Pratite nas

Iz Svijeta

Angela Merkel i Stoltenberg brane NATO nakon Macronovih kritika

Objavljeno

na

Njemačka kancelarka Angela Merkel odbacila je nakon susreta s glavnim tajnikom NATO-a Jensom Stoltenbergom u četvrtak u Berlinu kritike francuskog predsjednika Emmanuela Macrona na račun vodstva Sjevernoatlantskog saveza.

„Francuski predsjednik je izabrao drastične riječi. Ja se ne slažem s ovim stavom i mislim da ovakav nasumični napad nije nikome od koristi“, rekla je Merkel reagirajući na kritike francuskog predsjednika Macrona koji je rekao kako je NATO zbog pomanjkanja suradnje između SAD-a i ostatka saveza „klinički mrtav“.

Merkel je objasnila kako se NATO partneri „moraju sabrati“ i uzeti stvari u svoje ruke ali ne dovodi u pitanje jačinu transatlantskog saveza.

„S njemačkog gledišta transatlantska suradnja nema alternative“, rekla je Merkel i naglasila kako treba njegovati suradnju tamo gdje je ona uspješna i tražiti poboljšanja tamo gdje ne funkcionira dobro.

Glavni tajnik NATO-a Stoltenberg također se usprotivio stavu francuskog predsjednika te naglasio kako je „NATO jak“. „Svaki pokušaj udaljavanja Europe i SAD-a je loš i za Europsku uniju. Moramo pojačati suradnju i tako osnažiti NATO“, rekao je Stoltenberg.

Nakon razgovora Merkel je ponovila obećanje Njemačke za povećanjem izdataka za obranu i to na 1,5 posto BND-a.

„Njemačka time doduše ne spada u grupu članica s najvišim izdacima ali su se oni posljednjih godina dodatno povećali“, rekla je Merkel. Ona je izjavila kako je prijedlog njemačke ministrice obrane Annegret Kramp-Karrenbauer za povećanjem izdvajanja za NATO na 2 posto BND-a šest godina ranije od planirane 2030. „realističan“.

Stoltenberg je izrazio zadovoljstvo činjenicom da zemlje članice nakon godina smanjenje doprinosa sada povećavaju svoje izdatke za obranu.

Stoltenberg u Berlinu boravi između ostalog i zbog priprema sastanka NATO-a povodom 70. godišnjice postojanja početkom prosinca. (Hina)

 

Emmanuel Macron: NATO je na samrti, a Europa na rubu ponora

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Trump postao prvi predsjednik na američkom Hodu za život

Objavljeno

na

Objavio

Foto: EPA

Donald Trump je u petak postao prvi američki predsjednik koji je tijekom mandata prisustvovao Hodu za život, prozvavši se pritom odanim pobornikom tog pokreta

“Nerođena djeca nisu nikada imali snažnijeg branitelja u Bijeloj kući”, rekao je Trump u svom govoru obilježenom mnogim vjerskim referencama, u centru američke prijestolnice.

“Svako dijete je neprocjenjivo i sveti dar od Boga”.

Hod za život se održava od sedamdesetih godina prošlog stoljeća, no do Trumpa na njemu nije sudjelovao ni jedan predsjednik na dužnosti.

Pitanje pobačaja jedno je od onih koje unosi najviše razdora u američko društvo.

Pravo na abortus zaštićeno je presudom Vrhovnog suda iz 1973. kojom je legaliziran prekid trudnoće.

Konzervativci u SAD-u usprkos toj odluci pokušavaju ograničiti pobačaje na razinama saveznih država i rezanjem federalnog financiranja klinika.

Trumpovo sudjelovanje događa se u godini kad se održavaju izbori za predsjednika, u vrijeme dok američki Senat raspravlja o njegovom opozivu.

“Žele me maknuti jer se borim za vas, a mi se borimo za one koji nemaju glasa, i pobijedit ćemo, jer znamo kako se to radi”, poručio je okupljenima na National Mallu. (Hina)

Foto: EPA

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Svjetska elita u Davosu prihvatila novu paradigmu ‘kapitalizma dionika’

Objavljeno

na

Objavio

wef davos

Jubilarnim 50. Svjetskim gospodarskim forumom (WEF), održanim ovog tjedna u Davosu, dominirale su teme borbe protiv klimatskih promjena i jačanja “kapitalizma dionika”, ideje društveno odgovornog upravljanja tvrtkama koju svjetski čelnici sve više prihvaćaju.

Pripadnici svjetske gospodarske i političke elite okupljeni u švicarskom zimovalištu – među kojima je bilo osam od deset predsjednika uprava najvrednijih svjetskih kompanija – razgovarali su na više od 350 sjednica, prezentacija i radnih stolova o nizu aktualnih globalnih tema, poput usporavanja globalnog gospodarskog rasta, trgovinskih ratova, te geopolitičkih napetosti na Bliskom istoku, u istočnoj Aziji i na sjeveru Afrike.

No, čini se da je velikim brojem rasprava prevladavao osjećaj da je potrebno promijeniti dosadašnju paradigmu prema kojoj su uprave kompanija odgovorne samo svojim vlasnicima odnosno dioničarima.

Paradigma “kapitalizma dionika” (stakeholders capitalism), odnosno ideja da tvrtke trebaju stremiti “višim ciljevima” a ne samo osiguravati profit za svoje dioničare, dosegla je prijelomnu točku, ocijenio je na jednom od panela u Davosu predsjednik uprave tvrtke Salesforce Marc Benioff.

“Kapitalizam kakav poznajemo je mrtav. Opsesija maksimiziranja profita za dioničare dovela nas je do nevjerojatnih nejednakosti u društvu i globalne klimatske krize”, rekao je Benioff.

Odgovorni kapitalizam

Umjesto toga, dodao je, tvrtke trebaju istražiti načine da pridonesu dobrobiti svih dionika: klijenata, zaposlenika, dobavljača, lokalne zajednice – i dioničara.

“Kad pokušavate biti odgovorni prema svim dionicima, a ne samo prema vlasnicima odnosno dioničarima, tvrtke mogu biti sjajna platforma za promjene. Dobra vijest je – a mislim da je to vidljivo i ovdje u Davosu – da je kapitalizam dionika napokon došao do prijelomnice”, naglasio je Benioff.

Njegove riječi odražavale su stajališta velikog broja drugih gospodarstvenika i političara okupljenih na ovogodišnjem WEF-u, no ideja kapitalizma odgovornog prema svim dionicima zapravo nije nova.

Tijekom panela WEF-a pod nazivom “Upravljanje kompanijom 21. stoljeća”, Kevin Sneader iz tvrtke McKinsey & Co. podsjetio je da je društveno odgovorni kapitalizam zagovarao još 1776. godine Adam Smith u svojoj slavnoj knjizi “Bogatstvo naroda”.

“Smith je vrlo jasno govorio o tome da poslovni ljudi imaju odgovornost prema zajednici kako bi svi imali koristi i kako bi se svi obogatili. Mislim da smo u međuvremenu pomalo zaboravili na to”, rekao je Sneader.

Dodao je da smatra kako nekoliko faktora pridonosi obnovi ideje kapitalizma dionika, među kojima su povećavanje nejednakosti unatoč snažnom gospodarskom rastu, globalizacija, nove tehnologije, kao i nepovjerenje javnosti prema globalnim kompanijama.

“Kad sve to uzmete u obzir, dobijete koktel koji nam, po mom mišljenju, govori: ‘Došlo je vrijeme da stvari počnete raditi na drugi način'”, rekao je Sneader.

Klimatske promjene

Druga važna tema ovogodišnjeg foruma u Davosu bila je borba protiv klimatskih promjena, koja je zapravo izravno povezana s idejom društveno odgovornog kapitalizma.

U tom je smislu ozračje samita drugu godinu zaredom odredila 17-godišnja švedska klimatska aktivistica Greta Thunberg, koja je pozvala na hitnu globalnu obustavu subvencioniranja i ulaganja vezanih uz fosilna goriva.

Utemeljitelj WEF-a Klaus Schwab (81) također je podržao paradigme društveno odgovornog kapitalizma i snažnije borbe protiv globalnog zagrijavanja.

Schwab, koji od 1971. poziva svjetsku elitu u idilični alpski krajolik na istoku Švicarske, ne samo da je drugu godinu za redom pozvao Thunberg u Davos, već je i sam preuzeo dio njezine retorike.

Na konferenciji za tisak podsjetio je novinare da se svijet nalazi u “izvanrednom stanju”.

“Ne želimo dosegnuti kritičnu točku po pitanju klimatskih promjena”, rekao je Schwab.

“Ne želimo budućim generacijama ostaviti u nasljeđe neprijateljski svijet koji postaje sve neprikladniji za život”, dodao je.

Trump je počeo slušati

Premda se forum u Davosu često kritizira kao mjesto na kojemu se puno govori, a malo toga konkretno postiže, ovogodišnji 50. sastanak mogao bi predstavljati simbolični iskorak za globalne političke i gospodarske čelnike na putu prema klimatski održivijem svijetu i pravednijem kapitalizmu.

Čak je i klimatski skeptik broj jedan, američki predsjednik Donald Trump, u Davosu prihvatio globalni akcijski plan sadnje tisuću milijardi stabala do 2030. godine i, prema riječima nekih sudionika, pokazao naznake da je počeo slušati što brine kompanije glede klimatskih promjena.

Ovogodišnji Davos ugostio je više od 3000 sudionika iz preko 120 zemalja svijeta. Na samitu je sudjelovao niz uglednih gospodarstvenika, aktivista i znanstvenika, te stotinjak šefova država ili vlada i čelnika međunarodnih institucija, među kojima i njemačka kancelarka Angela Merkel, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen i glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg.

U Davosu je bio i hrvatski premijer Andrej Plenković koji je sudjelovao na tri panela i održao niz bilateralnih sastanaka s visokim međunarodnim političkim i gospodarskim dužnosnicima.

Darko Vlahović/Hina

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari