Pratite nas

Politika

Andrija Mikulić Marasu: Vi ste potpuno nerelavantan faktor i najnesposobniji ministar Milanovićeve vlade

Objavljeno

na

Hoće li Zagrepčani na nove izbore ili će sutra Skupština grada potvrditi proračun za iduću godinu vrijedan 10 milijardi kuna? Gdje će Milan Bandić pronaći tri ruke koje mu nedostaju? Hoće li biti novih stranačkih prebjega? U Otvorenom su gostovali: Andrija Mikulić (HDZ), Gordan Maras (SDP), Tomislav Jonjić (Neovisni za Hrvatsku) i Nenad Matić (Zelena lista).

“Nemam staklenu kuglu i ne mogu reći hoće li biti prijevremenih izbora za gradsku skupštinu”, kazao je na početku Andrija Mikulić. “Nisam gazda, nego predsjednik Skupštine zadužen za red. Jedan scenarij je da proračun prođe, drugi da ne prođe. Onda postoji mogućnost da gradonačelnik predloži odluku o privremenom financiranju i daje je na glasovanje do 31. prosinca. Ako se do tad ne izglasa privremeno financiranje, Vlada raspušta Skuštinu, dolazi povjerenik i Vlada raspisuje izbore”, rekao je te naglasio kako “nitko od članova kluba HDZ-a nije pregovarao s nikim o pojedinim točkama dnevnog reda”.

Gordanu Marasu je čudno da je “gospodin Mikulić ranije govorio kako nema problema za proračun, a sad govori drugačije”. “Budući da nitko iz oporbe, koja je najavila da neće podržati proračun – nije podnio nijedan amandman, onda nema razloga da promijene mišljenje”, kazao je. “Građani imaju pravo reći što misle o gradskooj politici. Očito nisu zadovoljni da se novac Zagreba troši na autobuse iz Zagorja i dr. dok u vrtiće moraju nositi higijenske potrepštine”, dodao je.

Podsjetio je kako nije realiziran amandman HDZ-a od prošle godine vezano za sljemensku žičaru. Odgovorio mu je Andrija Mikulić koji je kazao kako je on sretan, što se na njemu i vidi. Podsjetio je da su prva dva prebjega iz zagrebačke skupštine bila iz SDP-a.

Tomislav Jonjić podsjetio je da je Milan Bandić ipak pristao na mijenjanje imena Trga maršala Tita. “Kad smo bili uvjereni da ćemo poboljšati kvaliteti života u Zagrebu – participirali smo u vlasti. Odluku da proračun nećemo poduprijeti najavili smo i prije nego smo vidjeli prijedlog proračuna”, kazao je. “Noć je tek pred nama. Trgovina se zasad nije dogodila, ali ne zato što su zastunici principijelni – nego zato što su mediji uperili svoje reflektore na to”, dodao je.

Nenad Matić iz Zelene liste kazao je kako će oni podržati proračun jer su prihvaćeni njihovi amandmani. “Ne možemo krizu u glavnom gradu države inicirati svakih nekoliko mjeseci. Građani će izgubiti”, poručio je Matić. Dodao je kako možda neki Klub podrži proračun, a da on osobno nije sudjelovao u nikakvoj trgovini. Marasu je poručio kako bi bilo dobro da u SDP-u proanaliziraju razloge zašto ljudi odlaze od njih. Dodao je kako zagrebačka skupština polako gubi dignitet i “pretvara se u Hrvatski sabor”.

Gordan Maras je ponovio kako u Zagrebu postoje stotine problema koji se ne rješavaju, “proračun se prihvati, a prođe 15 posto projekata, novcem se ne upravlja transparentno i građani imaju dojam da se njihovim novcem trguje, što je sramotno”. Mikuliću je poručio da treba priznati da nema većine i da želi zadržati “svoju fotelju” dok ga “premijer Plenković ne imenuje državnim inspektorom”. “HDZ i gradonačelnik Bandić prednjače u trgovini”, zaključio je.

Andrija Mikulić je kazao kako je fascinantan Marasom i da bi SDP-ovac trebao održavati tri konferencije za novinare dnevno. “Osobno ću pokrenuti kampanju pod nazivom ‘Dajmo mu da govori’. Vi ste potpuno nerelavantan faktor i najnesposobniji ministar Milanovićeve vlade. Kad bi vas pitao, a zakon o Državnom inspektoratu je bio u dva čitanja, da mi nabrojite tri inspekcije – ne biste znali “. kazao je. Marasa je optužio da je u dva društva bio poslovni direktor, a da su oba društva ova otišla stečaj.

“Ovo zbilja ne treba komentirati, gospodin Mikulić je sve rekao o sebi. Jedino mi je nevjerojatno da u 2. izbornoj jedinici njegovu sposobnost glasači nisu prepoznali jer je dobio deset puta manje glasova od mene”, odgovorio mu je Maras.

Proračun Grada Zagreba iznosi 10 milijardi kuna, što je više od svih županija, gradova i općina zajedno. “Onaj koji predlaže proračun mora tokom čitavog mandata voditi računa da vodi politiku kako bi proračun bio usvojen. Gradonačelnik je vodio takvu politiku koja je rezultirala situacijom – da se ne zna hoće li proračun sutra biti usvojen. Ako ne bude usvojen, doći će do zastoja investicija, ali se sve to da nadoknaditi”, kazao je Tomislav Jonjić. Nije siguran da Bandiću izbori odgovaraju. “Mi se ne plašimo izbora. Plaši se ljude da izbori koštaju – to je svjesno manipuliranje javnošću. To je novac koji ostaje gradu, a dobiva se na legitimnosti i kvaliteti vlasti”, dodao je.

Mikulić je poručio kako to nije istina. Ovdje se radi o pitanju: Hoće li se ići u razvoj grada, hoće li se graditi nove škole, vrtići i dvorane. Kome je stalo trošiti miljune na izbore”, upitao je. Maras mu je odgovorio kako je za škole i vrtiće u proračunu predviđena ista masa novca kao za spomenike. “U četiri godine napravljeno je 12 škola i vrtića”, kazao je Mikulić, a Marasa je upitao smeta li mu spomenik dr. Franji Tuđmanu.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

Ruža Tomašić: U drugom krugu izbora glasat ću za Kolindu Grabar-Kitarović

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednička utrka postaje sve zanimljivija, posebno nakon što je gotovo riješeno da na izbore ide i bivši šef SDP-a Zoran Milanović.

Njegova kandidatura mogla bi ići u prilog aktualnoj predsjednici Kolindi Grabar-Kitarović jer će, ako u utrku uđe i kandidat desnice kao suparnik aktualnoj predsjednici (što je posve izvjesno), amortizirati udarce na nju pošto će morati biti raspoređeni i na lijevog kandidata Milanovića.

Osim toga, ulazak Milanovića u ring nakon što je tri godine bio izvan političkog stroja mogao bi mobilizirati birače HDZ-a, a možda ih i vratiti toj stranci u strahu da na Pantovčak ne dođe predsjednik lijeve provenijencije.

S obzirom na to da će Kolinda Grabar-Kitarović biti kandidatkinja HDZ-a, svaka mobilizacija HDZ-ovih glasača nakon što je ta stranka na euroizborima osvojila tek 22,7 posto glasova ići će njoj u prilog.

Desnica, koju je Andrej Plenković odstranio iz HDZ-a i koja je na euroizborima osvojila ukupno 17 posto glasova, nezadovoljna Plenkovićevom i politikom Kolinde Grabar-Kitarović, sprema svojeg predsjedničkog kandidata. Još je nepoznato hoće li to doista biti glazbenik Miroslav Škoro kojeg ankete plasiraju na treće mjesto nakon aktualne predsjednice i Zorana Milanovića.

Hrvatski suverenisti koji su na euroizborima osvojili jedan mandat (Ruža Tomašić) već su se unaprijed odredili da neće podržati K. Grabar-Kitarović iako se ona još službeno nije ni kandidirala.

Činjenica da u utrku ulazi Milanović ne mijenja odluku Hrvoja Zekanovića iz stranke Hrast, koja je dio platforme Suverenista, da Grabar-Kitarović neće imati podršku te stranke. Ruža Tomašić, pak, jasno poručuje da će, ako u drugom krugu budu aktualna predsjednica i Milanović, ona dati podršku Kolindi Grabar-Kitarović. Ali ne bezuvjetnu.

“Bude li takva situacija, tražit ću s njom sastanak da se očituje kakvu će politiku voditi. Glavna tema na kojoj ću inzistirati bit će srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić za kojeg je ona izjavila da bi ga ponovno pozvala u Hrvatsku. Pa on je radio budalu od nje i Plenkovića kad je bio u Hrvatskoj, zašto bi ga opet zvala? Ako mi ne bude dala čvrsta jamstva, odnosno ako ne odredi crtu ispod koje neće ići, posebno u slučaju Vučić, onda ću ostati kod kuće i neću glasati za nju”, rekla je Ruža Tomašić Večernjem listu.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

Tomislav Karamarko: Povjerenstvo ne može djelovati kao svojevrsno etičko sudište

Objavljeno

na

Objavio

Kako ja to mogu ustavnom tužbom protiv jedne odluke izvršiti “udar” na Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa?!

Zamolio sam svoje pravne zastupnike, gospođu Vesnu Alaburić i gospodina Ivu Farčića, da mi objasne kakvu su to ustavnu tužbu napisali i u kakav su me to “udar” na Povjerenstvo “uvalili”. Evo što su mi odgovorili:

Medijski komentari o Vašem navodnom “udaru” na Povjerenstvo odnose se samo na osporavanje dijela odluke Povjerenstva kojim se utvrđuje da ste propustom deklariranja svojih ranijih poslovnih odnosa s Josipom Petrovićem “počinili povredu načela djelovanja” iz čl.5. Zakona o sprječavanju sukoba interesa.

Mi u tužbi tvrdimo da Zakon ne propisuje sankciju utvrđenja “povrede načela djelovanja” i da Povjerenstvo nije Zakonom ovlašteno odlučivati o kršenju “načela djelovanja” kao samostalnoj/posebnoj povredi Zakona, pa da stoga odluka nije temeljena na Zakonu.

Znam da je spominjanje propisa zamorno, ponekad čak i pravnicima, ali ću Vam ipak ukratko prezentirati relevantne zakonske odredbe:

(I) Zakon u članku 5. navodi određena načela djelovanja dužnosnika (dužnost treba obavljati časno, pošteno, savjesno, odgovorno, nepristrano; čuvajući vjerodostojnost i dostojanstvo dužnosti i povjerenje građana; ne koristeći javnu dužnost za osobne probitke, a građani imaju pravo biti informirani o ponašanju dužnosnika koje je u vezi s obnašanjem dužnosti).

(II) Člankom 42. stavak 1. Zakon utvrđuje da Povjerenstvo može izreći (samo) tri vrste sankcija za povredu odredaba Zakona: opomenu, obustavu isplate dijela plaće i javno objavljivanje odluke. Zakon, dakle, ne ovlašćuje Povjerenstvo da donosi odluke kojima bi “samo” deklariralo povredu nekog načela djelovanja ili neke zakonske odredbe.

(III) Stavkom 2. članka 42. Zakon propisuje koja se sankcija može izreći za povredu pojedine od taksativno nabrojenih zakonskih odredbi. Članak 5., koji utvrđuje načela djelovanja, uopće se ne spominje u tom kontekstu, što znači da se za povredu tih načela ne može izreći nikakva sankcija.

U spomenutim načelima djelovanja dužnosnika nema ničeg posebno spornog. Radi se o uopćenim, općeprihvaćenim načelima političkog djelovanja. Netko bi se stoga mogao zapitati: ako su načela zapisana u Zakonu, zašto Povjerenstvo ne bi imalo pravo utvrđivati povredu tih načela? Odgovor je vrlo jednostavan: zato što to proturječi jednom temeljnom pravnom načelu – načelu zakonitosti. To pravno “načelo svih načela” temelj je vladavine prava.

Ono, uz ostalo, zahtijeva da (i) svaka sankcija izrijekom bude propisana javno dostupnim zakonom i (ii) da zakon bude dostatno precizan i predvidljiv kako bi mu građani mogli prilagoditi svoje ponašanje.

Dakle, zahtijeva se određena nomotehnička kvaliteta pravne norme, kako u pogledu sadržaja kažnjivog ponašanja tako i u pogledu sankcija. A takva norma o načelima djelovanja dužnosnika u Zakonu ne postoji.

Osim toga, za tijela javne vlasti vrijedi pravno pravilo da mogu raditi samo i isključivo ono za što su propisima ovlaštena, za razliku od građana, kojima je dopušteno sve osim onog što je izričito zabranjeno.

Zato, ako Zakon izričito ne ovlašćuje Povjerenstvo da donosi odluke kojima utvrđuje povredu načela djelovanja dužnosnika, Povjerenstvo tako nešto ne smije činiti.

Nekoliko riječi o tome može li se utvrđenje neke relevantne činjenice smatrati sankcijom. U pravu nema dvojbe da takvo utvrđenje ima odgovarajući pravni učinak.

Deklaratorno utvrđenje o neetičkom ili nečasnom postupanju dužnosnika predstavlja veću društvenu stigmu od izricanja bilo koje druge sankcije (izrijekom) propisane Zakonom (opomena, obustava isplate dijela mjesečne plaće i javno objavljivanje odluke Povjerenstva). Reakcije javnosti to nedvojbeno potvrđuju. Zato takva deklaracija po svojoj pravnoj naravi jest sankcija.

Načela djelovanja dužnosnika iz članka 5. Zakona važna su za tumačenje Zakona, ali nikako ne mogu biti samostalna/posebna osnova za izricanje bilo kakvih sankcija/utvrđenja.

Zakon regulira situacije sukoba interesa, njegovog spriječavanja i razriješavanja. Taj Zakon ne predstavlja etički kodeks dužnosnika (niti mu je to svrha), pa posljedično ni Povjerenstvo ne može djelovati kao svojevrsno etičko sudište.

Ipak, dakle, nisam “izvršio udar” na Povjerenstvo.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari