Pratite nas

Pregled

Andrej Plenković: Želimo preokrenuti negativne trendove u Slavoniji

Objavljeno

na

Predsjednik Vlade Andrej Plenković rekao je na prvoj sjednici Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem kako Vlada želi preokrenuti negativne demografske i gospodarske trendove u Slavoniji te staviti naglasak na njezin razvoj korištenjem domaćih i europskih financijskih izvora.

Cilj je staviti Slavoniju u fokus ove i budućih Vlada te osvijestiti potencijale koje nudi financijska perspektiva za dodatnu razvojnu vrijednost toga dijela Hrvatske, jer je na raspolaganju gotovo 2,5 mlrd. eura koji na razne načine mogu biti usmjereni u razvoj istoka Hrvatske, rekao je Plenković.

Pri tome je po njegovim riječima važno ostvariti sinergiju svih partnera, kako bi napori s državne razine bili dodatno oplemenjeni onime što kroz realizaciju projekata nudi europski proračun.

Plenković je istaknuo da su poljoprivreda, regionalni razvoj, energetika, promet, malo i srednje poduzetništvo i ruralni razvoj prioritetne teme koje Vlada razmatra kada su u pitanju slavonske županije te da je duh partnerstva s jedinicama lokalne i područne samouprave jedno od temeljnih načela Vladina rada.

Politički smo prepoznali negativne demografske trendove i iseljavanje na ratom opustošenim područjima. Naša je ambicija pokušati korigirati te trendove stavljajući naglasak na razvojni aspekt cijele Slavonije te u ovom mandatu nacionalnim i europskim sredstvima učiniti vidljive, relevantne i prepoznatljive iskorake, poručio je premijer.

Ova je Vlada spremna napraviti iskorak za Slavoniju kakav je ona zaslužila. Potezi koje smo jučer napravili glede stabilizacije stanja u Agrokoru vrlo su relevantni za Slavoniju, a razvoj događaja potvrđuje ispravnost zakonskog pristupa i postupanja svih dionika u rješavanju toga problema, rekao je Plenković.

Siguran sam da ćemo doći do rješenja koje neće imati negativne efekte za hrvatsko gospodarstvo, rekao je premijer dodavši kako će Ministarstvo financija ovoga tjedna pokušati pronaći rješenja i za probleme Borova.

Ministrica regionalnog razvoja i fondova EU-a Gabrijela Žalac kazala je kako je Vladin cilj ravnomjerniji razvoj Slavonije, povećanje privlačenja sredstava europskih strukturnih i investicijskih fondova te jačanje kapacitete jedinica lokalne samouprave za realizaciju nacionalnih i EU projekata.

Ključ je u tijelima državne uprave sveobuhvatno sagledati ono što će biti financirano domaćim i europskim sredstvima, koordinirati investicijske projekte na razini Ministarstava i uvažiti potrebe županijskih razvojnih agencija, rekla je Žalac.

Ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić poručio je kako će Vlada učiniti sve kako bi Slavoniju dovela u vrh razvijenosti hrvatskih regija. Očekuje da će od 2,4 milijarde eura koliko je Hrvatskoj na raspolaganju iz programa ruralnog razvoja više od pola završiti na području slavonskih županija.

Ministar financija Zdravko Marić rekao je kako je zadaća Ministarstva pridonijeti olakšavanju načina i uvjeta poslovanja, kako bi se potaknula gospodarska aktivnost.

Jedan od najboljih pokazatelja koliko nam je to važno je projekt porezne reforme, s posebnim naglaskom na olakšavanje uvjeta poslovanja malim i srednjim poduzetnicima, jer se tijekom recesije pokazalo da su oni najranjiviji, rekao je Marić.

Vlada je na sjednici 8. ožujka ove godine osnovala Savjet za Slavoniju, Baranju i Srijem kao savjetodavno tijelo za koordinaciju provedbe i praćenja korištenja europskih strukturnih i investicijskih fondova, instrumenata i programa Europske unije, Europskoga gospodarskog prostora i nacionalnih izvora u okviru Projekta Slavonija, Baranja i Srijem.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Odgođeno širenje OECD-a, Hrvatska će još čekati

Objavljeno

na

Objavio

Članice Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) u četvrtak su odgodile odluku o širenju na nove zemlje kandidate iz Europe i Latinske Amerike, među kojima je i Hrvatska, no glavni tajnik Angel Gurria opovrgava da je taj proces blokiran

‘Ne, proces nije blokiran’, kazao je Gurria na konferencije za novinare u povodu godišnjeg okupljanja OECD-a na kojem nije dano zeleno svjetlo kandidaturama Hrvatske, Brazila, Argentine, Perua, Rumunjske i Bugarske.

‘Neki puta napredujete hodajući, drugi put u kasu, a ponekad u trku’, opravdavao se šef OECD-a, organizacije sa sjedištem u Parizu. U tu organizaciju nije primljen ni Brazil iako je predsjednik države Jair Bolsonaro dobio potporu američkog predsjednika Donalda Trumpa.

Gurria je objasnio da OECD broji 36 zemalja te da se sve moraju složiti oko prijema novih članica. Prošle godine su u tu organizaciju ušle dvije zemlje, Kolumbija i Litva.

‘Članice bi, prije nego prihvate nove zemlje, željele znati u kojem se smjeru OECD želi širiti’, kazao je za AFP jedan diplomatski izvor, potvrdivši razmimoilaženja među članicama oko tog pitanja.

OECD okuplja najrazvijenije i najbogatije zemlje svijeta koje se zauzimaju za demokraciju i tržišno gospodarstvo.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Marčetić: U Odžaku je 1945. godine nagoviještena sudbina bosanske Posavine

Objavljeno

na

Objavio

– Iako su pred nama i pred budućim istraživačima brojna otvorena pitanja i nepoznanice vezane uz zbivanja na prostoru Odžaka i odžačke Posavine u travnju i svibnju 1945., dosadašnji radovi su na ovaj ili onaj način pridonijeli popularizaciji ove teme i zanimanju stručne i šire javnosti za istu. Odžak je dokaz i simbol žrtve malog hrvatskog čovjeka koji se ne tražeći to našao u žrvnju globalnih povijesnih kretanja koja melju sve pred sobom”.

U sklopu ovogodišnje manifestacije  “Dani sjećanja” magistar povijesti Stjepan Marčertić održao je predavanje na temu Odžak i odžačka Posavina 1945. godine. Pun Centar za kulturu općine Odžak dokaz je koliko je ova tema aktualna u ovom trenutku i koliku pozornost izaziva kod ovdašnjih ljudi. Magistar Marčetić je u središte svoga izlaganja stavio ratnu operaciju vođenu na koncu Drugogog svjetskog rata na prostoru Podvučjaka, a za naš portal je kazao kako je ova tema malo istražena:

– Malo je toga do danas istraženo o svemu onome što se tih dana u Odžaku i okolnim selima događalo. Pobjedničke partizanske snage omogućile su stvaranje nove Jugoslavije, a ista ta nova Jugoslavija i njeno partijsko vodstvo idućih pedesetak godina stvarala je neku novu povijest, povijest temeljenu na gledištu pobjednika. Rijetki su objavljeni radovi o ovoj temi, pogotovo oni sistematski obrađeni, ali se možemo nadati da će se pojaviti istraživači, povjesničari, koji će znanstvenom metodom rada doći do brojnih za nas još nepoznatih činjenica, kaže Marčetić i dodaje:

– Iako su pred nama i pred budućim istraživačima brojna otvorena pitanja i nepoznanice vezane uz zbivanja na prostoru Odžaka i odžačke Posavine u travnju i svibnju 1945., dosadašnji radovi su na ovaj ili onaj način pridonijeli popularizaciji ove teme i zanimanju stručne i šire javnosti za istu. Odžak je dokaz i simbol žrtve malog hrvatskog čovjeka koji se ne tražeći to našao u žrvnju globalnih povijesnih kretanja koja melju sve pred sobom” .

Inače, Stjepan Marčetić je svoju znanstvenu radnju na temu Odžaka i odžačke Posavine 1945. godine obranio na Sveučilištu u Zadru i “zaradio” znanstveno zvanje magistra povijesti. Primjer je kako se povijest vlastitoga naroda može proučavati, znanstveno istraživati i svoja istraživanja dati generacijama kako bi više i bolje upoznali istinu o svome zavičaju.

Anto Pranjkić/Kamenjar.com

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari