Pratite nas

Gospodarstvo

Andrija Mikulić: Poduprijet ćemo proračun ako se prihvati sedam naših amandmana

Objavljeno

na

Predsjednik zagrebačke Gradske skupštine Andrija Mikulić (HDZ) rekao je u utorak da je predloženi proračun Grada za 2018. donekle na razini prošlogodišnjeg te da je racionalan i stabilizirajući, a najavio je da će ga zastupnici HDZ-a poduprijeti ako bude prihvaćeno sedam njihovih amandmana vrijednih 98 milijuna kuna.

“Možemo reći da je proračun donekle na razini prošlogodišnjeg, da je racionalan i stabilizirajući”, ocijenio je Mikulić. U vezi sa sedam amandmana koje je HDZ podnio na prijedlog proračuna Mikulić je rekao da su “išli vrlo realno s prijedlozima i primjerenim iznosima” jer su htjeli izbjeći da na određenoj stavci ostane određeni iznos sredstava” budući da se, primjerice, zbog imovinsko-pravnih odnosa, nešto ne može realizirati, rekao je Mikulić na konferenciji za novinare u povodu skupštinske sjednice na čijem je dnevnom redu u četvrtak proračun.

Rekao je da su planirani prihodi i primitci proračuna za iduću godinu sedam milijarda i 570 milijuna kuna. U proračun su uključeni vlastiti i namjenski prihodi i primitci proračunskih korisnika od oko 1,76 milijarda kuna, tako da ukupni prihodi i primitci proračuna i proračunskih korisnika Grada Zagreba za 2018. iznose devet milijarda 338 milijuna i 310 tisuća kuna.

Rješavanje imovinsko-pravnih odnosa, izgradnja škola i vrtića

“Podnijeli smo ukupno sedam amandmana u iznosu od 98 milijuna kuna na prijedlog gradskog proračuna za iduću godinu i ako naši amandmani budu usvojeni, ne vidim razlog da ne usvojimo proračun za iduću godinu”, poručio je Mikulić. Istaknuo je da će “amandman svih amandmana” biti rješavanje imovinsko-pravnih odnosa na produženju Branimirove ulice. “To je žila kucavica prometa i, u konačnici, to je nešto čime se želimo baviti – komunalnim temama”, dodao je.

HDZ predlaže dodatnih 70 milijuna kuna za rješavanje imovinsko-pravnih odnosa za izgradnju Branimirove ulice i Ulice Rudolfa Kolaka, čime bi se omogućilo rješavanje prometne infrastrukture u Donjoj i Gornjoj Dubravi i Sesvetama.

Mikulić je rekao da HDZ traži i novac za izgradnju škola i vrtića te daljnju rekonstrukciju Doma zdravlja Špansko kako bi se ginekološka ambulanta s prvog kata premjestila u prizemlje i tako omogućio pristup ženama s invaliditetom, za što se predlaže sedam milijuna kuna.

Podsjetio je da se amandmanima predlaže i da se osigura dva milijuna kuna za rješavanje statusa Kulturnog centra Dubrava, četiri milijuna kuna za kupnju zemljišta i izradu tehničke dokumentacije za dječji vrtić u Brezovici, 2,5 milijuna kuna za opremanje objekta Hrvatskoga katoličkog sveučilišta, te 4,5 milijuna kuna više za javne potrebe u sportu.

Kako bi se zadovoljile potrebe smještaja djece u vrtiće u Novom Zagrebu – zapad i Sesvete, Mikulić je rekao da HDZ predlaže da se osigura po 500.000 kuna za izradu projektne dokumentacije za Dječji vrtić Sveta Klara i za Dječji vrtić Sesvetski Kraljevec.

Amandmanima HDZ-a predlaže se i dva milijuna kuna za izradu projektne dokumentacije i sanaciju stuba na području Vijeća gradske četvrti Gornji grad Medveščak, te 500.000 kuna za izradu projektne dokumentacije za denivelaciju pružnog prijelaza Jelkovečka – Sesvete.

Predlaže se i milijun kuna za projektnu dokumentaciju prve faze tramvajske pruge potrebne za rješavanje Ulice grada Gospića i Ulice Marijana Čavića do kampusa Borongaja te milijun kuna za projektnu dokumentaciju spojne ceste Novi Jelkovec i središte Sesveta.

Amandmanom predlažu i osiguranje dodatnih dva milijuna kuna za izgradnju jedinstvenog centra za osobe s invaliditetom koji bi se realizirao u suradnji s URIHO-om, a aplicirao na EU fondove.

HDZ traži i da se osigura 500.000 kuna za izradu projektne dokumentacije za novi objekt u kojem bi se čuvala građa svih zagrebačkih muzeja.

Restrukturirati Holding

Na pitanje hoće li HDZ poduprijeti prijedlog gradonačelnika Milana Bandića o izdvajanju ZET-a i Zagrebačkog velesajma iz Holdinga, Mikulić je odgovorio kako je napokon netko shvatio da treba restrukturirati Holding.

O tome se, rekao je Mikulić, vrlo intenzivno razgovara s predlagateljima kako bi im za to dali argumente. Ako se radi o tome da se nešto izdvoji kako bi se u Holdingu pokazao bolji rezultat, onda to nije dobro rješenje. Predložio je i da umjesto dobiti snize cijene usluga te da se donose strateška odluka što će s Holdingom i podružnicama. U vezi sa ZET-om, rekao je kako je “vječiti gubitaš” i da tu nešto ne funkcionira, a i Zagrebački velesajam je gubitaš.

A što se tiče točke dnevnog reda u vezi s Prijedlogom odluke o određivanju poslova održavanja objekata i uređaja komunalne infrastrukture koji se odnose na odvodnju atmosferskih voda, Mikulić je rekao da još imaju konzultacije o traženju adekvatnih obrazloženja za tu točku i ako ih dobiju – vidjet će kako će se postaviti.

Na pitanje kako će na odnose u vladajućoj koaliciji u kojoj je HDZ sa strankom Bandić Milan 365 te strankom Neovisni za Hrvatsku utjecati to što je ta stranka u Saboru glasovala protiv izmjena Zakona o lokalnoj samoupravi, a i u Gradskoj skupštini su se u očitovanju o tim izmjenama pridružili oporbi, Mikulić je istaknuo da su oni “jedna dobra, kvalitetna koalicija” te da se svaki put ne mogu i ne moraju složiti i isto razmišljati.

Mikulić je pozvao gradske zastupnike da sjednicu u četvrtak završe “u neko normalno vrijeme”, da probaju završiti dnevni red u jednom danu jer je zbog Badnjaka i Božića na dnevnom redu i manje točaka. Dodao je kako ima dojam da oporba namjerno usporava rad Gradske skupštine, a kako bi se odugovlačenje spriječilo, najavio je da će tražiti izmjene Poslovnika. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

Marinko Gilja: Električna energija kućanstvima neće poskupljivati, ulažemo u nove i obnovljive izvore energije

Objavljeno

na

Objavio

Jedno od najvećih poduzeća na ovim prostorima, koje kontinuirano ulaže u nove tehnologije, širi proizvodne kapacitete, otvara nova radna mjesta…, je Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne. O novim projektima, planovima za budućnost, ostvarenoj dobiti, unatoč najlošijoj godini kada je hidrološka slika u pitanju, te tržištu i odnosu s potrošačima Večernji list BiH je razgovarao s prvim čovjekom tog poduzeća mr. sc. Marinkom Giljom.

Radite na razvoju novih elektroenergetskih kapaciteta, boljoj distribuciji, opskrbi električnom energijom. Što je vaša misija?

– Moja i misija Uprave na čijem sam čelu je razvoj novih elektroenergetskih kapaciteta te pouzdana i kvalitetna distribucija i opskrba električnom energijom, prateći razvojne potrebe, kako gospodarskih subjekata tako i kućanstava kao potrošača u skladu s ukupnim razvojnim planovima BiH. U svakodnevnom poslovanju provodimo svjetska iskustva i spoznaje u elektroenergetskoj djelatnosti i kontinuirano ulažemo u razvoj kadrova potrebnih za našu djelatnost. Kontinuirano stipendiramo nadarene studente, stvaramo uvjete za nova radna mjesta kako bismo mladim obrazovanim ljudima osigurali ostanak i opstanak u BiH.

Što su proizvodni potencijali JP Elektroprivreda HZ HB?

– JP Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne d. d. Mostar bavi se proizvodnjom, distribucijom i opskrbom električne energije. Naš proizvodni potencijal čini sedam hidroelektrana (HE Rama, CHE Čapljina, HE Jajce I, HE Jajce II, HE Mostar, HE Peć Mlini i HE Mostarsko blato) i od ožujka ove godine vjetroelektrana Mesihovina.

Koliko je opskrbno područje, koliko kupaca električne energije imate?

– Opskrbno područje JP EP HZ HB d. d. Mostar proteže se na 35 općina u Federaciji BiH, od juga, preko središnjeg dijela, do sjevera, s gotovo 200.000 aktivnih kupaca električne energije.

Prošla godina bila je teška u hidrološkom smislu, ali je poduzeće ipak u prvoj polovini ove godine ostvarilo dobit. Možete li nam iznijeti konkretnije podatke?

– Nakon što smo prošlu, u hidrološkom smislu, najlošiju godinu u povijesti završili pozitivno, zahvaljujući realnom sagledavanju situacije i pravodobnim uvođenjem rigoroznih mjera štednje, u zadnjem smo tromjesečju pozitivne godine za JP Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne d. d. Mostar. U prvoj polovini tekuće godine JP Elektroprivreda HZ HB d. d. Mostar ostvarila je bruto dobit u iznosu od 38,628.466 KM. Ukupan prihod Društva u prvih 6 mjeseci tekuće godine je 217,294.366 KM, što je 36,9% više od planiranoga, a u odnosu na isto razdoblje prošle godine, prihod je povećan za 47,5%. Ostvarena proizvodnja u našim pogonima u prvom polugodištu tekuće godine je 1283,75 GWh, što je više od planiranoga za 56,94%.

Elektroprivreda HZ HB je važna i u smislu gospodarskog razvitka ovog djela Europe. Na koji način?

– Elektroprivreda HZ HB ima značajnu ulogu u procesu integracije BiH u europski elektroenergetski gospodarski prostor. Već danas EP HZ HB vidim kao važan činitelj ukupnog gospodarskog razvitka ovog djela Europe, a kao temeljni pokretač gospodarskog razvoja i rasta BiH. Kroz svoj razvoj i napredak vidimo ukupan razvoj i drugih djelatnosti u BiH, a time bolji i kvalitetniji život svih građana BiH. Kako bismo primjereno odgovorili na izazove globalnih razmjera, poput održivog razvitka, zaštite zdravlja i sigurnosti ljudi i objekata, orijentirani smo prema proizvodnji energije iz obnovljivih izvora te nam je ukupna proizvodnja iz obnovljivih izvora, po čemu smo jedinstveni u regiji.

Ističete kako su vam potrošači u prvom planu. Hoće li struja poskupjeti?

– Meni, kao prvom čovjeku poduzeća i Društvu, u cijelosti potrošači su u središtu poslovnog interesa. Kao što sam više puta naglašavao, otkako sam došao na poziciju generalnog direktora EP HZ HB, radimo i radit ćemo sve da ne dolazi do povećanja cijene električne energije kupcima u okviru univerzalne usluge opskrbe, tj. kućanstvima, te, ponavljam, električna energija kućanstvima neće poskupljivati. EP HZ HB bez nadzora FERK-a donosi cijene opskrbe za kupce koji nemaju pravo na univerzalnu uslugu (kupci na 35 kV, 10 kV i javna rasvjeta), tako da kontinuirano zaključujemo posebne ugovore o opskrbi gospodarskih subjekata koji su u ovoj kategoriji potrošača po povoljnijim uvjetima, čime, kao što sam već rekao, doprinosimo razvoju drugih segmenata gospodarstva u BiH i otvaranju novih radnih mjesta kod drugih subjekata.

Radi se na boljoj komunikaciji s kupcima. Uveli ste neke novine?

– U posljednje vrijeme kontinuirano radimo na intenziviranju komunikacije s kupcima kroz razvoj svih oblika podrške, a prije svega kroz poboljšanje poslova informiranja kupaca te poboljšanje kvalitete pisane elektroničke i telefonske korespondencije. Kupcima je 24 sata dnevno na raspolaganju besplatni telefonski broj 080 080 001 te brojevi za prijavu kvara po našim pogonima. Kupci mogu i na e-mail [email protected] uputiti upite, primjedbe, sugestije, pohvale, ideje i dr. Cijeneći važnim odnos s kupcima, uveli smo besplatnu web-uslugu preko koje kupci iz kategorije kućanstava – fizičke osobe mogu u svako doba imati stanje o svojoj potrošnji, očitanju brojila, stanju računa i uplata, kao i pregled trenutačnog stanja duga. Zadovoljstvo mi je istaknuti kako se većina kupaca koji su otvaranjem tržišta, nakratko, promijenili opskrbljivača ponovno vratila u sustav opskrbe EP HZ HB.

Kakav je odnos prema društvenoj zajednici?

– Kako kod proizvodnje energije iz obnovljivih izvora poduzimamo sve u cilju zaštite okoliša, ljudi i objekata tako i kroz sponzorstva sportskih, kulturnih i drugih značajnih događaja i projekata dajemo svoj doprinos društvenoj zajednici.

Tržište električne energije je otvoreno, gdje je EP HZ HB na tom polju?

– EP HZ HB je prisutan na otvorenom tržištu električne energije u oba smjera, odnosno i u smjeru kupnje i prodaje električne energije. Posljednjih godina rezultati pokazuju rast prihoda za Društvo kada je u pitanju prodaja električne energije na tržištu, tu mislim na kupoprodaju na visokom naponu (veleprodajnom tržištu), a ne prodaju na niskom i srednjem naponu. Optimiramo našu proizvodnju tako što stvaramo takve produkte koji imaju najveću vrijednost na tržištu i tako prodajemo naš proizvedeni MWh po najvećim cijenama, dok istodobno nedostajuću količinu energiju kupujemo u jeftinijim profilima, većinom noću i u dane vikenda te blagdana i drugim danima kada dođe do smanjenja cijena električne energije na burzama.

Kolika je važnost i uloga CHE Čapljina?

– Naša reverzibilna elektrana – CHE Čapljina pokazala je svoju temeljnu vrijednost te sa zadovoljstvom možemo reći kako je CHE Čapljina ponovno prepoznata, zbog svojih mogućnosti crpnog rada, u cijeloj regiji, tako da smo u prošloj kalendarskoj godini imali 202 crpna ciklusa, čime smo osigurali visoku dobit za Društvo, što je u prošlog godini bilo od posebnog značaja s obzirom na lošu hidrologiju. I u ovoj godini imamo znatan broj odrađenih crpnih ciklusa (oko 45 ciklusa samo u prvom djelu godine), a sigurni smo kako ćemo do kraja godine taj broj znatno povećati. Kada su u pitanju naše druge hidroelektrane, mi u svom proizvodnom portfelju, kao što sam već rekao, imamo 7 hidroelektrana raznih karakteristika, tako da planiramo i optimiramo proizvodnju tako što smo svakodnevno prisutni na tržištu u oba smjera, kupujemo energiju u jeftinijim dijagramima, a prodajemo u skupljim, kako je rečeno. Elektrana od najvećeg značaja po tom pitanju je HE Rama.

Poduzeće ima značajne rezultate i na balansnom tržištu. O čemu je riječ?

– Točno. Na balansnom tržištu također imamo značajne rezultate jer nudimo sve vrste rezerve za elektroenergetski sustav BiH, čineći time sustav stabilnim i sigurnim, a također smo preko operatora sustava u više navrata rezervu nudili i susjednim operatorima te pomagali sustavima susjednih zemalja da izbjegnu havarijsko stanje. U nadolazećem razdoblju očekujemo još dodatnih naših produkata na tržištu u regiji, a svjedoci smo svoje vrijednosti jer stalno imamo potražnju iz inozemstva za našim MW jer malo koji proizvođač u okruženju ima elektrane s tehničkim karakteristikama kao EP HZ HB, takvih karakteristika da gotovo u svakom trenutku mogu odgovoriti zahtjevima tržišta.

Kada očekujete najveću vrijednost EP HZ HB na tržištu električne energije?

– U skoroj budućnosti jer očekujemo formiranje burze za trgovinu električnom energijom u BiH, kada bismo sve transakcije vršili unutar naše države i ne bismo imali dodatne troškove izvoza električne energije na granici BiH, odnosno troškove prekograničnih kapaciteta jer bi u tom slučaju tu vrstu rizika preuzeo trgovac. EP HZ HB jedan od pokretača te inicijative, a sve kako bismo domaći MW iz naše države prodali po što većoj cijeni i na taj način ostvarili što veću dobit kako za EP HZ HB tako i za BiH u cijelosti. Mi danas samo neizravno sudjelujemo na burzama preko posrednika jer bez registriranja posebne kompanije za trgovinu u EU ne možemo trgovati na burzama u Uniji. U svakom slučaju, u posljednje vrijeme razmatramo i tu opciju da se širimo i na te burze, što je već i bilo predstavljeno više puta na našim dosadašnjim međunarodnim regionalnim konferencijama REK Mostar u posljednje dvije godine, kao najvećim energetskim skupovima u BiH kada je u pitanju tržište električne energije.

U razvojnim planovima EP HZ HB bitno mjesto zauzimaju solarne elektrane, recite nam nešto o tome?

– Provedbom razvojno-istraživačkoga projekta, koji ima za cilj razvoj modularne platforme koja će prediktivno upravljati energijom, koordinirati s energetskim mrežama i u konačnici omogućiti integraciju većeg broja objekata, mi smo na svom poslovnom objektu u Tomislavgradu predstavili jedinstven primjer primjene suvremenih tehnologija i realizacije obnovljivih izvora energije sagledavajući to iz više kutova. To su ugradnja opreme i pripadajućih modula projekta, prelazak predmetnoga objekta iz pasivnog potrošača energije u aktivnog sudionika koji prikuplja podatke i stvara nove informacije koje će služiti za upravljanje opskrbom i potrošnjom te se takvim sustavom pametne koordinacije trošila na razini zgrade i na razini mreže može predvidjeti smanjenje potrošnje koje je nužno tijekom vršnih razdoblja. S druge strane, spomenuti sustav kao takav u završnici će biti rijedak primjer provedbe raznih oblika obnovljivih izvora energije na jednom mjestu.

Uskoro ćemo imati jedinstven primjer prve fotonaponske elektrane s baterijskim sustavom pohrane električne energije na ovim prostorima. O čemu je riječ?

– Priključivanjem obnovljivih izvora, zgrada, tj. naš objekt u Tomislavgradu postaje aktivni element mreže i u ovom slučaju jedinstven primjer prve fotonaponske elektrane s baterijskim sustavom pohrane električne energije na ovim prostorima. Osim spomenutog obnovljivoga sustava energije, ova zgrada je ujedno i centar za upravljanjem prve VE u BiH Mesihovina i buduće CHE Vrilo te time još jednom dokazujemo jedinstven primjer provedbe više proizvodnih sustava s različitim oblicima obnovljivih izvora energije na jednom mjestu. Uz razvoj spomenute softverske platforme, također je izvršena integracija obnovljivih izvora energije, u prvom redu solarnih elektrana, kao i autonomnoga baterijskog sustava za pohranu energije, čime se žele istražiti dodatne mogućnosti korištenja suvremenih tehnologija koje će u bliskoj budućnosti vjerojatno biti dostupnije širem krugu korisnika, čime se EP HZ HB ponovno stavio u vodeću ulogu istraživanja, razvoja i primjene suvremenih tehnologija te provedbe obnovljivih izvora energije u svom sustavu koji se i nakon ovih aktivnosti može pohvaliti činjenicom da svi proizvodni kapaciteti u sastavnici EP HZ HB pripadaju sustavima obnovljivih izvora energije.

Sve navedeno predstavlja perspektivu korištenja energije sunca?!

– Fotonaponske ćelije predstavljaju jedno od najdinamičnijih područja kada je riječ zajedno o istraživanju, razvoju, proizvodnji i primjeni novih izvora energije. Eksponencijalni rast proizvodnje fotonaponskih ćelija, uz sve veće uključivanje utjecaja na okoliš u cijenu električne energije i razvoj tržišta električne energije, predstavljaju podlogu za dugoročnu sve bolju perspektivu korištenja energije sunca. Karakteristika dnevne proizvodnje energije proizvedene iz solarnih elektrana se u nekim dijelovima razmjerno podudara s karakteristikom potrošnje električne energije u elektroenergetskom sustavu te se solarne elektrane kao takve približavaju konceptu pametnih mreža koje kao jedan od osnovnih koncepata imaju zahtjev da se trenutačna potrošnja prilagođava trenutačnoj proizvodnji, a ne obrnuto, kako to poznaje konvencionalni elektroenergetski sustav.

Što pokazuju analize, je li bolje bazirati se na hidroelektrane, vjetroelektrane ili, pak, solarne ili drugo?

– Za Elektroprivredu HZ HB, koja je do izgradnje prve vjetroelektrane u BiH koristila samo hidroenergiju te koja i dalje predstavlja daleko najveći udio u ukupnoj bilanci proizvodnje el. energije EP HZ HB, godišnji dijagram proizvodnje iz solarnih elektrana je gotovo u potpunosti kompatibilan s dijagramom proizvodnje hidroelektrana – u ljetnim mjesecima, kada je hidrologija najlošija i time proizvodnja hidroelektrana najmanja, solarne elektrane proizvode najviše. /HMS/

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Gospodarstvo

130 godina organiziranog vinogradarstva i vinarstva u BiH

Objavljeno

na

Objavio

Dvodnevni znanstveno-stručni skup s međunarodnim sudjelovanjem u povodu 130 godina organiziranog vinogradarstva i vinarstva u BiH u Mostaru organizirali su Agromediteranski zavod FBiH i Agronomski i prehrambeno-tehnološki fakultet Sveučilišta u Mostaru, uz predstavljanje 44 rada stručnjaka iz BiH, RH, Slovenije, Srbije, Makedonije i Crne Gore.

– Ovo je prigoda da vidimo prošlost vinove loze i sagledamo sadašnjost. Nadam se kako ćemo na ovom skupu trasirati i put za budućnost vinogradarstva i vinarstva u BiH – kazao je dekan fakulteta – organizatora, Ivan Ostojić. Istaknuo je kako taj fakultet od ove akademske godine uvodi diplomski studij vinogradarstva i vinarstva, što će zasigurno doprinijeti zahtjevima tržišta regije na tom polju.

Ravnatelj Federalnog agromediteranskog zavoda Mostar Marko Ivanković kazao je kako je vinogradarstvo i vinarstvo u BiH jedan od sektora na koji osobito Hercegovina računa u budućem razvoju, a u prvome redu se mnogo očekuje od otvaranja BiH prema EU. Istaknuo je potrebu konačnog uređenja zakonodavno-pravnog okvira, odnosno donošenja novog zakona o vinu, usklađenoga sa smjernicama EU-a te 17 provedbenih pravilnika u tom zakonu.

– Posljednji znanstveno-stručni skup bio je 1986., prije točno 32 godine u Neumu. Nekada davno smo u BiH imali 6040 hektara vinograda, i to 1912., pred posljednji rat 1991. godine 5781 hektar, a sada tek 3580 hektara po procjeni našeg vinogradarskoga katastra u zavodu. Dakle, cilj je dosegnuti onu famoznu brojku od 10.000 hektara, koju smo zapisali u strategiji razvoja poljoprivrede – kazao je Ivanković.

Uime hrvatskoga člana Predsjedništva BiH Dragana Čovića obratio se premijer HNŽ-a Nevenko Herceg, koji je i otvorio skup, ustvrdivši kako je vinogradarstvo staro koliko i Hercegovina.

– Vinogradarstvo, vinarstvo i poljoprivreda općenito mogu i moraju biti nositelji našega sveukupnog gospodarskog razvoja. Vlada HNŽ-a snažno je opredijeljena za snažniji gospodarski razvoj, a upravo u poljoprivredi vidimo velike razvojne mogućnosti koje su prepoznate i na pravi način valorizirane i kroz dokument integrirane strategije razvoja županije do 2020. Naši djedovi su živjeli za vinovu lozu i vino, a mi, baštineći njihovu tradiciju i znanja, možemo dobro živjeti i od vinove loze i od vina – kazao je Herceg.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari