Pratite nas

Politika

Andrija Mikulić Marasu: Vi ste potpuno nerelavantan faktor i najnesposobniji ministar Milanovićeve vlade

Objavljeno

na

Hoće li Zagrepčani na nove izbore ili će sutra Skupština grada potvrditi proračun za iduću godinu vrijedan 10 milijardi kuna? Gdje će Milan Bandić pronaći tri ruke koje mu nedostaju? Hoće li biti novih stranačkih prebjega? U Otvorenom su gostovali: Andrija Mikulić (HDZ), Gordan Maras (SDP), Tomislav Jonjić (Neovisni za Hrvatsku) i Nenad Matić (Zelena lista).

“Nemam staklenu kuglu i ne mogu reći hoće li biti prijevremenih izbora za gradsku skupštinu”, kazao je na početku Andrija Mikulić. “Nisam gazda, nego predsjednik Skupštine zadužen za red. Jedan scenarij je da proračun prođe, drugi da ne prođe. Onda postoji mogućnost da gradonačelnik predloži odluku o privremenom financiranju i daje je na glasovanje do 31. prosinca. Ako se do tad ne izglasa privremeno financiranje, Vlada raspušta Skuštinu, dolazi povjerenik i Vlada raspisuje izbore”, rekao je te naglasio kako “nitko od članova kluba HDZ-a nije pregovarao s nikim o pojedinim točkama dnevnog reda”.

Gordanu Marasu je čudno da je “gospodin Mikulić ranije govorio kako nema problema za proračun, a sad govori drugačije”. “Budući da nitko iz oporbe, koja je najavila da neće podržati proračun – nije podnio nijedan amandman, onda nema razloga da promijene mišljenje”, kazao je. “Građani imaju pravo reći što misle o gradskooj politici. Očito nisu zadovoljni da se novac Zagreba troši na autobuse iz Zagorja i dr. dok u vrtiće moraju nositi higijenske potrepštine”, dodao je.

Podsjetio je kako nije realiziran amandman HDZ-a od prošle godine vezano za sljemensku žičaru. Odgovorio mu je Andrija Mikulić koji je kazao kako je on sretan, što se na njemu i vidi. Podsjetio je da su prva dva prebjega iz zagrebačke skupštine bila iz SDP-a.

Tomislav Jonjić podsjetio je da je Milan Bandić ipak pristao na mijenjanje imena Trga maršala Tita. “Kad smo bili uvjereni da ćemo poboljšati kvaliteti života u Zagrebu – participirali smo u vlasti. Odluku da proračun nećemo poduprijeti najavili smo i prije nego smo vidjeli prijedlog proračuna”, kazao je. “Noć je tek pred nama. Trgovina se zasad nije dogodila, ali ne zato što su zastunici principijelni – nego zato što su mediji uperili svoje reflektore na to”, dodao je.

Nenad Matić iz Zelene liste kazao je kako će oni podržati proračun jer su prihvaćeni njihovi amandmani. “Ne možemo krizu u glavnom gradu države inicirati svakih nekoliko mjeseci. Građani će izgubiti”, poručio je Matić. Dodao je kako možda neki Klub podrži proračun, a da on osobno nije sudjelovao u nikakvoj trgovini. Marasu je poručio kako bi bilo dobro da u SDP-u proanaliziraju razloge zašto ljudi odlaze od njih. Dodao je kako zagrebačka skupština polako gubi dignitet i “pretvara se u Hrvatski sabor”.

Gordan Maras je ponovio kako u Zagrebu postoje stotine problema koji se ne rješavaju, “proračun se prihvati, a prođe 15 posto projekata, novcem se ne upravlja transparentno i građani imaju dojam da se njihovim novcem trguje, što je sramotno”. Mikuliću je poručio da treba priznati da nema većine i da želi zadržati “svoju fotelju” dok ga “premijer Plenković ne imenuje državnim inspektorom”. “HDZ i gradonačelnik Bandić prednjače u trgovini”, zaključio je.

Andrija Mikulić je kazao kako je fascinantan Marasom i da bi SDP-ovac trebao održavati tri konferencije za novinare dnevno. “Osobno ću pokrenuti kampanju pod nazivom ‘Dajmo mu da govori’. Vi ste potpuno nerelavantan faktor i najnesposobniji ministar Milanovićeve vlade. Kad bi vas pitao, a zakon o Državnom inspektoratu je bio u dva čitanja, da mi nabrojite tri inspekcije – ne biste znali “. kazao je. Marasa je optužio da je u dva društva bio poslovni direktor, a da su oba društva ova otišla stečaj.

“Ovo zbilja ne treba komentirati, gospodin Mikulić je sve rekao o sebi. Jedino mi je nevjerojatno da u 2. izbornoj jedinici njegovu sposobnost glasači nisu prepoznali jer je dobio deset puta manje glasova od mene”, odgovorio mu je Maras.

Proračun Grada Zagreba iznosi 10 milijardi kuna, što je više od svih županija, gradova i općina zajedno. “Onaj koji predlaže proračun mora tokom čitavog mandata voditi računa da vodi politiku kako bi proračun bio usvojen. Gradonačelnik je vodio takvu politiku koja je rezultirala situacijom – da se ne zna hoće li proračun sutra biti usvojen. Ako ne bude usvojen, doći će do zastoja investicija, ali se sve to da nadoknaditi”, kazao je Tomislav Jonjić. Nije siguran da Bandiću izbori odgovaraju. “Mi se ne plašimo izbora. Plaši se ljude da izbori koštaju – to je svjesno manipuliranje javnošću. To je novac koji ostaje gradu, a dobiva se na legitimnosti i kvaliteti vlasti”, dodao je.

Mikulić je poručio kako to nije istina. Ovdje se radi o pitanju: Hoće li se ići u razvoj grada, hoće li se graditi nove škole, vrtići i dvorane. Kome je stalo trošiti miljune na izbore”, upitao je. Maras mu je odgovorio kako je za škole i vrtiće u proračunu predviđena ista masa novca kao za spomenike. “U četiri godine napravljeno je 12 škola i vrtića”, kazao je Mikulić, a Marasa je upitao smeta li mu spomenik dr. Franji Tuđmanu.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

Dubravka Šuica kandidatkinja je Vlade za povjerenicu Europske komisije

Objavljeno

na

Objavio

Dubravka Šuica kandidatkinja je Vlade za povjerenicu Europske komisije, objavio je premijer Andrej Plenković.

– Nakon internih konzultacija i razgovora s Ursulom von der Leyen, sutra ćemo na užem kabinetu donijeti odluku da u četvrtak predložimo Vladi i proslijedimo Odboru za Europske poslove Dubravku Šuicu – kazao je Plenković u Opatiji.

Na pitanje je li riječ o zaobilaženju hrvatskih institucija, posebno Sabora budući, da do sad nisu znali tko će biti hrvatski kandidat, a da je, primjerice, Ursula von der Leyen znala, Plenković je kazao kako “treba malo sofisticiranosti i poznavanja procedure”.

– Ovakvi razgovori trebaju biti dobro unaprijed pripremljeni. Kada predlažete budućeg člana ili članice EK iz svoje zemlje, poanta je da se unaprijed s predsjednicom Komisije dogovorite o kandidatkinji, da sve to dobro prođe. Tako rade i sve ostale zemlje. To  radimo na način koji je dobar za i koristan hrvatske interese i jačanje našeg položaja u EU – dodao je Plenković.

Buduća šefica Europske komisije Ursula von der Leyen još se jučer sastala s hrvatskom kandidatkinjom,  javio je portal Politico.
U kuloarima se već dulje vremena špekulirali da je najizglednija kandidatkinja Dubravka Šuica, iskusna HDZ-ovka koja je počela svoj drugi mandat europarlamentarke, i zbog iskustva, ali i zbog činjenice da je Ursula von der Leyen pozvala države da vode brigu o spolnoj zastupljenosti te imenuju žene.

Na sastanku u Zagrebu, premijer Andrej Plenković i buduća šefica Komisije razgovarali su i o toj temi i tad je, kako smo doznali, hrvatski premijer kazao kako “Hrvatska ima nekoliko dobrih kandidata” pa ne treba isključiti ni moguće iznenađenje. Zanimljiva je priča koju je prije nekog vremena također objavio Politico. Neslužbeno su doznali da je parlamentarna skupina Europske pučke stranke muku mučila s odabirom  10 potpredsjednika, budući da su htjeli zadovoljiti spolnu ravnotežu. Pronašli su tri žene, a Šuica je bila među njima, no “morali  su je moliti” da prihvati nominaciju. Je li Šuica znala da odlazi i da će njezino mjesto ostati ispražnjeno?

