Pratite nas

Hrvatska

Angela Merkel nazdravlja Hrvatskoj! Dolazi na svečanost ulaska u EU

Objavljeno

na

Neće se dugo zadržati u Hrvatskoj, svega nekoliko sati i bit će na večeri za uzvanike u Klovićevim dvorima, te sudjelovati u zajedničkom fotografiranju na Markovom trgu, eventualno nazdraviti sa domaćim pivom, ali njezin dolazak sigurno ima posebnu važnost

Iz Vlade nisu još objavili tko će od stranih državnika 30. lipnja doći u Zagreb na proslavu ulaska Hrvatske u Europsku uniju, ali neslužbeno doznajemo da će među njima biti njemačka kancelarka Angela Merkel, vjerojatno najmoćnija europska političarka.

Neće se dugo zadržati u Hrvatskoj, svega nekoliko sati i bit će na večeri za uzvanike u Klovićevim dvorima, te sudjelovati u zajedničkom fotografiranju na Markovom trgu, ali njezin dolazak sigurno ima posebnu važnost.

Naročito s obzirom na to da su upravo iz Njemačke najviše odašiljane poruke da Hrvatska, unatoč tome što je završila pregovore i potpisala pristupni sporazum, nije još spremna za punopravno članstvo u Uniji. Posljedica je toga i činjenica da je Njemačka zadnja članica EU koja ratificirala hrvatski sporazum. Prije dvadesetak dana to je učinio donji dom, Bundestag, a danas će proces biti završen potvrđivanjem u gornjem domu njemačkog parlamenta, Bundesratu, u prisustvu predsjednika Sabora Josipa Leke.

Zbunjujuće izjave

Zadnji je put Angela Merkel boravila u Zagrebu u kolovozu 2011. godine, u službenom posjetu tadašnjoj premijerki Jadranki Kosor. Tada je izgledalo da će Njemačka, koja je i ranije čvrsto podržavala Hrvatsku na europskom putu, bez ikakvih rezervi ratificirati naš pristupni sporazum kad uspješno okončaju pregovori. No, u jesen prošle godine, nakon pomalo kritički intoniranog izvješća Europske komisije o napretku, počele su iz Njemačke, i to upravo iz demokršćanske stranke koju vodi Angela Merkel, zbunjujuće izjave kojima se u pitanje dovodio kapacitet Hrvatske za članstvo.

Načeo nas je šef parlamentarnog Odbora za Europu Günther Krichbaum, koji je, ignorirajući da je u tom trenutku već 13 od 27 država ratificiralo sporazum, rekao u jednom intervjuu da će »ako se ne poduzmu značajni napori da se postigne napredak, bit će teškoća pri ratifikaciji u nacionalnim parlamentima«. Ubrzo se javio i predsjednik Bundestaga Norbert Lammert, također novinskim intervjuom, tvrdeći da »zbog iskustava s Bugarskom i Rumunjskom, izvješće Europske komisije o napretku moramo uzeti ozbiljno jer Hrvatska očito još nije spremna za ulazak«. Bio je to već znak za zabrinutost, ali visoki hrvatski dužnosnici istovremeno su uvjeravali da će sve ipak biti u redu i da će »Angela Merkel srediti stvari u svoj stranci«. Naime, ljevičarski SPD nije imao primjedbi na  skori ulazak Hrvatske u EU.

Put u Berlin

Premijer Zoran Milanović putovao je i u Berlin kako bi se sastao s Lammertom i otklonio njegove dvojbe u vezi s Hrvatskom. Naposljetku su se utišale kritike iz Njemačke, ali prije nekoliko mjeseci Krichbaum opet se oglasio i zatražio uvođenje monitoringa za Hrvatsku u razdoblju poslije 1. srpnja. No, njemački ministar vanjskih poslova Guido Westerwelle u korijenu je sasjekao tu ideju, naglasivši da će »vrijediti ono što je dogovoreno između EU i Hrvatske«.

Bundestag je 16. svibnja, s 583 glasa za, niti jednim protiv i šest suzdržanih, ratificirao hrvatski pristupni ugovor. Međutim, u Njemačkoj nije jenjavala rasprava o svrsishodnosti proširenja Unije, koja se i u sadašnjem obliku suočava s velikim problemima. Nedavno je visokotiražni tabloid Bild prognozirao da će Hrvatska biti »sljedeće groblje naših milijardi«.

Zbog svega navedenog, dolazak njemačke kancelarke, koliko god kratak bio, nije tek ispunjavanje protokolarne obveze.

kamenjar.info

Što vi mislite o ovoj temi?

Oglasi
Komentiraj

Hrvatska

Sinj: Uručen Intervencijski plan za Cetinsku krajinu vrijedan 150 milijuna kuna

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Arhiva

Na svečanosti u Sinju u srijedu popodne gradonačelnicima triju gradova i načelnicima triju općina Cetinske krajine uručen je Intervencijski plan za taj dio Splitsko-dalmatinske županije, vrijedan 150 milijuna kuna.

Riječ je o gradovima Sinju, Vrlici i Trilju te općinama Hrvacama, Otoku i Dicmu.

Na svečanom uručenju plana bio je i predsjednik Vlade Andrej Plenković, koji je tom prigodom rekao da je to uvod novi plan, po uzoru na projekt Slavonija, Baranja i Srijem da “Vlada kreira jedan program, odnosno projekt koji će se zvati Dalmatinska zagora, Lika, Gorski kotar i Banovina, gdje bismo u idućem razdoblju kanalizirali više od dvije milijarde kuna upravo za ovaj dio Hrvatske koji zahtijeva značajne investicije, nova radna mjesta i demografsku revitalizaciju”.

Podsjetio je da je ministar Tomo Medved s gradonačelnicom Sinja Kristinom Križanac danas potpisao ugovor o izgradnji jednog od četiriju veteranskih centara za hrvatske branitelje koji će se graditi u Hrvatskoj.

“Prije nekoliko dana smo bili u Daruvaru, uskoro kreće Petrinja i Šibenik, a ovo je veteranski centar za Sinj vrijedan 45 milijuna kuna. To su sjajni projekti vrijedni 320 milijuna kuna koji će omogućiti psihosocijalnu i zdravstvenu brigu o hrvatskim braniteljima”, istaknuo je Plenković i dodao da je i taj projekt financiran novcem iz EU.

Osim predsjednika Vlade, u Sinji je bio i ministar regionalnog razvoja i fondova Europske unije Marko Pavić, koji je rekao da danas potpisani plan, vrijedan 150 milijuna kuna, obuhvaća tri grada i isto toliko općina Cetinskoga kraja na koje će se novac raspodijeliti. “Sada je na tim gradovima i općinama da predlože projekte zajedno s mojim timom i županijom te dožupanom Lukom Brčićem, koji bi trebali iznjedriti listu projekata koju želimo do kraja godine usuglasiti, ponovno potpisati i sredstva će biti na raspolaganju od sljedeće godine, kada se usvoji europski proračun”, objasnio je Pavić.

Istaknuo je da je, zajedno s Intervencijskim planom za Imotskim krajinu, Liku i Gorski kotar, riječ o velikim financijskim sredstvima, koja čine prvih 600 milijuna kuna od dvije milijarde kuna za projekt Dalmatinska zagora, Lika, Gorski kotar i Banovina. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Marijana Petir: Nema očuvanja nacionalnog suvereniteta bez jakog hrvatskog sela!

Objavljeno

na

Objavio

HDZ programom za poljoprivredu te energetskim programom želi Hrvatskoj omogućiti ekonomsku suverenost i samodostatnost, što planiraju dosegnuti i povećanjem ukupne vrijednosti poljoprivrede za 5 milijardi kuna u četverogodišnjem razdoblju.

Rečeno je to na konferenciji za novinare u središnjici HDZ-a u sklopu predizbornih aktivnosti za parlamentarne izbore.

Član Središnjeg odbora HDZ-a i kandidat na listi u VII. izbornoj jedinici Tomislav Ćorić rekao je kako HDZ u idućem četverogodišnjem razdoblju svojim programom predviđa rast poljoprivredne proizvodnje za 30 posto, odnosno sa sadašnjih 17,2 milijarde na 22 milijarde kuna.

150-postotno povećanje proizvodnje iz obnovljivih izvora energije

Planira i, dodao je, 150-postotno povećanje proizvodnje iz obnovljivih izvora energije. “Na taj način držimo da ćemo značajno utjecati na saldo vanjskotrgovinske bilance Hrvatske i rast BDP-a”, rekao je Ćorić.

Vezano uz sektor energetike, Ćorić ističe da je naglasak u programu HDZ-a, a temeljem Strategije energetskog razvoja Hrvatske do 2030. godine, na značajna ulaganja u obnovljive izvore energije.

U ovom trenutku, naveo je, Hrvatska koristi oko 900 MWh instalirane snage u obnovoljim izvorima energije u svim tehnologijama.

“Cilj nam je u iduće  četiri godine implementirati sustav tržišne premije, fer sustav koji će omogućiti konkurenciju među potencijalnim proizvođačima u odnosu na sustav feed-in tarife uveden u vrijeme vlade premijera Zorana Milanovića”, rekao je Ćorić.

Vladinim programom u poljoprivredi sačuvano 35 tisuća radnih mjesta

HDZ-ovci su isticali i kako je programom njihove Vlade u protekle četiri godine u poljoprivredi sačuvano 35 tisuća mjesta, a ostvarena je i mogućnost za zapošljavanje novih 5800 radnih mjesta.

Najavljuju kako će afirmirati sve moguće tehnologije temeljem prirodnog potencijala Hrvatske, prije svega bioplina, biomase, hidropotencijala, energiju vjetra i sunca.

Na taj način, objasnio je Čorić, namjeravaju u iduće četiri godine za 150 posto, odnosno za preko 1300 MWh povećati kapacitet proizvodnje iz obnovljivih izvora energije i tako dodatno unaprijediti i sada jako dobru poziciju RH u odnosu na korištenje obnovljivih izvora energije.

Sustav tržišne premije, dodao je, bit će orijentiran na sve kategorije proizvođača, na kućne elektrane, poduzetnike koji će mati mogućnost aplicirati za taj sustav te velike proizvođače.

“Takav pristup u poljoprivredi i energetici u iduće četiri godine Hrvatsku promovira kao kružno gospodarstvo, čiste tehnologije, samodostatnost i u konačnici niskougljičnu Hrvatsku do 2050. godine”, poručio je Ćorić.

Kandidat na listi HDZ-a u VI. izbornoj jedinici Tugomir Majdak napomenuo je kako je rast poljoprivredne proizvodnje vidljiv i u protekle četiri godine HDZ-ove Vlade, budući da je ona 2014. iznosila 15,5 milijardi kuna, a 2018. 17,2 milijarde kuna.

Rast je ostvaren, naveo je, kroz niz projekata i aktivnosti, a izdvojio je, među inim, realizaciju čak 6 tisuća projekta za mala poljoprivredna gospodarstva, oko 1600 projekata za mlade poljoprivrednike, “ogroman” iskorak u sustavima navodnjavanja (17 projekta koji obuhvaćaju sedam tisuća novih hektara pod sustavima za navodnjavanje).

Majdak je hvalio HDZ i zbog izdvajanja za poljoprivredu i ribarstvo koja su dosegla šest milijardi kuna, te potpore koje su u protekle tri godine isplaćene u iznosu od gotovo 20 milijardi kuna.

“Te brojke u idućem razdoblju planiramo i povećati”, istaknuo je i naveo da HDZ svojim programom planira povećanje u udruživanju poljoprivrednika s trenutnih 17 na 30 proizvođačkih organizacija, dodatne projekte navodnjavanja na površinama od 14 tisuća hektara.

Poljoprivrednu suverenost i samodostatnost osigurati s 5 milijardi kuna

“Poljoprivrednu suverenost i samodostanost planiramo dosegnuti povećanjem ukupne vrijednosti poljoprivrede za 5 milijardi kuna u četverogodišnjem razdoblju, kroz samodostanost u stočarskom te sektoru voća i povrća”, kazao je.

Majdak je naveo kako u HDZ-u planiraju 40-postotno povećanje u sektoru svinjogojstva te 20-postotno u sektoru govedarstva, pri čemu u povrtlarskoj proizvodnji kroz 200 novih hektara pod staklenicima već do kraja 2021. godine.

Vezano uz trajne nasade u sektoru voća plan je realizirati ih na ukupnoj površini od dvije tisuće hektara, naveo je.

Nezavisna kandidatkinja na listi HDZ-a u VI. izbornoj jedinici Marijana Petir istaknula je kako danas, s obzirom na krizu u kojoj smo se zatekli, svi svjedočimo koliko je važna uloga hrvatskog seljaka i poljoprivrede.

“Ovakvim programima želimo pokazati da bez jake poljoprivrede i jakog hrvatskog sela i energetske neovisnosti nema niti očuvanja nacionalnog hrvatskog suvereniteta”, poručila je Petir. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Oglasi

Komentari