su naši ljudi u Slavoniji dio tih aktivnosti na nacionalnoj razini prepoznali, kao i angažman stranke i u Osječko-baranjskoj i u Virovitičko-podravskoj županiji. Zato je bilo logično da zbog Projekta Slavonija, zbog ravnomjernog regionalnog i ruralnog razvoja, zbog poljoprivrede, resor regionalnog razvoja i fondova Europske unije preuzme Nataša Tramišak koja ima iskustvo na županijskoj razini, koja se razumije u europske fondovei koja je energična i radišna. Mislim da će to biti odlična poruka Slavoniji, a trojica slavonskih ministara – Marić, Aladrović i Banožić – nastavljaju svoj posao.

Jeste li očekivali tako snažan rezultat u Slavoniji, to je zapravo 16 mandata iz četvrte i pete izborne jedinice, Domovinski pokret je tamo gdje je očekivao najviše gotovo potpuno neutraliziran, stvoreno je 10 mandata razlike u odnosu na SDP… Jeste li očekivali baš toliko?

– Što se tiče 5. izborne jedinice bio sam uvjeren da možemo ponovo osvojiti 8 mandata. Što se tiče 4., išli smo na 7 mandata. Rezultati su takvi da smo dobili 8, što je povijesno najbolji rezultat HDZ-a. Imali smo na listi dokazane kandidate, dotadašnje članove Vlade,dvojicu župana, saborske zastupnike te još nekoliko ljudi koji su snažni u svojim sredinama. Osobno sam bio toliko puta u Slavoniji u mandatu da je ljudima jasno koliko nam je Slavonija bitna i koliko smo se trudili unaprijediti njen položaj.

Dotaknimo se onda tih iznimno zanimljivih i dugih pet dana u Bruxellesu. Kako ste doživjeli i preživjeli te maratonske pregovore u Europskom vijeću? Koji je trenutak bio ključan, presudan, da bi se postigao dogovor, da bi se formirala stajališta zemalja članica i kada je u pitanju VFO i plan oporavka, i kolika je uloga bila i Vaša osobno, i Hrvatske u svim tim zbivanjima i u postizanju konačnog dogovora s kojim su sada svi zadovoljni?

Na kraju smo postigli dobar kompromis, a pri tome smo mi posebno vodili računa o tome da nacionalna omotnica bude poluga razvoja Hrvatske. Zato su te 22 milijarde eura sjajan instrument za provođenje reformi. Ovakva snažna omotnica omogućuje nam brzi gospodarski oporavak. Preračunato u kune, radi se o ukupno oko 166 milijardi kuna dostupnih iz Europske unije, što je više od jednogodišnjeg proračuna Republike Hrvatske. Ujedno, to je i snažan signal optimizma za tržišta, gospodarstvenike i investitore.

U raspravi sam rekao da zbog pandemije COVID-19 imamo ogroman problem, na koji moramo kao Unija dati snažan odgovor. Ne možemo mi na veliki problem reagirati s mlakim pristupom, nego to mora biti snažna poruka građanima, državama, ekonomiji, financijskim tržištima i ulagačima. Ili smo mogli nastaviti na način da produbljujemo nepovjerenje između sjevera i juga ili zapada i istoka Europe oko sredstava ili načela vladavine prava i upravljanja instrumentom iduće generacije. Ili smo se mogli izdići i kao državnici koji imaju veliku odgovornost naći rješenje. Na kraju smo postigli dogovor koji je dobar za sve države članice i cijelu Europsku uniju.

Hrvatska je u europskom paketu za oporavak, zapravo, dobila više nego što je očekivala…

– Hrvatska može biti izuzetno zadovoljna osiguranim sredstvima, koja su i plod brojnih razgovora, lobiranja te naše argumentacije o specifičnostima Hrvatske i njenim potrebama u odgovoru na krizu, što smo intenzivno radili proteklih mjeseci. Primjerice, izborili smo se da Hrvatska jedina dobije dodatnu alokaciju od 400 milijuna eura i dodatnih 100 milijuna eura za poljoprivredu i ruralni razvoj, s obzirom da je posljednja zemlja koja je ušla u EU i najkraće je koristila europske fondove – samo jednu financijsku perspektivu .Od početka pregovora o novom europskom proračunu, zalagali smo se i uspjeli zajedno s drugim članicama izboriti za smanjenje nacionalnog sufinanciranja s 25% na 15%, što će rezultirati uštedama od 1,5 milijardu eura za idućih 7 godina u nacionalnim izdvajanjima za projekte. Ujedno, zadržali smo razdoblje korištenja europskih sredstava (N+3 pravilo), koje omogućava provedbu projekata i korištenje sredstava u realnim rokovima. Što se tiče argumentacije za pregovore o EU NextGeneration, podržavali smo kriterije za izračun alokacije koji obuhvaćaju i procjene pada BDP-a jer nam je turistički sektor radi objektivnih okolnosti pandemije negativno utjecao na prognoze kretanje BDP-a. Zalagali smo se za što povoljniji omjer bespovratnih sredstava u odnosu na zajmove jer bespovratna sredstva ne povećavaju javni dug i time se ne ugrožavaju javne financije. To je Hrvatskoj izrazito važno u trenucima kada smo ušli u ERM II te nastavljamo put prema europodručju. U Hrvatskoj je udio bespovratnih sredstava na znatno višoj razini nego kod nekih drugih članica – iznad je 70 posto, što nam samo iz ovog Instrumenta za oporavak stavlja na raspolaganje gotovo 6 milijardi eura. Hrvatska će imati na raspolaganju i najmanje 2,35 milijarde eura zajmova. Uvjeti su takvi da se Hrvatska sama nigdje na tržištu ne bi mogla zadužiti pod tim uvjetima, jer za kredite jamči Europska unija kao cjelina sa svojim proračunom. Zajmovi se vraćaju tek od 2026. pa do 2058. godine. Zbog velike potrebe za sredstvima za očuvanje likvidnosti poduzeća i radnih mjesta, zalagali smo se i za posebne programe koji to financiraju – dio programa EU NextGeneration je i zamišljen da te potrebe financira (program React EU), što nama odgovara jer je riječ o bespovratnim sredstvima.

Najavili ste da će se na vrijeme donijeti nacionalni plan na temelju kojeg će se realizirati projekti i da će se osnažiti nacionalni kapaciteti za povlačenje europskog novca. Kada taj plan mora biti završen? Kako planirate osnažiti te kapacitete?

– Već na idućoj sjednici Vlade usvojit ćemo Odluku o koordinacijskim aktivnostima za Nacionalni plan oporavka, jer smo svjesni da nam je velika prilika što je god moguće ranije i kvalitetnije izraditi plan koji bi definirao potrebe i projekte koji bi se financirali iz Plana oporavka EU-a. Izrada Nacionalnog plana oporavka koordinira se s Europskom komisijom. Nacionalni kapaciteti za povlačenje europskog novca već imaju iskustva iz prve financijske perspektive (2014–2020), što je vidljivo i u sve boljoj dinamici korištenja sredstava fondova EU: trenutno smo na 97,6% ugovorenih sredstava (odnosno 10,5 milijardi eura) te na 38,2% plaćenih sredstava (odnosno 4,01 milijarde eura), što nam daje temelj da u buduće budemo sve efikasniji. Sredstva želimo upotrijebiti kako bismo očuvali radna mjesta, osigurali brz oporavak gospodarstva, ali i ulagali u preobrazbu naše ekonomije kako bi Hrvatska ubuduće bila puno otpornija na bilo koju krizu. Uložit ćemo sredstva i za ravnomjerni regionalni razvoj, ruralni razvoj, poljoprivredu i ribarstvo, kao i za promet, okoliš, digitalizaciju, znanost, istraživanje i konkurentnost gospodarstva.

Koliko bi ovaj “europski dobitak” mogao osnažiti Projekt Slavonija, Baranja i Srijem? Hoće li i vaša nova Vlada zadržati njegov opseg i koji su daljnji planovi za istok Hrvatske?

– Projekt Slavonija u velikoj mjeri ispunio je naša očekivanja. Kako smo i obećali, u ovom mandatu osnažit ćemo Projekt Slavonija, a uz to pokrenut ćemo slične programe te formirati Projekt za Dalmatinsku Zagoru, Liku, Banovinu i Gorski kotar te razvoj otoka. Uložit će se 30 milijardi kuna u ravnomjeran regionalni razvoj i nove tehnologije. Na taj način želimo ubrzati razvoj svih krajeva Hrvatske, rješavati demografski probleme u manje razvijenim sredinama te ih postepeno približavati prosjeku razvijenosti EU. Za tu namjeru izborili smo se u okviru pregovora o novom europskom proračunu i za dodatnih 500 milijuna eura, uz argument da je Hrvatske jedina od svih država članica koristila dosad samo jednu financijsku perspektivu (2014.–2020.).

Koliko su u ovim situacijama bitni dobri osobni odnosi s nositeljima europskih funkcija? Često ističete prijateljstvo s predsjednikom Europskog vijeća i predsjednicom Europske komisije i njihove osobne simpatije za našu zemlju, pa i po cijenu svojevrsnog potcjenjivanja tih odnosa od strane dijela hrvatske političke scene što je krajnje neobična pojava u zemlji u kojoj je praksa raspitati se tko koga poznaje…

– To je prije svega pitanje poznavanja europskih politika, funkcioniranja institucija EU-a, ali i spremnosti da u svakome trenutku snažno štitite hrvatske nacionalne interese. Osobni odnosi su važni u politici i diplomaciji. Protekle četiri godine sudjelujem na sastancima Europskog vijeća i vrijeme provedeno u tom krugu, kao i stečeno iskustvo te suradnja i poznanstva sa svim čelnicima država članica EU i europskih institucija, svojevrsni su kapital. Trenutno sam 10. po stažu u Europskom vijeću.

Koncept novog suverenizma, za koji se zalažem i kojeg promičem, temelji se na osnaživanju države i gospodarstva kroz korištenje komparativnih prednosti našeg članstva u Europskoj uniji i NATO, bilo da je riječ o gospodarskim odnosima, financijama ili sigurnosti. To znači kapitalizirati pravo za kojeg smo se teškom mukom izborili – pravo da ravnopravno sjedimo za stolom gdje se donose najvažnije odluke o budućnosti Europe i svijeta. Sastavnica novog suverenizma jest graditi savezništva u kojima će se naš glas slušati i uvažavati, a kroz koje ćemo graditi temelje gospodarskog razvoja Hrvatske. Živimo u vremenu koje zahtjeva odlučne lidere, koje traži državništvo i viziju, u kojem nema mjesta za prazne fraze i floskule. Građani Hrvatske to s pravom traže i očekuju. Naš međunarodni položaj nikad nije bio bolji i snažniji, a na nama je da to kapitaliziramo na korist hrvatskih poduzetnika, građana, čitavog društva. Rezultati posljednjeg Europskog vijeća, 22 milijarde eura osiguranih za Hrvatsku u idućih 7 godina, najbolji su pokazatelj toga. Nema boljeg dokaza strateške vrijednosti našeg članstva u EU od ishoda posljednjeg sastanka u Bruxellesu, jer nema niti jedne druge međunarodne organizacije osim EU-a koja bi nam takva sredstva mogla pribaviti.

Koronavirus ne štedi nikoga pa ni članove vlasti, kako vidimo i po slučaju ministra Malenice. Imate li plan u slučaju da se više ministara zarazi ili više članova parlamentarne većine što bi moglo izazvati probleme pri izglasavanju Vladinih prijedloga?

– Ministar Malenica u dobrom je stanju i već se boraveći u samoizolaciji posvećuje radu u novom resoru. Kad se u potpunosti oporavi te sukladno preporukama epidemiologa, položit će prisegu i preuzeti odgovornost za vođenje Ministarstva pravosuđa i uprave. Situaciju da se zaraze pojedini parlamentarni zastupnici ili članovi vlada vidjeli smo i u drugim zemljama i to su posljedice globalne pandemijekoja je poprimila velike razmjere. Većina će biti neupitna, a prigodom održavanja sjednica Vlade i Sabora vodit ćemo računa o svim pravilima HZJZ-a i epidemiologa te držati potreban razmak. Apeliram na sve da budu maksimalno odgovorni i poštuju propisane mjere zaštite.

Isticali ste da je još od 2016. Vaš je cilj bio smanjiti tenzije i podjele u društvu, međutim vaša je prošla Vlada praktički od početka bila usmjerena na “gašenje požara”, odnosno svladavanje niza kriza. Kako očekujete da će izgledati novi mandat? Već na jesen se najavljuje jačanje gospodarske krize, val otkaza i drugo.

– U protekle četiri godine pokazali smo da se znamo nositi sa svim problemima, i onim koje smo sebi zadali kao cilj i onim izazovima koji su nam neočekivano došli na dnevni red. Samo pet mjeseci nakon dolaska na vlast našli smo se u situaciji da radi krize u Agrokoru moramo spriječiti potencijalni kolaps cijelog hrvatskog gospodarstva. I u tome smo uspjeli, spasivši brojna radna mjesta. Vrlo brzo nakon toga suočili smo se i s problemima u brodogradilištima Uljanik i 3. Maj. Rješenje smo našli i za uspješnu dokapitalizaciju i privatizaciju Petrokemije koja danas posluje i restrukturira se. Takvo krizno upravljanje odvuklo nam je u određenoj mjeri pozornost od pojedinih razvojnih inicijativa koje smo imali u planu i kojima ćemo u ovom mandatu posvetiti puno više pažnje. Želimo optimizam radi financijskog okvira od 22 milijarde eura iz EU-a iskoristiti za motivaciju svih državnih institucija, kao i svih sektora u društvu da snažno prionemo reformama. U tom kontekstu, ključne iskorake želimo učiniti u području zdravstva, pravosuđa i borbe protiv korupcije, javne uprave i tržište rada. Ova kriza prigoda je za transformaciju Hrvatske, našeg društva i gospodarstva. Nastavit ćemo s poreznim i administrativnim rasterećenjima koja će kreirati povoljnije uvjete poslovanja te bolju investicijsku klimu. Stoga ćemo smanjiti stopu poreza na dohodak s 24 % na 20 % odnosno s 36 % na 30 %, a poduzećima s godišnjim prihodom do 7,5 milijuna kuna smanjit ćemo stopu poreza na dobit s 12 % na 10 %, čime ćemo obuhvatiti 110.000 poduzeća, odnosno njih 93 %. Nastavit će se reforma školstva i jačat će se digitalizacija u obrazovanju kako bi se mlade pripremalo za poslove budućnosti, a poticat ćemo i veća ulaganja u istraživanje i razvoj. Što se tiče radnih mjesta, Vlada je proteklih mjeseci osigurala plaće za preko 600.000 zaposlenih i likvidnost za preko 100.000 poslodavaca. No, s obzirom na neizvjesnu jesen koja nas čeka, pripremit ćemo i nove mjere kako bismo učinili sve što je u našoj moći da sačuvamo zdravlje i živote, ali i svako radno mjesto. Nadalje ćemo podupirati poslodavce jer oni su kralješnica hrvatskog gospodarstva.

Transformirali ste HDZ, usidrili ga čvrsto na desnom centru, netko je u analizi rezultata napisao da ste nakon stranke i birače HDZ-a povukli prema centru i za to ste nagrađeni pobjedom. U vladi je sada kao potpredsjednik i predstavnik srpske nacionalne manjine. Mislite li da bi to moglo pomoći smanjivanju ideoloških podjela?

– Rezultat od 66 osvojenih mandata, odnosno 37,3 posto glasova hrvatskih birača pokazuje da smo ispravno učinili s pozicioniranjem HDZ-a čvrsto na desnom centru, gdje se i treba nalaziti najsnažnija hrvatska okupljajuća stranka i uz potporu hrvatskog naroda raditi na zaštiti državnih interesa. Poštujemo naše tradicije, običaje, povijest, vjeru i vrijednosti. Ne želimo Hrvatsku okovanu u prošlosti, nego Hrvatsku okrenutu budućnosti koju gradimo za nove generacije. Želimo Hrvatsku koja nije isključiva i polarizirana, nego Hrvatsku koja okuplja i koja je uključiva, svjesna svojih potencijala, zemlju samopouzdanih, radišnih, složnih i slobodnih ljudi. Zahvaljujući snažnom financijskom paketom od 22 milijarde eura koji smo osigurali iz EU-a te reformama koje ćemo provoditi, prvi put imamo priliku da jaz koji je postojao između Hrvatske i zapadne Europe ubrzano smanjimo. Što se tiče nacionalnih manjina, njihovi izabrani predstavnici dali su podršku ovoj Vladi te će u njoj imati svog predstavnika u ulozi Borisa Miloševića kao potpredsjednika Vlade za društvena pitanja i ljudska prava. Na taj način već su bili zastupljeni i u ranijoj Vladi HDZ-a. To radimo s punim uvjerenjem da je to dobro za hrvatsko društvo u cijelosti, za zdravu političku kulturu te jačanje dijaloga i tolerantnosti.

Hrvatska bilježi i dalje veći broj oboljelih od koronavirusa. Mislite li da je za to krivo pretjerano opuštanje i prerano otvaranje gospodarstva ili nešto drugo? Jeste li zadovoljni načinom na koji se Nacionalni stožer civilne zaštite nosi s ovim novim valom epidemije? Povremeno se čuju kritike da su upute građanima kontradiktorne i zbunjujuće, a sve su glasniji zahtjevi za preispitivanjem ustavnosti pojedinih odluka Stožera. Što mislite o tome?

– Čitav svijet se danas suočava s najvećom zdravstvenom krizom u posljednjih sto godina. Pandemija COVID-19 ne jenjava, naprotiv ubrzava se: svakog dana imamo četvrt milijuna više zaraženih i preko 5000 preminulih. Znamo da ćemo dok se ne nađe cjepivo ili lijek morati balansirati između zaštite zdravlja i gospodarskih aktivnosti. Sada unatoč povećanju broja zaraženih, bilježimo blaže oblike bolesti i manji broj hospitaliziranih slučajeva. No ipak to od svih nas zahtijeva ponovno veću odgovornost i bolje poštovanje svih propisanih mjera. To je mala žrtva koju svi moramo prihvatiti – higijena, dezinfekcija i distanciranje – ako želimo da nam gospodarstvo ponovno funkcionira, pa i turizam, po čemu smo među rijetkima u Europi koji smo ga reaktivirali. Jedino zajedno, uz oslanjanje na struku i znanost možemo uspješno prebroditi ovo zahtjevno vrijeme i osigurati zdravstvenu sigurnost i gospodarski oporavak Hrvatske. Što se tiče napada na odluke Stožera civilne zaštite RH, oni su pretežito bili orkestrirani iz redova SDP-a i oporbenih stranaka, koji su svoju kampanju posvetili ratu s dokazanim stručnjacima u borbi protiv COVID-19 te su praktički navijali za koronu. Zahvaljujući pravovremenim restriktivnim mjerama te odgovornim ponašanjem građana u prvom poluvremenu zadržali smo nisku stopu zaraženosti i mali broj preminulih. Stožer će nastaviti raditi odgovorno i kvalitetno svoj posao i pripremati nove mjere za sprječavanje širenja zaraze, ako epidemiološka situacija to bude dalje zahtijevala. Što se tiče ustavnosti odluka, ponovit ću da su sve mjere koje smo donosili te izmjene Zakona o zaštiti pučanstva i Zakona o sustavu Civilne zaštite, bile u skladu s Ustavom i zakonom. Tu raspravu smo imali u Hrvatskom saboru i tu bitku je oporba već izgubila.

Četiri godine su pred vama, pred novom Vladom, kakvu Hrvatsku očekujete 2024.?

– Ekonomski oporavljenu, na tračnicama zdravog rasta, transformirane ekonomije, u cijelosti usklađene s trendovima četvrte industrijske revolucije, s vidljivim efektima tada već više od deset godina članstva u Europskoj uniji, s većom kulturom tolerancije u društvu, manje podijeljenosti i snažnim institucijama.

Očekujete li treći mandat?

– Mi ćemo biti tu u utakmici, borit ćemo se maksimalno što možemo za povjerenje. Kažu ovi iskusniji da je teže obnoviti mandat nego osvojiti prvi. Mi smo dobili i izbore 2016. u vrlo nezavidnim okolnostima, a ovaj put smo povjerenje dobili u izrazito specifičnim okolnostima. Radimo koliko možemo i znamo i nastojat ćemo izvući maksimum za zemlju. Ako to bude ponovno nagrađeno povjerenjem hrvatskih birača, bit ćemo im zahvalni i ponizni.

Što vi mislite o ovoj temi?

Oglasi
Komentiraj
Advertisement

Komentari