S druge strane, Hrvatska očekuje i nada se važnom resoru unutar EK. Dosadašnji hrvatski povjerenik Nenad Mimica je, podsjetimo, bio zadužen za Međunarodnu politiku i razvoj. Iako je i prije pet godina, kad je Jean-Claude Juncker sastavljao komisiju pozvao države članice da mu šalju dodatne prijedloge i to žene te nudio “jače” resore, Hrvatska je ostala samo na Mimici. No države same ne mogu birati koje će područje dobiti, one tek izražavaju želje. Procedura u Hrvatskoj kaže da, nakon što Vlada donese prijedlog, kandidat mora proći Odbor za europske poslove Sabora, a onda premijer šalje pismo predsjednici EK. Nakon te “legitimacije” (a nemaju sve države članice obvezu saslušanja pred odborima), druga “legitimacija” je saslušanje kandidata u Europskom parlamentu te dogovor resora.

Hrvatska ovog puta ima drukčiju poziciju i konkretne šanse za jači sektor, prije svega u kontekstu uloge koju je odradio Plenković pri imenovanju Ursule von der Leyen, i to u trenutku kad je osovina Angela Merkel – Emmanuel Macron u Japanu dogovorila plan kojim bi na čelu bio socijalist Frans Timmermans. Ursula van der Leyen javno je izrazila zahvalnost premijeru Plenkoviću na podršci. Usto, kako su glavne funkcije u EU “otišle” starim članicama, nove očekuju da se ravnoteža postigne jačim sektorima.

Može se čuti da je Hrvatska zainteresirana za niz resora, od regionalne politike, do financija i proširenja.

Nije nevažno koji će sektor dobiti Hrvatska, posebice u trenutku kad će se, velikim dijelom i za hrvatskog predsjedanja EU, dogovarati višegodišnji financijski okvir EU od  2021. do 2027., kad se treba “obraniti” kohezijska i poljoprivredna politika, ključna za bolji, ravnomjerniji regionalni razvoj, odnosno brže hvatanje koraka sa starijim članicama EU, a koje neke stare države žele srezati.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

Miro Kovač: Belgijski model regija za jednakopravnost Hrvata u BiH

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednik Odbora za vanjsku politiku Hrvatskog sabora Miro Kovač ocijenio je u utorak kako bi Hrvati u Bosni i Hercegovini s preustrojem ove zemlje u tri regije, po uzoru na Belgiju, mogli ostvariti svoju jednakopravnost s Bošnjacima i Srbima.

„BiH bi se mogla inspirirati uređenjem Belgije koja ima tri jezične zajednice, postoje tri regije. Tako se to može napraviti u Bosni i Hercegovini kako bi Hrvati bili u potpunosti ravnopravan narod s druga dva ustavotvorna naroda Bošnjacima i Srbima“, rekao je Kovač u intervju za Radio-televiziju HercegBosne iz Mostara.

Pri tome je pojasnio kako osobno snažno zagovara preustroj BiH i njezino približavanje prema euroatlantskim integracijama po modelu Belgije, koja je i sjedište Europske unije i NATO saveza.

Upitan kako izbjeći ponavljanje fenomena Željka Komšića, koji je izabran za hrvatskog člana BiH Predsjedništva dominantno preglasavanjem ovoga naroda od brojnijih Bošnjaka, predsjednik Vanjskopolitičkog odbora Sabora ocijenio je kako sunarodnjaci u BiH trebaju dobiti izbornu jedinicu kako se takvo što ne bi ponavljalo. On dodaje kako je zbog složenosti i Belgija ustrojena na sličnom modelu koji svim trima zajednicama jamči ravnopravnost.

„Njemačka jezična zajednica ima svoj parlament i svoju vladu. Hrvati mogu imati i svoju izbornu jedinicu i biti ravnopravni s druga dva naroda“, dodao je Kovač.

Upitan o čestim napadima predstavnika bošnjačkih i probošnjačkih stranaka na dužnosnike Hrvatske i predsjednicu Kolindu Grabar Kitarović, Kovač je istaknuo kako su takve kritike besmislene.

“Konstantni napadi oko Pelješkog mosta i granice nemaju smisla jer će se on graditi. Besmisleno je napadati hrvatsku predsjednicu zbog nekih napisa u stranom tisku koji su demantirani“, dodao je.

Najavio je kako će službeni Zagreb biti još angažiraniji oko Bosne i Hercegovine, na što ga pozivaju i odredbe Daytonskog mirovnog sporazuma.

„Hrvatska se ne miješa u unutarnje stvari u BiH. Hrvatska je potpisala Dayton i ima obvezu skrbiti o stabilnosti BiH i promicati ispunjenje obveza koje se tiču Ustava“, rekao je predsjednik Odbora za vanjsku politiku Hrvatskog sabora Miro Kovač.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari