Pratite nas

Iz Svijeta

Angela Merkel potaknula nagađanja o odlasku na visoku dužnost u EU

Objavljeno

na

Njemačka kancelarka Angela Merkel svojom je izjavom u jednom intervjuu u četvrtak ponovno pokrenula nagađanja o mogućem preuzimanju neke visoke dužnosti u Europskoj uniji.

“Mnogi se brinu za Europu, tako i ja. Iz toga proizlazi pojačani osjećaj odgovornosti da se zajedno s drugima brinem o sudbini ove Europe”, rekla je njemačka kancelarka (Kršćansko-demokratska unija, CDU) u razgovoru za dnevnik Sueddeutsche Zeitung, koji je istodobno bio objavljen u nekoliko vodećih europskih dnevnika.

Predstavnik konzervativnog krila CDU-a Alexander Mitsch izrazio je u razgovoru za javni servis Deutschlandfunk potrebu da nakon europskih izbora dođe do „političke obnove“ unutar CDU-a.

Odlazak Angele Merkel na neku visoku dužnost unutar Europske unije bi, po mišljenju Mitscha, podržao ove promjene.

Merkel je u prosincu prošle godine odstupila s dužnosti predsjednice CDU-a, koju je preuzela Annegret Kramp-Karrenbauer, ali je najavila kako namjerava ostati na poziciji kancelarke do kraja izbornog razdoblja 2021.

Njemačka kancelarka je, međutim, tada najavila kako nakon 2021. neće preuzeti političke dužnosti “ni u Njemačkoj niti u Europskoj uniji”.

Unatoč tomu, Angela Merkel se već neko vrijeme spominje kao moguća nasljednica predsjednika Europskog vijeća Donalda Tuska.

Aktualni predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker u jednom je nedavnom intervjuu izjavio kako smatra mogućim da Merkel nakon odlaska s dužnosti njemačke kancelarke preuzme neku vodeću poziciju u Europskoj uniji.

“Ne mogu zamisliti da Angele Merkel uskoro nestane s političke scene”, rekao je Juncker krajem travnja u razgovoru za njemačku medijsku grupu Funke.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Zarif upozorava da bi se i Iran mogao ponašati ‘nepredvidljivo’ kao i SAD

Objavljeno

na

Objavio

Iranski ministar vanjskih poslova Mohamad Džavad Zarif upozorio je u srijedu da bi Teheran mogao “nepredvidljivo” postupiti odgovarajući na “nepredvidljive” politike američkog predsjednika Donalda Trumpa.

“Uzajamna nepredvidljivost dovest će do kaosa. Predsjednik Trump ne može biti nepredvidljiv i očekivati od drugih da budu predvidljivi. Nepredvidljivost će dovesti do uzajamne nepredvidljivosti, a nepredvidljivost je kaotična”, rekao je Zarif u govoru na Stockholmskom međunarodnom institutu za mirovna istraživanja (SIPRI).

“Arapi u Zaljevu ne mogu postići stabilnost u regiji trošeći milijarde dolara na kupnju zapadnog oružja. Nikakva strana vojna nazočnost u Zaljevu ne može spriječiti nesigurnost”, kazao je.

Dodao je da arapske zemlje u Zaljevu ne bi smjele pokušavati “kupiti sigurnost izvana” i osudio slanje ratnih mornarica u Zaljev.

“Ako želite razgovarati o sigurnosti, nemojte slati flotile u Perzijski zaljev. To je mala vodena površina. Slanjem flotila ne štitite slobodu plovidbe, nego je ograničavate.”

Velika Britanija, Australija i Bahrein do sada su se priključili američkoj sigurnosnoj misiji pružanja zaštite trgovačkim brodovima na Bliskom istoku.

“Ne možete imati otok sigurnosti zahvaljujući svojoj floti u Perzijskom zaljevu dok SAD vodi ekonomski rat protiv Irana”, rekao je Zarif. (Hina)

 

Iran: SAD pretvara Perzijski zaljev u ‘bure baruta spremno za paljenje’

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Njemačka ukida tzv. solidarni prirez za obnovu bivšeg DDR-a

Objavljeno

na

Objavio

Njemačka vlada odlučila je u srijedu za najveći dio poreznih obveznika ukinuti plaćanje tzv. solidarnog prireza koji je uveden nakon ujedinjenja dviju njemačkih država kao potpora za gospodarski oporavak bivše Istočne Njemačke.

„Troškovi ujedinjenja su najvećim dijelom pokriveni. Zato danas možemo pokrenuti mehanizam koji će dovesti do toga da od 2021. najveći dio poreznih obveznika više neće morati plaćati solidarni prirez“, rekao je nakon sastanka vlade ministar financija i vicekancelar Olaf Scholz (Socijaldemokratska stranka Njemačke, SPD).

Nacrt zakona predviđa postupno ukidanje solidarnog prireza od 2021. za 90 posto svih poreznih obveznika. Daljnjih 6,5 posto bi plaćalo smanjenu stopu, a samo 3,5 posto onih s najvećim primanjima (preko 74.000 eura bruto godišnjih primanja) bi solidarni prirez plaćalo u istom obujmu kao i dosad.

Unija CDU/CSU, veći partner u demokršćansko-socijaldemokratskoj vladi Angele Merkel, zalagala se za potpuno ukidanje solidarnog prireza.

Solidarni prirez je uveden 1991. kako bi se financirala obnova infrastrukture i gospodarstva na istoku zemlje. Isprva je taj prirez iznosio 7,5 posto, a 1995. je smanjen na 5,5 posto. (Hina)

 

Njemačka obilježava 58. obljetnicu gradnje zloglasnog Berlinskog zida

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari