Pratite nas

Iz Svijeta

Angela Merkel: Pomoć gospodarstvu zbog koronakrize povezati sa zaštitom klime

Objavljeno

na

Njemačka kancelarka Angela Merkel založila se u utorak za to da se prilikom podjele pomoći gospodarstvu zbog štete nastale tijekom koronakrize prednost dade ekološkim projektima i tako poveže s borbom protiv klimatskih promjena.

„Pred nama je naporna rasprava o podjeli pomoći. Uz to, važnije je da prilikom definiranja paketa za pomoć gospodarskom rastu na umu uvijek imamo zaštitu klime“, rekla je njemačka kancelarka Angela Merkel u sklopu tzv. Petersberškog klimatskog dijaloga, međunarodne konferencije koja služi kao priprema za godišnje klimatske konferencije Ujedinjenih naroda. Ovaj neformalni sastanak prvi se put održao putem videokonferencije.

Njemačka kancelarka je naglasila potrebu investiranja u projekte obnovljivih izvora energije te stvaranja financijskog okvira za takve projekte.

„Nama treba financijsko tržište koje bi na raspolaganje dalo povoljan kapital za investicije koje idu u smjeru zaštite klime“, rekla je Merkel.

Njemačka kancelarka je unatoč koronakrizi branila cilj Europske komisije o smanjenju stakleničkih plinova na 55 posto do 2030.

„Zaštita klime i dalje ostaje središnji međunarodni izazov. I zato je i dalje naša zadaća ostvariti klimatski sporazum iz Pariza“, poručila je Merkel.

Ona se založila i za načelo naplate količina ugljikovog dioksida, kakvo je dogovoreno u Njemačkoj, i na međunarodnoj razini.

I glavni tajnik Ujedinjenih naroda Antonio Guterres, koji je također preko video linka sudjelovao u radu ove konferencije, smatra kako bi ponovno pokretanje gospodarstva nakon koronakrize trebalo iskoristiti za novi početak u smjeru zaštite klime.

„Novi početak bi mogao rezultirati zdravijim i otpornijim svijetom za sve nas“, rekao je Guterres.

Na ovogodišnjem dvodnevnom „Petersberškom klimatskom dijalogu“, nazvanom tako po brdu Petersberg pored Bonna, gdje je održana i prva konferencija, preko video-veze je okupio sudionike iz 30 zemalja. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Oglasi
Komentiraj

Iz Svijeta

Hrvati mogu u Austriju bez radnih dozvola, ali posla nema

Objavljeno

na

Objavio

Hrvati u Austriju od 1. srpnja mogu bez radnih dozvola, no u toj zemlji posla više nema ni za domaće, piše u četvrtak Večernji list.

Austrija je bila jedina članica Europske unije koja je zadržala zabranu zapošljavanja za Hrvate punih sedam godina, koliko je vremena prošlo otkako je Hrvatska ušla u Europsku uniju.

Otvaranje tržišta rada događa se za obje zemlje u bitno promijenjenim okolnostima, Austrija ima najveću stopu nezaposlenosti nakon Drugog svjetskog rata te posla više nema ni za domicilno stanovništvo, dok se i u Hrvatskoj nova radna mjesta broje na prste.

Da nije bilo korone, Hrvatska bi danas imala barem 60.000 zaposlenih više nego što ih ima sada. Prvi su kod nas s tržišta otpali stranci, ali i domaća sezonska radna snaga koja se zapošljavala na Jadranu.

Austrijske vlasti ističu da se posljednjih sedam godina u Austriju doselilo 13.000 hrvatskih državljana, a u trenutku potpunog otvaranja tržišta i za Hrvate u Austriji je ukupno bilo zaposleno 33.400 hrvatskih državljana, najvećim dijelom u turizmu, industriji, trgovini i građevinskom sektoru.

Bez posla i s prijavom na tamošnjem uredu za nezaposlene je oko 7000 hrvatskih građana od približno 83.000 vlasnika hrvatskih putovnica koji žive u Austriji. Njih oko 46.000 rođeno je u Hrvatskoj. U toj zemlji 9 posto radne snage dolazi iz neke od drugih članica EU.

Austrija sada ne očekuje masovniji dolazak hrvatskih radnika, a pojedini analitičari vjeruju da bi mogao uslijediti i obrnuti trend – povratak iseljenih njihovim kućama, i to ne samo iz Austrije nego i iz drugih europskih država, donosi Večernji list. (Hina)

Ivica Šola: Hrvati, i ne samo Hrvati, sve masovnije napuštaju Irsku

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Wahington poziva Tursku da ne pretvori Aju Sofiju u džamiju

Objavljeno

na

Objavio

Američki državni tajnik Mike Pompeo pozvao je u srijedu Tursku da ne pretvori bivšu baziliku Aju Sofiju u džamiju, što priželjkuje turski predsjednik Recep Tayip Erdogan.

“Pozivamo turske vlasti da i dalje sačuvaju Aju Sofiju kao muzej, kao ilustraciju njihove posvećenost poštivanju kulturnih tradicija i bogate povijesti koje su oblikovale tursku republiku i da jamče da će ostati otvorena za sve”, napisao je Pompeo.

Tursko državno vijeće će u četvrtak razmatrati zahtjev udruga koje traže pretvaranje bivše bazilike Aja Sofije, koja je sad muzej, u džamiju.

“Sjedinjene Države smatraju da bi svaka promjena statusa Aja Sofije predstavljala ograničenje nasljeđa te izuzetne građevine”, dodao je Pompeo.

Glasnogovornik turskog ministarstva vanjskih poslova Hami Aksoy je rekao da Tursku “iznenađuju” te izjave i dodao da “nitko nema pravo upozoravajućim tonom govoriti o njihovim suverenim pravima”.

Aja Sofija, istanbulska crkva iz VI. stoljeća, upisana je na UNESCO-ov popis svjetske baštine. Crkvu su izgradili Bizantinci, a Osmansko Carstvo pretvorilo ju je u džamiju da bi 1935. postala muzej.

Erdogan je prošle godine pretvaranje Aje Sofije u muzej nazvao “velikom pogreškom”. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Oglasi

Komentari