Pratite nas

Gospodarstvo

Andrija Mikulić: Poduprijet ćemo proračun ako se prihvati sedam naših amandmana

Objavljeno

na

Predsjednik zagrebačke Gradske skupštine Andrija Mikulić (HDZ) rekao je u utorak da je predloženi proračun Grada za 2018. donekle na razini prošlogodišnjeg te da je racionalan i stabilizirajući, a najavio je da će ga zastupnici HDZ-a poduprijeti ako bude prihvaćeno sedam njihovih amandmana vrijednih 98 milijuna kuna.

“Možemo reći da je proračun donekle na razini prošlogodišnjeg, da je racionalan i stabilizirajući”, ocijenio je Mikulić. U vezi sa sedam amandmana koje je HDZ podnio na prijedlog proračuna Mikulić je rekao da su “išli vrlo realno s prijedlozima i primjerenim iznosima” jer su htjeli izbjeći da na određenoj stavci ostane određeni iznos sredstava” budući da se, primjerice, zbog imovinsko-pravnih odnosa, nešto ne može realizirati, rekao je Mikulić na konferenciji za novinare u povodu skupštinske sjednice na čijem je dnevnom redu u četvrtak proračun.

Rekao je da su planirani prihodi i primitci proračuna za iduću godinu sedam milijarda i 570 milijuna kuna. U proračun su uključeni vlastiti i namjenski prihodi i primitci proračunskih korisnika od oko 1,76 milijarda kuna, tako da ukupni prihodi i primitci proračuna i proračunskih korisnika Grada Zagreba za 2018. iznose devet milijarda 338 milijuna i 310 tisuća kuna.

Rješavanje imovinsko-pravnih odnosa, izgradnja škola i vrtića

“Podnijeli smo ukupno sedam amandmana u iznosu od 98 milijuna kuna na prijedlog gradskog proračuna za iduću godinu i ako naši amandmani budu usvojeni, ne vidim razlog da ne usvojimo proračun za iduću godinu”, poručio je Mikulić. Istaknuo je da će “amandman svih amandmana” biti rješavanje imovinsko-pravnih odnosa na produženju Branimirove ulice. “To je žila kucavica prometa i, u konačnici, to je nešto čime se želimo baviti – komunalnim temama”, dodao je.

HDZ predlaže dodatnih 70 milijuna kuna za rješavanje imovinsko-pravnih odnosa za izgradnju Branimirove ulice i Ulice Rudolfa Kolaka, čime bi se omogućilo rješavanje prometne infrastrukture u Donjoj i Gornjoj Dubravi i Sesvetama.

Mikulić je rekao da HDZ traži i novac za izgradnju škola i vrtića te daljnju rekonstrukciju Doma zdravlja Špansko kako bi se ginekološka ambulanta s prvog kata premjestila u prizemlje i tako omogućio pristup ženama s invaliditetom, za što se predlaže sedam milijuna kuna.

Podsjetio je da se amandmanima predlaže i da se osigura dva milijuna kuna za rješavanje statusa Kulturnog centra Dubrava, četiri milijuna kuna za kupnju zemljišta i izradu tehničke dokumentacije za dječji vrtić u Brezovici, 2,5 milijuna kuna za opremanje objekta Hrvatskoga katoličkog sveučilišta, te 4,5 milijuna kuna više za javne potrebe u sportu.

Kako bi se zadovoljile potrebe smještaja djece u vrtiće u Novom Zagrebu – zapad i Sesvete, Mikulić je rekao da HDZ predlaže da se osigura po 500.000 kuna za izradu projektne dokumentacije za Dječji vrtić Sveta Klara i za Dječji vrtić Sesvetski Kraljevec.

Amandmanima HDZ-a predlaže se i dva milijuna kuna za izradu projektne dokumentacije i sanaciju stuba na području Vijeća gradske četvrti Gornji grad Medveščak, te 500.000 kuna za izradu projektne dokumentacije za denivelaciju pružnog prijelaza Jelkovečka – Sesvete.

Predlaže se i milijun kuna za projektnu dokumentaciju prve faze tramvajske pruge potrebne za rješavanje Ulice grada Gospića i Ulice Marijana Čavića do kampusa Borongaja te milijun kuna za projektnu dokumentaciju spojne ceste Novi Jelkovec i središte Sesveta.

Amandmanom predlažu i osiguranje dodatnih dva milijuna kuna za izgradnju jedinstvenog centra za osobe s invaliditetom koji bi se realizirao u suradnji s URIHO-om, a aplicirao na EU fondove.

HDZ traži i da se osigura 500.000 kuna za izradu projektne dokumentacije za novi objekt u kojem bi se čuvala građa svih zagrebačkih muzeja.

Restrukturirati Holding

Na pitanje hoće li HDZ poduprijeti prijedlog gradonačelnika Milana Bandića o izdvajanju ZET-a i Zagrebačkog velesajma iz Holdinga, Mikulić je odgovorio kako je napokon netko shvatio da treba restrukturirati Holding.

O tome se, rekao je Mikulić, vrlo intenzivno razgovara s predlagateljima kako bi im za to dali argumente. Ako se radi o tome da se nešto izdvoji kako bi se u Holdingu pokazao bolji rezultat, onda to nije dobro rješenje. Predložio je i da umjesto dobiti snize cijene usluga te da se donose strateška odluka što će s Holdingom i podružnicama. U vezi sa ZET-om, rekao je kako je “vječiti gubitaš” i da tu nešto ne funkcionira, a i Zagrebački velesajam je gubitaš.

A što se tiče točke dnevnog reda u vezi s Prijedlogom odluke o određivanju poslova održavanja objekata i uređaja komunalne infrastrukture koji se odnose na odvodnju atmosferskih voda, Mikulić je rekao da još imaju konzultacije o traženju adekvatnih obrazloženja za tu točku i ako ih dobiju – vidjet će kako će se postaviti.

Na pitanje kako će na odnose u vladajućoj koaliciji u kojoj je HDZ sa strankom Bandić Milan 365 te strankom Neovisni za Hrvatsku utjecati to što je ta stranka u Saboru glasovala protiv izmjena Zakona o lokalnoj samoupravi, a i u Gradskoj skupštini su se u očitovanju o tim izmjenama pridružili oporbi, Mikulić je istaknuo da su oni “jedna dobra, kvalitetna koalicija” te da se svaki put ne mogu i ne moraju složiti i isto razmišljati.

Mikulić je pozvao gradske zastupnike da sjednicu u četvrtak završe “u neko normalno vrijeme”, da probaju završiti dnevni red u jednom danu jer je zbog Badnjaka i Božića na dnevnom redu i manje točaka. Dodao je kako ima dojam da oporba namjerno usporava rad Gradske skupštine, a kako bi se odugovlačenje spriječilo, najavio je da će tražiti izmjene Poslovnika. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

Mate Rimac: Trenutno proizvodimo i razvijamo baterije za četiri od pet hiper-automobila koji uskoro dolaze

Objavljeno

na

Objavio

Osnivač i direktor tvrtke Rimac Automobili Mate Rimac u sklopu međunarodnog festivala umjetnosti, robotike i novih tehnologija Device_art u ponedjeljak je u Muzeju suvremene umjetnosti (MSU) održao gostujuće predavanje “Spoj tehnologije, znanosti, umjetnosti i strasti”, temeljeno na njegovim dosadašnjim iskustvima s novim tehnologijama.

“S velikim zadovoljstvom sudjelujem kao govornik na temu koja mi je vrlo bliska. Rimac tehnologija i vozila – osmišljeni, razvijeni i proizvedeni na periferiji Zagreba u Hrvatskoj, savršen su primjer tehnološkog remek-djela kao umjetničkog medija, upravo onog što je festival”, rekao je osnivač i direktor tvrtke Rimac Automobili Mate Rimac.

Ispričao je kako se zanimao za aute od malena, a sve je započelo u njegovoj garaži. Od dvanaeste godine pobjeđivao je na natjecanjima elektronike u školi, a s 18 godina kupio je svoj prvi rabljeni auto na kojemu je eksperimentirao i poboljšavao ga za trke.

Inspiracija mu je bio Nikola Tesla i zanimalo ga je zašto nitko ne koristi električni motor za trke, pa je to napravio sam, a njegov stari BMW e-M3 postao je prvi električni automobil koji je pobijedio benzinski na službenoj utrci te kategorije.

“Nije baš vjerojatno da će netko pokrenuti tvrtku automobila u Hrvatskoj. Velike automobilske tvrtke su financijski jače od cijele naše države i ljudi me često pitaju zašto sam ostao u Hrvatskoj. Htio sam osnovati tvrtku ovdje, baš da pokažem da se može”, istaknuo je Rimac.

Sveta Nedjelja lider na tržištu akumulatora hiper-automobila

Kazao je da su morali prevladati teške izazove, bili su na rubu prekida mnogo puta, pogotovo u 2017. godini, dane i noći provodili su u tvornici u Svetoj Nedjelji, a nisu ni znali “baratati s cijenama i ugovorima”.

“Tražio sam odvjetnika u Zagrebu koji bi pomogao s time, ali nisam ga mogao pronaći jer ugovori koje su naši ulagači tražili nisu česti u Hrvatskoj”, ocijenio je.

Naglasio kako su se tek prije godinu dana stabilizirali dovoljno da se ne moraju brinuti za sljedeći mjesec. Danas, Rimac Automobili zapošljava 500 zaposlenika na više lokacija i surađuje s vodećim imenima autoindustrije za koje proizvodi auto-dijelove.

“Znate kako se kaže da vrijeme leti. Osobno, čini mi se kao da sam preživio pet života u ovih 10 godina. Najveći uspjeh nam je što još postojimo”, kazao je dodavši da trenutno proizvode i razvijaju baterije za četiri od pet hiper-automobila koji uskoro dolaze.
“To znači da je Sveta Nedjelja svjetski lider na tržištu akumulatora hiper-automobila”, istaknuo je.

Ne želi se uspoređivati s Elonom Muskom, južnoafričkim izumiteljem koji stoji iza tehnoloških imena Tesla i SpaceX, iako je njegov električni auto jači od Teslinog, ali, dodaje, da možda postoje sličnosti s njim i Muskom od prije 20 godina, kada je i Musk tek osnovao jednu od svojih prvih tvrtki PayPal.

Automobili su umjetnost

Na pitanje zašto ne radi komercijalne automobile koje bi si prosječan Hrvat mogao priuštiti, odgovara kako ga to ne zanima – strast su mu sportski automobili u kojima vidi umjetnost.

Kaže da su automobili kombinacija materijala, kemije, programa, elektrotehnike, simulacije, metodologije, znanosti, umjetnosti i dizajna; kombinacija koja mora zadovoljiti sve pretpostavke, od aerodinamičnosti do propisa.

“To su složeni uređaji koji kombiniraju sve što čovječanstvo čini u jedan proizvod. Mislim da na svijetu ne postoji toliko mnogo drugih proizvoda koji kombiniraju toliko različitih polja i toliko zanimljivih kutova u samo jedan proizvod”, ocijenio je Rimac dodavši kako materijali i elektronika zajedno čine svojevrsnu simfoniju.

Objasnio je kako kod automobila nije bitno da samo radi, nego da i dobro izgleda. Kvalitetne tvrtke testiraju i razvijaju svaki detalj, od osjećaja koji se dobi kada se pritisne gumb, do zvuka zatvaranja vrata.

“Mali detalji su zanimljivi. Stvari koje će rijetko tko vidjeti. I ružan i lijep dio mogu imati jednaku cijenu, ali lijep dizajn pokazuje da je nekome stalo i da je uložio dodatan trud u proizvod”, poručio je.

Device_art je međunarodni festival koji se od 2004. godine bavi tehnološkim napravama, strojevima i robotikom u suvremenoj umjetnosti, organizira ga udruga Kontejner, a od 7. prosinca 2018. do 3. veljače 2019. održava u Splitu, Zagrebu i Rijeci.

(Hina)

 

Rimac: Ili ćemo postati veliki ili propasti

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Udio javnog duga u BDP-u smanjen u EU; Hrvatska među zemljama s najvećim padom

Objavljeno

na

Objavio

Udio javnog duga u bruto domaćem proizvodu (BDP) na razini Europske unije i eurozone smanjen je u trećem kvartalu 2018. godine, pri čemu je Hrvatska među zemljama s njegovim najvećim padom i na kvartalnoj i godišnjoj razini, pokazalo je u ponedjeljak najnovije izvješće Eurostata. U trećem tromjesečju 2018. javni dug u EU, iskazan udjelom u BDP-u, smanjen je za 0,1 postotni bod u odnosu na prethodno tromjesečje, na 80,8 posto, pokazalo je najnovije izvješće.

U odnosu na isto razdoblje godine ranije smanjen je za 1,7 postotnih bodova, pokazalo je izvješće Eurostata. Na razini 19-člane eurozone udio javnog duga krajem trećeg kvartala iznosio je 86,1 posto BDP-a i bio je za 0,2 postotna boda manji na kvartalnoj razini, dok je u odnosu na treće tromjesečje 2017. godine smanjen za 2,1 postotni bod.

U Hrvatskoj je na kraju trećeg tromjesečja javni dug iznosio 281,8 milijardi kuna, pa je njegov udio u BDP-u iznosio 74,5 posto BDP-a, što znači da je smanjen za 1,6 postotnih bodova u odnosu na prethodno tromjesečje i za 4 postotna boda u odnosu na isto razdoblje godine ranije. Po tome se Hrvatska nalazi među EU zemljama s najvećim padom udjela javnog duga u BDP-u.

Dug najveći u Grčkoj, najmanji u Estoniji

Grčka je krajem trećeg kvartala imala najveći javni dug iskazan udjelom u BDP-u, od 182,2 posto. Slijede Italija, sa 133 posto, Portugal, sa 125 posto, Cipar, sa 110,9 posto te Belgija sa 105,4 posto,

Daleko najmanji javni dug iskazan udjelom u BDP-u prema Eurostatovom izvješću bilježila je u trećem kvartalu Estonija, od 8 posto. Slijede Luksemburg s 21,7 posto i Bugarska s 23,1 posto. U usporedbi s drugim tromjesečjem 2018., u šest članica je udio duga narastao, u 19 njih je smanjen, a ostao je nepromijenjen u tri zemlje članice. Najviše je pritom porastao na Cipru, za 6,9 postotnih bodova i u Grčkoj, za 4,8 postotnih bodova.

U skupini zemalja s najvećim padom udjela javnog duga u BDP-u na kvartalnoj razini nalaze se Malta, s 3,1 postotni bod manjim udjelom, Slovenija i Hrvatska, s po 1,6 postotnih bodova nižim udjelom, Mađarska i Češka, s njegovim padom za po 1,4 postotna boda, te Nizozemska i Poljska, s nižim udjelom za 1,1 odnosno jedan postotni bod.

Na godišnjoj razini, udio duga u BDP-u porastao je u četiri zemlje, a smanjen je u 24 zemlje članice. Cipar i Grčka prednjačili su i u njegovu povećanju na godišnjoj razini, sa skokom za 9,7 postotnih bodova i 7,4 postotna boda. Slijede Velika Britanija, s rastom udjela javnog duga za 0,4 postotna boda i Slovačka, za 0,1 postotni bod.

Najveći pad udjela javnog duga u BDP-u zabilježila je Slovenija, za 8 postotnih bodova. Slijede Malta, s padom za 6,8 postotnih bodova, Portugal, za 4,6 postotnih bodova, Austrija, za 4,3 postotna boda, Litva, za 4,2 postotna boda, Nizozemska, za 4,1 postotni bod, te Irska i Hrvatska, s udjelom nižim za po četiri postotna boda.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari