Pratite nas

Iz Svijeta

Angela Merkel na proslavi događaja koji je otvorio pukotinu u ‘željeznoj zavjesi’

Objavljeno

na

Trideset godina nakon pada “željezne zavjese” njemačka kancelarka Angela Merkel zauzela se u ponedjeljak za Europu “solidarnosti i slobode”, prisjećajući se događaja iz 1989. koji su dokinuli podjelu na istok i na zapad kontinenta.

Angela Merkel je na poziv mađarskog premijera Viktora Orbana doputovala u ponedjeljak u Mađarsku, u pogranični grad Sopron gdje je 19. kolovoza 1989. više od 600 istočnih Nijemaca koji su ljetovali u Mađarskoj, iskoristilo “paneuropski piknik” i otvaranje graničnog prijelaza s Austrijom kako bi pobjegli na Zapad.

Taj je događaj otvorio presudnu pukotinu u “željeznoj zavjesi”, granici koja je nakon Drugog svjetskog rata prvo ideološki a onda i fizički razdvajala zonu sovjetskog utjecaja na istoku od zapadnih zemalja i koju je simbolizirao Berlinski zid.

Taj je piknik “prerastao u međunarodni simbol koji svjedoči da se slobodu ne može ugušiti”, ocijenila je Merkel u govoru koji je održala u Orbanovu društvu, nakon vjerske službe u gradskoj crkvi.

“Sopron pokazuje što nas čini Europljanima”, rekla je, te dodala: “(piknik) je označio zaokret prema solidarnosti, slobodi i miru, prema Europi s ljudskim licem”.

Te vrijednosti i ubuduće moraju “ujedinjavati Europu”, istaknula je kancelarka, pozivajući da se “otklone uzroci zbog kojih (izbjeglice) s ratnih i kriznih područja bježe” iz svojih zemalja u Europu.

Angela Merkel, na vlasti od 2005. i Viktor Orban, od 2010., veterani europske politike, zadnji put su se sastali u srpnju 2018. u prigodi Orbanova posjeta Berlinu.

Merkel je tada iskoristila prigodu i upozorila ga da mora poštovati načelo “humanosti” nakon kritika upućenih Mađarskoj zbog postupanja s tražiteljima azila koje je zadržavala na svojoj granici.

“Otvaranje željezne zavjese u Mađarskoj utrlo je put njemačkom ujedinjenju”, podsjetio je Orban u ponedjeljak.

“Znali smo da naše oslobađanje od sovjetskog jarma neće biti konačno bez ujedinjene Njemačke”, dodao je.

Dvije vlade, premda se razlikuju u nekim političkim pitanjima, imaju velike gospodarske interese. Njemačka je glavni trgovinski partner Mađarske zbog velike prisutnosti svoje automobilske industrije u toj zemlji.

(Hina)

 

Merkel i Orban obilježavaju trideset godina od pada željezne zavjese

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Vladimir Putin: Bez plina mogli bismo natrag u pećine

Objavljeno

na

Objavio

Ruski predsjednik Vladimir Putin oštro je kritizirao europske pozive za smanjenje oslanjanja na plin kao energent, rekavši da bi takve ideje mogle dovesti do toga da ljudi ponovno žive u pećinama.

Upitan što misli o pozivima iz Europe na smanjenje upotrebe plina, u čemu Europa znatno ovisi o Rusiji, Putin je na investicijskom forumu u Moskvi rekao da je prema njegovu mišljenju “prijezir prema tako čistom ugljikovodiku kao što je plin apsolutno čudan”.

“Kad ljudi iznose takve ideje, mislim da otvaraju vrata povratku čovječanstva u pećine”, rekao je Putin.

Ruski predsjednik je rekao da na sadašnjoj razini tehnološkog razvoja čovječanstvo bez ugljikovodika, nuklearne energije i hidroelektrana jednostavno ne može preživjeti i očuvati civilizaciju.

Pohvalio je da relativno intenzivnu upotrebu plina i hidroelektrana u Rusiji, zbog čega, kako je rekao, Rusija ima energetsku ravnotežu i “jedna je od najzelenijih na svijetu”.

Kritizirao je proizvodnju plina iz škriljaca frakcijskom metodom kao prljavu i štetnu za okoliš, rekavši da Rusija, kao jedan od najvećih svjetskih proizvođača plina, nikada neće koristiti tu tehnologiju.

Dodao je da je vađenje plina iz škriljaca frakingom zabranjeno u mnogim zemljama, ali cvate u SAD-u, dodavši da tu ocjenu iznosi “bez ikakvih barbarskih pretjerivanja”.

“Tehnike ekstrakcije uništavaju okoliš. Na nekim mjestima gdje se crpe nafta i plin iz škriljaca iz slavina ne izlazi voda već crni mulj. Unatoč svim mogućim ekonomskim prednostima, takvo vađenje nam ne treba, to nećemo nikada učiniti”, rekao je Putin. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Orban: Zapad želi dekonstruirati Europu izgrađenu na nacionalnim državama i kršćanskoj kulturi

Objavljeno

na

Objavio

Premijeri država Višegradske skupine te predsjednik njemačkog Bundestaga proslavili su 17. studenog heroje antikomunističke Baršunaste revolucije, a mađarski premijer Viktor Orbán naglasio je potrebu srednjoeuropskih zemalja da zadrže svoju neovisnost.

Svaki premijer skupine podijelio je svoja razmišljanja o tome što za njih predstavlja Baršunasta revolucija tijekom svečane ceremonije u Pragu.

Viktor Orbán

Orbán je rekao da je srednjoeuropska kohezija važnija nego ikad u vrijeme kada su vrijednosti Višegradske četvorke napadnute.

„Zapad želi dekonstruirati Europu izgrađenu na nacionalnim državama i kršćanskoj kulturi, dok su se srednjoeuropljani bore za te temelje … Mi smo demokrati iz Srednje Europe i moramo zaštititi nacionalni suverenitet jer ako ga predamo, nestat će i sama demokracija“, upozorio je Orbán.

About Hungary je također izvijestio da je mađarski premijer naglasio da će zemlje Srednje Europe uvijek biti saveznici.

“Suradnja zemalja srednje Europe urezana je u srca ljudi”, rekao je Orbán, dodavši da će naredne godine pokazati uspjeh koji će i Srednja Europa i Višegradska četvorka usmjeriti put prema drugim europskim zemljama.

„Srednja Europa danas nije samo zemljopisni pojam, već politička, ekonomska i kulturna stvarnost. ”

Andrej Babiš

Češki premijer Andrej Babiš rekao je da cijeni hrabrost Václava Havela tijekom komunističke ere i da su njegovi postupci za vrijeme Baršunaste revolucije bili zapanjujući.

Osim što je pohvalio hrabrost i predanost Václava Havela, Babiš je rekao kako nije ponosan na svoje članstvo u Komunističkoj partiji. Zahvalio je svima koji su sudjelovali na prosvjedima 1989. godine, kao i ljudima koji su podržavali revoluciju , egzilu i kroz razne udruge ili inicijative.

Kazao je da Česi trebaju biti ponosni domoljubi s obzirom na postignuća zemlje u posljednjih 30 godina.

Mateusz Morawiecki

Prema poljskom premijeru Mateusu Morawieckiju, promjena režima iz 1989. godine model je za zemlje koje danas žele slobodu.

Morawiecki je podržao prošitenje EU.

“Poljska i Čehoslovačka izabrale su put demokracije prije trideset godina, a sada se ispostavilo da je to bio pravi izbor,” rekao je poljski premijer.

Naglasio je da zemlje srednje Europe moraju nastaviti raditi zajedno i ocijenio da djeluju kao ključni partneri na međunarodnoj razini.

Peter Pellegrini

Slovački premijer Peter Pellegrini rekao je da cijeni mirn transformacije sustava, rekavši da činjenica da se revolucija 1989. godine odvijala bez mnogo nasilja.

Ukazao je na razne krvave ustanke u drugim zemljama.

Wolfgang Schäuble

Predsjednik njemačkog Bundestaga Wolfgang Schäuble istaknuo je da je Baršunasta revolucija 17. studenog 1989. pomogla Europi da prebrodi masovnu podjelu.

Schäuble je zahvalio Česima i Slovacima na doprinosu i naglasio da je “naša zajednička obveza izbjeći ugroze”.

Izvor: About Hungary/narod.hr

 

Orban: Promigracijske snage žele da milijuni migranata preplave Europu

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari