Pratite nas

Hrvatska

Angela Merkel: Izvjesno je pristupanje Hrvatske šengenskom prostoru i eurozoni u idućem mandatu EK

Objavljeno

na

Njemačka kancelarka Angela Merkel u subotu je rekla kako je izvjesno da će se Hrvatska tijekom mandata nove Europske komisije pridružiti šengenskom prostoru i eurozoni.

“Pristupanje Hrvatske eurozoni i šengenskom prostoru u nadolazećem mandatu Europske komisije je izvjesno. Ima još toga što treba učiniti, ali je Hrvatska na dobrom putu, a Njemačka tu želi biti partner”, kazala je njemačka kancelarka u Zagrebu na konferenciji za medije s hrvatskim premijerom Andrejem Plenkovićem.

Plenković je naglasio kako je Zagrebu važno da “šengenski prostor bude ono što je nekad bio”, zbog čega je potreban širi dogovor unutar EU-a kako bi se ponovno vratio slobodan protok ljudi.

Njemački novinar televizije ARD premijera je upitao o izvještajima o navodnom okrutnom tretmanu policije prema ilegalnim migrantima koji prelaze hrvatsku granicu.

“Hrvatska u tom procesu ima 6500 svojih policajaca koji kontroliraju granicu, a u procesu kontrole granice poštujemo naše nacionalno zakonodavstvo, međunarodne konvencije i europsku pravnu stečevinu.

“Želimo da kontrolu ulazaka na naš teritorij rade one tijela koja su za to nadležna, a ne da nama iza leđa i to na najgori način, zarađujući na ljudskoj nesreći migranata i izbjeglica zarađuju krijumčari i na taj način destabiliziraju procese unutar država članice EU-a”.

Njemačka kancelarka istaknula je da Berlin “načelno podržava” europsku perspektivu zemalja zapadnog Balkana, ali da “pritom treba uzeti u obzir da kriteriji moraju biti ispunjeni”.

Njemačka predsjeda Europskom unijom nakon Hrvatske koja tu funkciju preuzima u prvom polugodištu iduće godine te je kao jedan od svojih prioriteta odredila jačanje europske perspektive jugoistoka Europe. Plenković je u tom kontekstu podsjetio na sastanak čelnika EU-a i zapadnog Balkana koji će se iduće godine održati u Zagrebu na temu proširenja.

Hrvatski premijer izrazio je ambiciju da se tijekom hrvatskog predsjedanja donese i europski proračun, a s njemačkom kancelarkom je razgovarao o usklađivanju strateških ciljeva tijekom dva predsjedanja tijekom kojih će dvije države, po riječima kancelarke, “tijesno surađivati”.

Kancelarka je istaknula kako 370.000 hrvatskih državljana koji žive u Njemačkoj, te 2,5 milijuna njemačkih turista koji svake godine posjećuju Hrvatsku čine most između dviju država.

Naglasila je kako Njemačka želi postići da članstvo u EU-u dovede do daljnjeg gospodarskog rata i blagostanja u Hrvatskoj kako bi ljudi imali dobre uvjete za rad i život, te da se i to mora uzeti u obzir u novoj financijskoj perspektivi, no i da “sve ključne brojke pokazuju da Hrvatska ide dobrim smjerom”.

“Moramo u Europi zadržati mir, sigurnost i slobodu ako želimo poslati signal protiv svake vrste populizma, a Hrvatska i Njemačka slijede taj put”, poručila je.

Na pitanje njemačkog novinara o novonastaloj političkoj krizi u Austriji i skupu ekstremno desnih stranaka u Milanu u subotu, Merkel je upozorila kako “postoje struje koje preziru europske vrijednosti i žele uništiti našu zajednicu – da se ne štite manjine, da se u pitanje dovode ljudska prava i slično”.
“Moramo vrlo odlučno postupati protiv toga”, upozorila je.

Plenković i Merkel podsjetili su kako je Njemačka najvažniji trgovinski partner Hrvatske s trgovinskom razmjenom od 5,3 milijarde eura, no da se investicije mogu poboljšati, posebice na području digitalne infrastrukture.

Merkel je u Zagreb doputovala kako bi dala podršku pred europske izbore. U Zagrebu je i kandidat EPP-a za čelnika Europske komisije Manfred Weber i kasnije će se s njim obratiti na predizbornom skupu HDZ-a koji će se održati u zagrebačkoj Ciboni.

Weber je član Kršćansko-socijalne unije, bavarske sestrinske stranke kancelarkine Kršćansko-demokratske unije.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Ministarstvo državne imovine: Potpisana tri ugovora o darovanju zemljišta i nekretnina u Baškoj Vodi i Makarskoj

Objavljeno

na

Objavio

Potpisivanjem ukupno tri ugovora, Ministarstvo državne imovine darovalo je u ponedjeljak Baškoj Vodi i Makarskoj zapuštene nekretnine čijim će se stavljanjem u funkciju potaknuti gospodarstvo, kultura i obrazovanje.

U priopćenju Ministarstva navodi se da su u Baškoj Vodi ministar državne imovine Goran Marić i načelnik Općine Baška Voda Joško Roščić potpisali ugovor kojim Ministarstvo općini daruje zemljište za poticanje gospodarskog razvoja i razvoja komunalne infrastrukture.

Riječ je o nekretnini koja je “desetljećima bila ničija, bez čuvara i vlasnika”, a dana je je općini i njenim ljudima “da živi zajedno s njima“, rekao je tom prilikom ministar Marić.

Načelnik Roščić istaknuo je da je riječ o dragocjenom poslu odluci i gesti Ministarstva. “Ovo je potez za vidljivi razvoj i dobrobit naše Baške Vode“, dodao je.

Ministar Marić potom je u Makarskoj s gradonačelnikom Jurom Brkanom potpisao dva ugovora. Prvim Ministarstvo daruje Makarskoj “Villu Irenu“ za potrebe muzeja Grada Makarske, u vrijednosti 5 milijuna kuna, a drugim je darovalo zgradu za projekte u kulturi, znanosti i obrazovanju.

“U suradnji s Ministarstvom doživjeli smo gotovo nezamislivo. U manje od mjesec dana od kada smo podnijeli zahtjev za ‘Villu Irenu’, potpisali smo ugovor.

Formiranje Ministarstva državne imovine promijenilo je sliku Hrvatske. Zato zahvaljujemo ministru Mariću i njegovim suradnicima na potpori i učinkovitosti“, rekao je gradonačelnik Brkan.

“Kad ovo radimo, imamo vrlo jednostavnu premisu: država ima imovinu koja je zapuštena, ona je na dohvat ruke i očiju gradu Makarskoj koja tu imovinu treba. Ovim činom, upravo takvu imovinu stavljamo u funkciju života ljudi u ovom bisernom, kamenom gradu”, rekao je ministar Marić, stoji u priopćenju Ministarstva.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Prvi put nakon rata, osnivaju se pričuvne snage policije

Objavljeno

na

Objavio

Sindikati pozdravljaju pričuvne snage, ali poručuju kako policije treba biti više na ulicama i motivirati ih većim plaćama

Ne samo u turizmu, nego dovoljno radne snage ni u policiji. Stoga, prvi put nakon rata, osnivaju se pričuvne snage! Riječ je o bivšim policajcima koji bi se mogli vratiti u sustav.

Ministar Davor Božinović za RTL objašnjava kako će to izgledati i pod kojim uvjetima, a mi smo provjerili kakva je situacija s mladim snagama koje uskoro prvi put izlaze na ulicu u plavim košuljama.

Iz civila ponovno u odoru. Mnogi bivši policajci uskoro se vraćaju u službu.

“Mi smo napravili anketu među umirovljenim policajcima i mogu reći da je odaziv veći nego što smo mi mislili. Dakle, imat ćemo i više nego što nam je u ovom trenutku potrebno angažirati”, rekao je ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.

Plan je osnovati pričuvne snage. Po njemu, to bi bili bivši djelatnici MUP-a koji su još uvijek u dobroj životnoj snazi, a mogu pomoći u nekim poslovima poput čuvanja određenih objekata, ali i ljudi koji bi na lokalnim razinama mogli organizirati policijski posao.

Sindikati pozdravljaju pričuvne snage, ali poručuju kako policije treba biti više na ulicama i motivirati ih većim plaćama.

“Početnička plaća bi trebala biti najmanje 7 tisuća kuna, a naravno oni koji rade godinama, prema njihovom stažu i godinama još i veća. Radi se o tome da mladi koji su završili tečaj nažalost zbog niskih plaća odlaze u inozemstvo”, smatra predsjednik Sindikata policije Hrvatske, Dubravko Jagić.

Ipak, interes za zanimanje policajac veći je nego lani.

Iva i Ante na korak su do izlaska iz škole. Prvog kolovoza jedni su od 743 novih mladih policajaca koji će izaći na teren. Jesu li spremni?

“Da, možemo reći da jesmo, najveću ulogu u našoj spremnosti odigrala je naša praksa tijekom ove akademske godine”, kaže Ante Leko, polaznik Policijske škole “Josip Jović”.

Spremna je i njegova kolegica iz škole, Iva Mandekić: “Nekad je bilo jako teških ternutaka pa je dolazilo i do toga, ali ipak želja za tim je prevladala”.

Najteža je, kaže Ante, bila faza privikavanja, to je bio mjesec rujan i listopad, a kasnije je sve krenulo samo od sebe.

Iako im je raspored strog skoro kao i u vojsci, oni najuporniji izdržali su do kraja. I uskoro postaju policajci.

 

Božinović: Policija jača kapacitete kako bi se što učinkovitije borila protiv ilegalnih migracija

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari