Pratite nas

Hrvatska

Angela Merkel nazdravlja Hrvatskoj! Dolazi na svečanost ulaska u EU

Objavljeno

na

Neće se dugo zadržati u Hrvatskoj, svega nekoliko sati i bit će na večeri za uzvanike u Klovićevim dvorima, te sudjelovati u zajedničkom fotografiranju na Markovom trgu, eventualno nazdraviti sa domaćim pivom, ali njezin dolazak sigurno ima posebnu važnost

Iz Vlade nisu još objavili tko će od stranih državnika 30. lipnja doći u Zagreb na proslavu ulaska Hrvatske u Europsku uniju, ali neslužbeno doznajemo da će među njima biti njemačka kancelarka Angela Merkel, vjerojatno najmoćnija europska političarka.

Neće se dugo zadržati u Hrvatskoj, svega nekoliko sati i bit će na večeri za uzvanike u Klovićevim dvorima, te sudjelovati u zajedničkom fotografiranju na Markovom trgu, ali njezin dolazak sigurno ima posebnu važnost.

Naročito s obzirom na to da su upravo iz Njemačke najviše odašiljane poruke da Hrvatska, unatoč tome što je završila pregovore i potpisala pristupni sporazum, nije još spremna za punopravno članstvo u Uniji. Posljedica je toga i činjenica da je Njemačka zadnja članica EU koja ratificirala hrvatski sporazum. Prije dvadesetak dana to je učinio donji dom, Bundestag, a danas će proces biti završen potvrđivanjem u gornjem domu njemačkog parlamenta, Bundesratu, u prisustvu predsjednika Sabora Josipa Leke.

Zbunjujuće izjave

Zadnji je put Angela Merkel boravila u Zagrebu u kolovozu 2011. godine, u službenom posjetu tadašnjoj premijerki Jadranki Kosor. Tada je izgledalo da će Njemačka, koja je i ranije čvrsto podržavala Hrvatsku na europskom putu, bez ikakvih rezervi ratificirati naš pristupni sporazum kad uspješno okončaju pregovori. No, u jesen prošle godine, nakon pomalo kritički intoniranog izvješća Europske komisije o napretku, počele su iz Njemačke, i to upravo iz demokršćanske stranke koju vodi Angela Merkel, zbunjujuće izjave kojima se u pitanje dovodio kapacitet Hrvatske za članstvo.

Načeo nas je šef parlamentarnog Odbora za Europu Günther Krichbaum, koji je, ignorirajući da je u tom trenutku već 13 od 27 država ratificiralo sporazum, rekao u jednom intervjuu da će »ako se ne poduzmu značajni napori da se postigne napredak, bit će teškoća pri ratifikaciji u nacionalnim parlamentima«. Ubrzo se javio i predsjednik Bundestaga Norbert Lammert, također novinskim intervjuom, tvrdeći da »zbog iskustava s Bugarskom i Rumunjskom, izvješće Europske komisije o napretku moramo uzeti ozbiljno jer Hrvatska očito još nije spremna za ulazak«. Bio je to već znak za zabrinutost, ali visoki hrvatski dužnosnici istovremeno su uvjeravali da će sve ipak biti u redu i da će »Angela Merkel srediti stvari u svoj stranci«. Naime, ljevičarski SPD nije imao primjedbi na  skori ulazak Hrvatske u EU.

Put u Berlin

Premijer Zoran Milanović putovao je i u Berlin kako bi se sastao s Lammertom i otklonio njegove dvojbe u vezi s Hrvatskom. Naposljetku su se utišale kritike iz Njemačke, ali prije nekoliko mjeseci Krichbaum opet se oglasio i zatražio uvođenje monitoringa za Hrvatsku u razdoblju poslije 1. srpnja. No, njemački ministar vanjskih poslova Guido Westerwelle u korijenu je sasjekao tu ideju, naglasivši da će »vrijediti ono što je dogovoreno između EU i Hrvatske«.

Bundestag je 16. svibnja, s 583 glasa za, niti jednim protiv i šest suzdržanih, ratificirao hrvatski pristupni ugovor. Međutim, u Njemačkoj nije jenjavala rasprava o svrsishodnosti proširenja Unije, koja se i u sadašnjem obliku suočava s velikim problemima. Nedavno je visokotiražni tabloid Bild prognozirao da će Hrvatska biti »sljedeće groblje naših milijardi«.

Zbog svega navedenog, dolazak njemačke kancelarke, koliko god kratak bio, nije tek ispunjavanje protokolarne obveze.

kamenjar.info

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Alemka Markotić: Prvi put smo zatvorili sve zbog panike, ali sljedeći put neće biti tako

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatska treći dan zaredom nema nijednu zarazu koronavirusom, ali ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak naglasio je da tek kad ih prođe 14, može se proglasiti pobjeda.

No, pritisak turističke sezone, ugostitelja i svih koji su patili u trenucima kad je “život stao” žele da se mjere što prije potpuno ublaže. Kako se s tim nosi Nacionalni stožer za civilnu zaštitu te što se preporuča u narednim danima i tjednima, govori gošća RTL-a Danas – Alemka Markotić, ravnateljica Klinike za infektivne bolesti “Fran Mihaljević” u Zagrebu.

Nije joj lako, panično smo zatvarali i zaustavljali praktički sve prije nešto manje od tri mjeseca, a sad pak panično otvaramo i pokrećemo sve jer strahujemo od povećeg turističkog minusa. Takvo stanje potencijalno je opasno jer samo proteklog vikenda u zemlju je ušlo više od 20.000 stranaca. Zato se postavlja pitanje kad ćemo biti “korona free” zemlja…

“Ne bi trebalo biti oboljelih, ali mislim da smo već u izvrsnoj situaciji gdje više dana nema novooboljelih i mislim da smo zasad sigurna zemlja. To nas sve može veseliti i hrabriti”, kazala je i osvrnula se na turističku sezonu:

“Od straha nema puno koristi. Treba pratiti situaciju i provoditi mjere. Kao razumni ljudi moramo paziti, ali ako uzmemo informaciju koju smo možda zanemarili zbog korone jest da tisuće i milijuni ljudi putuju tijekom godine i ti putnici prenose različite infektivne bolesti. Postoji cijela struka koja se naziva “putnička medicina”.”

Nekako smo fokusirani na koronavirus. Primjerice, ako se osoba zarazi na Cipru, ima besplatno liječenje. Što ako se zarazi u Hrvatskoj?

“Cipar ne mogu komentirati, ali mislim da pacijentu nije bitno što ima besplatno liječenje, ako se tamo zarazi. Mi moramo pratiti situaciju, detektirati oboljele, laboratoriji su razvijeni u cijeloj zemlji… Dakle, možemo se kvalitetno nositi s tim”, govori Markotić te se osvrće na potencijalnu situaciju ako se netko zarazi u hotelu, odnosno, hoće li biti samoizolacije kao što je bilo dosad:

“Puno je epidemioloških situacija i detalja koje treba analizirati kako bismo odredili mjere zaštite.”

Kad smo kod zaštite, kad će cjepivo?

“Netko ga prvo treba napraviti i pustiti u promet, a to nije realno iduće dvije do tri godine. U kratkom postupku možda ima dva kandidata iz SAD-a i Velike Britanije, no da bi ih se proizvelo u dovoljnim količinama i da bi se testiralo adekvatno, proći će dosta vremena”, ističe Markotić pa spominje drugi val:

“Racionalnim postupanjem ćemo se bolje zaštititi. Pripremljeniji smo, imamo dijagnostiku i iskusniji. Prvi put smo zatvorili sve zbog panike, ali sljedeći put neće biti tako. Ako COVID bude u cirkulaciji, morat ćemo biti spremni odraditi sve bez zatvaranja.”

Sad smo pametniji, kako Markotić kaže, pa je možda poznato koji je rizični faktor – starost, pretilost, kronične bolesti…

“Kao i kod većine infektivnih bolesti, to su kronične i imunološke bolesti. Pa i pretilost…”

Na kraju, otkrila je hoće li u politiku i je li ju premijer Andrej Plenković kontaktirao.

“Nije me kontaktirao, ostajem u medicini. Samo to i radim”, zaključila je Alemka Markotić.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Plenković: Vlada želi ravnomjerni regionalni razvoj Hrvatske

Objavljeno

na

Objavio

U Slunju je u utorak potpisan ugovor o izgradnji vodoopskrbnih i vodozaštitnih sustava na području Karlovačke i Sisačko-moslavačke županije, a potpisivanju je nazočio i premijer Plenković koji je poručio kako se to oslanja na aktivnosti Vlade koja želi ravnomjerni regionalni razvoj Hrvatske.

Projekti se odnose na područje Grada Slunja, te općina Cetingrad, Topusko, Generalski Stol i Jasenovac a njihova je ukupna vrijednost 43,72 milijuna kuna bez PDV-a. Hrvatske vode su 2020. osigurale iz svojih izvora gotovo 15 milijuna kuna za te projekte. Premijer Plenković rekao je kako je riječ o ugovorima u kontekstu razvoja vodnoga gospodarstva i svega onoga što će povećati kvalitetu života naših ljudi u ovom dijelu tih dviju županija.

“Mislim da je to jako dobra politika i naslanja se na aktivnosti naše Vlade koja im za cilj pomoći svim krajevima Hrvatske, a osobito onim krajevima kojima je potrebna dodatna pomoć i to je ono što mi radimo kontinuirano”, istaknuo je premijer.

Naglasio je kako se promjenama Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne samouprave u Karlovačkoj županiji su prihodi 2017.- 2019., povećani županiji za 30 posto, gradovima za 25 posto i općinama za 29,11 posto.

Povrh toga, spomenuo je niz aktivnosti koje je Vlada učinila iz državnoga proračuna u pogledu regionalnoga razvoja, s više od 51 milijun kuna. Naglasio je da je iz europskih fondova ugovoreno 2,9 milijardi kuna za Karlovačku županiju, od toga 2,8 u mandatu ove Vlade.

Spomenuo je i mjere koje je Vlada donijela za očuvanje radnih mjesta u onim djelatnostima koje su bile pogođene zbog restriktivnih mjera te istaknuo kako je do 18. svibnja u Karlovačkoj županiji isplaćeno skoro 65 milijuna kuna naknada za radnike u županiji.

“Niz je primjera a osobito u području gospodarenja vodama gdje smo od 2016. do 2020. ukupno uložili 457 milijuna kuna za projekte vodnoga gospodarstva”, istaknuo je Plenković.

Ravnomjerniji regionalni razvoj

Poručio je da su na tom tragu aktivnosti Vlade koja želi ravnomjerni regionalni razvoj Hrvatske.

“I mi ćemo iskoristiti razdoblje koje je pred nama, dakle ovih idućih sedam godina novi europski proračun koji će nam donijeti u redovitom smislu više od 10 milijardi kuna za ravnomjerni regionalni razvoj zemlje, za kohezijsku politiku, poljoprivrednu politiku, očuvanje radnih mjesta, digitalizaciju – sve ono što želimo dodatno osnažiti na nacionalnoj razini plus još instrument za gospodarski oporavak sa dodatnih deset milijardi eura”, rekao je premijer.

“Dakle, Hrvatskoj u idućih sedam godina bit će na raspolaganju više od 20 milijardi eura kako bi se vratila na onaj put ekonomskoga zdravoga rasta kakvog smo ostvarili u manadatu naše Vlade prije ovih gospodarskih posljedica nakon pandemije Covida – 19”, istaknuo je Plenković.

Naglasio je da će u tom pogledu Vlada i dalje biti snažan partner i Karlovačkoj i Sisačko-moslavačkoj županiji i svih gradova i općina.

Premijer Plenković rekao je i kako mu je posebno drago da su danas u Slunju koji sa svojim prirodnim ljepotama a osobito sa svojim vodama predstavlja biser ovoga kraja.

Uz premijera Plenkovića, na potpisivanju ugovora bili su i ministri Tomislav Ćorić i Tomo Medved, a zatim su sa županima i slunjskim gradonačelnikom obišli i otvoreno gradilište na obnovi prvog od dvaju starih mostova u Rastokama, u sklopu projekta “Vodene tajne Slunja“.

Samo ista mjerila prema svima

Na pitanje novinara o izjavi predsjednika Milanovića koji je danas rekao da je jučerašnja premijerova izjave kako “za sve treba imati iste aršine”, opasna i poziv na linč, Plenković je rekao kako bi mu bilo bolje da poštuje Dan državnosti, nego da izmišlja konstrukcije koje ne stoje. “On ima zanimljive logične konstrukcije. Bilo bi mu bolje da poštuje Dan državnosti, kao predsjednik RH, nego da izmišlja konstrukcije koje ne stoje.”

Odbacio je ocjenu da je njegova jučerašnja izjava kako očekuje da policija i DORH procesuiraju i one koji su vezani uz SDP i npr. provođenje javnih nabava za Europsku predstavnicu kulture u Rijeci. Poručio je danas kako samo treba imati ista mjerila prema svima, i tu nema pritiska.

Plenković ne smatra da mu je u izbornoj utrci ministar Ćorić “uteg”, kaže da je “šlank” te je najavio da će biti na listi u 7. izbornoj jedinici.” (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari