Pratite nas

Istaknuto

Andrija Hebrang: Član sam HDZ-a, ali kao građanin dajem podršku Bruni Esih

Objavljeno

na

Od Hasanbegovića i svih članova HDZ-a u Zagrebu očekujem da čvrsto, angažirano podupru Dragu Prgometa kao našeg legitimnog i kvalitetnog kandidata koji će u Zagrebu i za sebe i za HDZ ostvariti sjajan rezultat. Druge kandidature me ne zanimaju. Oni koji budu radili protiv našeg kandidata, snosit će posljedice – kazao je sinoć, nakon povratka iz Rima premijer Andrej Plenković komentirajući podršku pojedinih članova HDZ-a neovisnoj kandidatkinji Bruni Esih u utrci za čelnog čovjeka Zagreba. O Esih je kazao: “U razgovoru s njom nisam stekao dojam da je zainteresirana biti kandidat, niti da bi se bavila komunalnim pitanjima, izgleda da je došlo do evolucije stajališta”.

Neovisna kandidatkinja

Drago Prgomet, HDZ-ov igrač za Zagreb, jučer je u društvu ministra obrane Damira Krstičevića poručio da HDZ više nije stranka koja izbacuje članove, nego je stranka koja okuplja unatoč različitim mišljenjima.

Referirao se na potporu Zlatka Hasanbegovića, člana Predsjedništva HDZ-a i potpredsjednika zagrebačkog HDZ-a, neovisnoj kandidatkinji Bruni Esih.

U isto vrijeme Bruni Esih potporu je dao još jedan HDZ-ovac Andrija Hebrang. Potporu joj je izrazio na promociji knjige novinara Tihomira Dujmovića, a jučer ju je potvrdio i za Večernji list. “Prgomet je službeni kandidat HDZ-a, kojeg su podržala sva stranačka tijela i ja to kao član stranke poštujem. No, kao građanin opredjeljujem se za Brunu Esih jer ona zagovara utvrđivanje istine o komunističkim grobovima, kojih je u Hrvatskoj 960. To se poklapa s mojim dugogodišnjim stavovima i zato je podržavam” – rekao je Hebrang.

On, nastavio je, neće sudjelovati u njezinoj kampanji za zagrebačku gradonačelnicu jer ne sudjeluje ni u jednoj kampanji izvan HDZ-a. Zbog podrške Bruni Esih, Prgometovoj protukandidatkinji, ne očekuje, kaže, nikakve posljedice jer u HDZ-u nije ni na kakvoj funkciji.

“HDZ – široka stranka”

Na pitanje koji značaj imaju grobovi komunističkih žrtava na lokalnim izborima koji bi trebali imati fokus na komunalnim temama, Hebrang je rekao da je Esih i saborska zastupnica te da je spektar tema koje ona zagovara širok. U emisiji Velimira Bujanca, koji je medijski pokrovitelj Brune Esih, otkriveno je da će na njezinoj listi za zagrebačku Skupštinu biti i majka Jean-Michelea Nicoliera, francuskog dragovoljca koji je poginuo braneći Vukovar – Lyliane Fournier.

HDZ je široka stranka, u njoj postoje ljudi koji imaju različita mišljenja o svjetonazorskim pitanjima. HDZ je takav od svojih početaka. Danas smo stranka koja okuplja, a ne razdvaja  rekao je jučer ujutro Prgomet te poručio da će HDZ u Zagrebu pobijediti i u utrci za gradonačelnika i u utrci za Skupštinu.

Ministar Krstičević podržava Prgometa. “Bio je hrvatski branitelj, uključio se u rat kada je domovini bilo najteže te je kao kao liječnik spašavao živote.  Ima moju punu potporu. Ostvario je, kasnije, i sveučilišnu karijeru, dugo je bio i ravnatelj klinike, i mislim da HDZ ima dobrog kandidata!”, zaključio je Krstičević.

BRUNA ESIH: “Zbog uvredljive izjave o Gračanima nikada neću gostovati kod Šprajca!” (VIDEO)

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Istaknuto

Tko je Božo Kožul – zapovjednik “Tigrova”?

Objavljeno

na

Objavio

Prva gardijska brigada Hrvatske vojske “Tigrovi” obilježila je 27. obljetnicu svog ustroja prigodnom svečanosti u vojarni “Croatia” na kojoj je istaknuto da su pripadnici “Tigrova” dali veliki doprinos u Domovinskom ratu te da je obaveza društva čuvati uspomenu na tu borbenu postrojbu u kojoj je tijekom rata poginulo 367 pripadnika, a njih šest još se vode kao nestali.

Na obilježavanju obljetnice prisustvovao je i posebni savjetnik ministra obrane Božo Kožul, zapovjednik „Tigrova“.

Stožerni brigadir Božo Kožul u “Tigrove” je stupio 5. kolovoza 1990., a general Janko Bobetko imenovao ga je pukovnikom u 21. godini. S 27 godina postao je zapovjednik 1. gardijske brigade, a 2001. godine je umirovljen.

Kožul je svojevremeno govorio kako branitelji u vrijeme naoružanja nisu imali gotovo ništa, tek ono što su naslijedili u Rakitju. “Nije bilo vremena zapovijedati, nešto planirati, sve je bilo stvar dogovora”, rekao je te istaknuo kako su ratovali neiskusni i neškolovani momci protiv oficira JNA.

“1991. godine je važna jer smo bili neslomljivi, dečki su imali veliki duh i domoljublje, vladalo je zajedništvo. Bez 1991. godine, ne bi bilo ni Oluje. Tada je odnos snaga bio 5:1 u korist neprijateljske vojske, dok je za vrijeme Oluje bilo obrnuto”, ocijenio je Kožul.

Božo Kožul umirovljeni je stožerni brigadir, rodom iz Širokog Brijega. Tijekom ratnih godina zapovijedao je 2. i 3. bojnom do samoga kraja, da bi 1995. preuzeo dužnost načelnika Odsjeka za operativno-nastavne poslove sve do 1997. godine, piše Narod.hr

 

facebook komentari

Nastavi čitati

Istaknuto

5. studenog 1990. – Osnovana 1. gardijska brigada “Tigrovi”

Objavljeno

na

Objavio

Na današnji dan 1990. godine formirana je Jedinica za posebne namjene MUP-a Republike Hrvatske u Rakitju, koja je kasnije prerasla u 1. gardijsku brigadu “Tigrove”.

Bila je formirana od dragovoljaca i dijelova Hrvatske policije. U prvoj fazi svoga djelovanja, kao Jedinica za posebne namjene MUP-a “Rakitje”, izvršavali su delikatne vojno-redarstvene zadaće.

Iza njih su ostale briljantno provedene akcije poput hvatanja Arkana i drugih terorista.

U suradnji sa drugim jedninicama za posebne namjene MUP-a RH proveli su povijesnu akciju na Plitvicama koja je u historiografiji zapamčena kao “Krvavi Uskrs”.

Daljnjim rastom snaga i postupnim formiranjem Hrvatske vojske uvjetovanim stupnjem agresije na Republiku Hrvatsku, “Tigrovi” postaju 1. A brigada ZNG-a, koju čini šest bataljuna (bojni).

Tada su se bojne nazivale prema bazama ili kodnim nazivima i to: 1. bojna-Vrapče (ćukovi), 2. bojna-Rakitje (kosovi), 3. bojna-Pionirac, po Pionirskom gradu (žune), 4. bojna -Kumrovec pa Petruševac (gavranovi), 5. bojna -Vinica kod Varaždina (oblaci) i 6. bojna – Tomislavac po planinarskom domu na Sljemenu (orlovi).

Tijekom ljeta 1991. godine, dio “Tigrova” držao je položaje u Novim Čakovcima, Vukovaru, Dalju, Erdutu, Iloku, Đeletovcima i Tenji.

Tijekom 1991. godine “Tigrovi” su sudjelovali i u borbama na novogradiškom i novljanskom ratištu, te su spriječili namjere banjalučkog da se spoji s bjelovarskim korpusom JNA. Štoviše u operaciji “Orkan ’91” brigada je imala zapaženu ulogu u oslobađanju okupiranog područja. Sredinom 1992. godine brigada je poslana u deblokadu opkoljenog Dubrovnika.

Sve zadatke uspješno su obavili i najjužniji dio Hrvatske je potpuno oslobođen do kraja godine. Godine 1993. dijelovi brigade sudjeluju u operaciji “Maselnica”, a 1994. godine brigada je uglavnom neaktivna te je taj period provela u treningu i opremanju.

Ipak ta godina ostat će upamćena kao ona u kojoj je život izgubio jedan od simbola “Tigrova” – heroj Domovinskog rata Damir Tomljanović Gavran. U operaciji “Bljesak”, “Tigrovi” su bljesnuli na njima poznatom terenu zapadne Slavonije, a kruna njihova djelovanja bila je operacija “Oluja”.

Važno je napomenuti činjenicu koja se se često zaboravlja, a to je da je brigada sudjelovala i u ratnim operacijama u BiH, od operacije “Ljeto ’95” do “Južni potez“. Tijekom Domovinskog rata ime i važnost “Tigrova” gradilo je oko 11 tisuća pripadnika.

U ratnim akcijama Domovinskog rata poginulo je 367 pripadnika Tigrova dok je 1711 ranjeno, a 201 pripadnik je prošao torture logora. Šestorica se još uvijek vode kao nestali, piše vojna povijest

 

Ministar Krstičević čestitao obljetnicu Tigrovima

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari