Pratite nas

Istaknuto

Andrija Hebrang: Najstrašnije je što u Saboru vidite čovjeka u tenisicama (VIDEO)

Objavljeno

na

Hoće li hrvatski glasači nagraditi ili kazniti populiste? Kakva je razina saborskih rasprava? Kako regirati na političara koji tijekom nastave ulazi u školu? U emisiji OTVORENO gostovali su: Ivan Vilibor Sinčić, predsjednik Živog zida, Bojan Glavašević, saborski zastupnik SDP-a, Andrija Hebrang, bivši potpredsjednik Vlade (HDZ), Miroslav Šimić, predsjednik saborskog Kluba zastupnika Mosta, Drago Prgomet, saborski zastupnik HDZ-a i Denis Kuljiš, novinar. 

Andrija Hebrang rekao je kako je najstrašnije to što danas u Saboru vidite čovjeka u tenisicama. To je institucija za koju su ginule generacije, dodao je.

Nadovezao se na to Bojan Glavašević koji je rekao da upravo zbog toga što Hebranga, nakon 25 godina, više vrijeđaju Pernarove tenisice nego to koliko ljudi jedva preživljava ili je pod ovrhom, imamo bijes masa koji se okreću ljudima koji razmišljaju izvan te kutije.

Hebrang mu je na to odgovorio: Mladi gospodin ništa ne razumije, to sam i očekivao od njega. Smeta me i snimka gdje vi sa Fredom Matićem vrijeđate hrvatske branitelje, umiruće i mrtve borce HVO-a. To me smeta, a tenisice oblačite zato jer ne poštujete instituciju u koju dolazite.

Glavašević mu je na to rekao da je on u ratu u masovnim grobnicama izgubio oca, djeda, a za baku još ne zna gdje je. Fred Matić je devet mjeseci robijao za ovu zemlju, ubijao tenkove, vi nemate pojma što znači nosit se s takvim gubicima u životu. Vi niste ostali bez svega kao što sam ja.

Ivan Vilibor Sinčić rekao je da sebe ne smatra populistom već da govori o problemima koji muče velik broj ljudi. Istaknuo je da je Živi zid davao prijedloge Saboru, ali sve su redom odbili. To je cinizam vlasti. Najavio je da će Ivan Pernar biti kandidat za gradonačelnika grada Zagreba. Glavašević je rekao da Pernar, bez obzira na njegov osebujan način, doprinosi demokratskoj kulturi u Hrvatskoj.

Hebrang tvrdi da je populizam posljedica neuspjeha onih koji su vladali, bez obzira o kojoj se strani radi. Smatra da populizam kratko traje i ne daje riješenja. Kao iznimku i velikog majstora koji se uspio održati istaknuo je zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića.

Da populizam nije nikakva novost napomenuo je Drago Prgomet. Torbama se gađalo, donosile su se uputnice za psihjatra predsjedniku sabora, bilo je pokušaja šamaranja pa su to neki tumačili kao prijateljske pozdrave. Smatra da je problem kada nema jasne distinkcije između populizma i zloupotrebljavanja tuđe nesreće ili kršenja zakona.

Miroslav Šimić ne misli da su mostovci populisti, ali je dodao da je Most nastao kao reakcija građana koji su nezadovoljni političkim elitama, koje su upravljale Hrvatskom 20-ak godina. Rekao je da ne odobrava ponašanje kolege Pernara, koji je bespotrebno iz klupe vikao na predsjedavajućeg. Isto tako ne odobrava nepozvane dolaske u školu i pozivanje djece da izlaze sa nastave. Zamislimo se u ulozi roditelja te djece, koji sve to gledaju i slušaju.

Šimić se dotaknuo i etičkog kodeksa koji je pokrenut na inicijativu predsjednika Hrvatskog sabora Bože Petrova. Ne misli da će njegovo uvođenje značiti totalni preokret u ponašanju zastupnika, ali smatra da je to korak prema tome da podsjeti zastupnike na što to znači biti saborski zastupnik.

Kada ljevičari kažu populizam, oni misle na uspon nacionalizma. Kada desničari govore o populizmu- oni misle na uspon neokomunizma, rekao je Denis Kuljiš. Jedan od razloga zašto, između ostalog, raste Živi zid su upravo ovakve uzajamne optužbe partitokrata.

Zbog toga onda javnost misli- ovi zaista ništa ne rade i nemaju ništa stvarno za ponuditi. Kao najuspješnijeg u Saboru i osobu u koju bi se zastupnici trebali ugledati,  istaknuo je Božu Petrova. Dobar lik je bila i Mirela Holy, ona je bila odličan saborski zastupnik, dodao je.

Emisiju je zaključio Andrija Hebrang rekavši: beskrupulozan mladi gospodin Glavašević pokazuje da mu doista nije mjesto u hrvatskoj politici. Ovako kopati po ranama, bez ikakvog znanja i temelja, je sramota.

facebook komentari

Istaknuto

Tko je Božo Kožul – zapovjednik “Tigrova”?

Objavljeno

na

Objavio

Prva gardijska brigada Hrvatske vojske “Tigrovi” obilježila je 27. obljetnicu svog ustroja prigodnom svečanosti u vojarni “Croatia” na kojoj je istaknuto da su pripadnici “Tigrova” dali veliki doprinos u Domovinskom ratu te da je obaveza društva čuvati uspomenu na tu borbenu postrojbu u kojoj je tijekom rata poginulo 367 pripadnika, a njih šest još se vode kao nestali.

Na obilježavanju obljetnice prisustvovao je i posebni savjetnik ministra obrane Božo Kožul, zapovjednik „Tigrova“.

Stožerni brigadir Božo Kožul u “Tigrove” je stupio 5. kolovoza 1990., a general Janko Bobetko imenovao ga je pukovnikom u 21. godini. S 27 godina postao je zapovjednik 1. gardijske brigade, a 2001. godine je umirovljen.

Kožul je svojevremeno govorio kako branitelji u vrijeme naoružanja nisu imali gotovo ništa, tek ono što su naslijedili u Rakitju. “Nije bilo vremena zapovijedati, nešto planirati, sve je bilo stvar dogovora”, rekao je te istaknuo kako su ratovali neiskusni i neškolovani momci protiv oficira JNA.

“1991. godine je važna jer smo bili neslomljivi, dečki su imali veliki duh i domoljublje, vladalo je zajedništvo. Bez 1991. godine, ne bi bilo ni Oluje. Tada je odnos snaga bio 5:1 u korist neprijateljske vojske, dok je za vrijeme Oluje bilo obrnuto”, ocijenio je Kožul.

Božo Kožul umirovljeni je stožerni brigadir, rodom iz Širokog Brijega. Tijekom ratnih godina zapovijedao je 2. i 3. bojnom do samoga kraja, da bi 1995. preuzeo dužnost načelnika Odsjeka za operativno-nastavne poslove sve do 1997. godine, piše Narod.hr

 

facebook komentari

Nastavi čitati

Istaknuto

5. studenog 1990. – Osnovana 1. gardijska brigada “Tigrovi”

Objavljeno

na

Objavio

Na današnji dan 1990. godine formirana je Jedinica za posebne namjene MUP-a Republike Hrvatske u Rakitju, koja je kasnije prerasla u 1. gardijsku brigadu “Tigrove”.

Bila je formirana od dragovoljaca i dijelova Hrvatske policije. U prvoj fazi svoga djelovanja, kao Jedinica za posebne namjene MUP-a “Rakitje”, izvršavali su delikatne vojno-redarstvene zadaće.

Iza njih su ostale briljantno provedene akcije poput hvatanja Arkana i drugih terorista.

U suradnji sa drugim jedninicama za posebne namjene MUP-a RH proveli su povijesnu akciju na Plitvicama koja je u historiografiji zapamčena kao “Krvavi Uskrs”.

Daljnjim rastom snaga i postupnim formiranjem Hrvatske vojske uvjetovanim stupnjem agresije na Republiku Hrvatsku, “Tigrovi” postaju 1. A brigada ZNG-a, koju čini šest bataljuna (bojni).

Tada su se bojne nazivale prema bazama ili kodnim nazivima i to: 1. bojna-Vrapče (ćukovi), 2. bojna-Rakitje (kosovi), 3. bojna-Pionirac, po Pionirskom gradu (žune), 4. bojna -Kumrovec pa Petruševac (gavranovi), 5. bojna -Vinica kod Varaždina (oblaci) i 6. bojna – Tomislavac po planinarskom domu na Sljemenu (orlovi).

Tijekom ljeta 1991. godine, dio “Tigrova” držao je položaje u Novim Čakovcima, Vukovaru, Dalju, Erdutu, Iloku, Đeletovcima i Tenji.

Tijekom 1991. godine “Tigrovi” su sudjelovali i u borbama na novogradiškom i novljanskom ratištu, te su spriječili namjere banjalučkog da se spoji s bjelovarskim korpusom JNA. Štoviše u operaciji “Orkan ’91” brigada je imala zapaženu ulogu u oslobađanju okupiranog područja. Sredinom 1992. godine brigada je poslana u deblokadu opkoljenog Dubrovnika.

Sve zadatke uspješno su obavili i najjužniji dio Hrvatske je potpuno oslobođen do kraja godine. Godine 1993. dijelovi brigade sudjeluju u operaciji “Maselnica”, a 1994. godine brigada je uglavnom neaktivna te je taj period provela u treningu i opremanju.

Ipak ta godina ostat će upamćena kao ona u kojoj je život izgubio jedan od simbola “Tigrova” – heroj Domovinskog rata Damir Tomljanović Gavran. U operaciji “Bljesak”, “Tigrovi” su bljesnuli na njima poznatom terenu zapadne Slavonije, a kruna njihova djelovanja bila je operacija “Oluja”.

Važno je napomenuti činjenicu koja se se često zaboravlja, a to je da je brigada sudjelovala i u ratnim operacijama u BiH, od operacije “Ljeto ’95” do “Južni potez“. Tijekom Domovinskog rata ime i važnost “Tigrova” gradilo je oko 11 tisuća pripadnika.

U ratnim akcijama Domovinskog rata poginulo je 367 pripadnika Tigrova dok je 1711 ranjeno, a 201 pripadnik je prošao torture logora. Šestorica se još uvijek vode kao nestali, piše vojna povijest

 

Ministar Krstičević čestitao obljetnicu Tigrovima

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari