Pratite nas

Pregled

Ante Glibota: Kusić ne može voditi Vladino Vijeće za suočavanje s prošlošću – on je protivnik lustracije!

Objavljeno

na

Vijeće služi za zamagljivanje istine, a Hrvatskom vladaju Udba i KOS ili njihova djeca – izjavio je u ponedjeljak u Bujici Z1 televizije Ante Glibota, potpredsjednik Europske akademije znanosti, umjetnosti i književnosti, bivši politički zatvorenik i emigrant, prijatelj dr. Franje Tuđmana i kum dr. Marka Veselice.

Kada je čuo za vijest o formiranju Vijeća za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima, iznenadilo ga je što će na njegovu čelu biti Zvonko Kusić, predsjednik HAZU-a:

– Uputio sam pismo premijeru Plenkoviću i kazao mu da mi je taj gospodin na jednoj izložbi na vrlo arogantan način rekao  – što vi tražite tu vašu lustraciju?! To vam već dovoljno govori o nakanama onoga što bi kao zaključak moglo donijeti to Vijeće!

‘GUŠAVO POVJERENSTVO’ SASTAVLJALI ŠEKS I VUJIĆ

S obzirom da je dr. Kusić ujedno i vodeći hrvatski stručnjak za gušavost i bolesti štitnjače, u Bujici su Vladino Vijeće nazvali ‘Gušavo povjerenstvo’. Otkriveno je da su Vijeće zapravo sastavljali Vladimir Šeks i Antun Vujić, a sastav Vijeća dr. Tomislav Sunić nazvao je ‘grotesknim’. Profesor Slaven Letica dao im je priliku, uz opasku da su u njemu ipak trebali biti ljudi poput Hasanbegovića, Čička, Banca, Budiše, Bekića ili Glibote…

Ante Glibota je posljednji živući hrvatski domoljub iz grupe od 11. siječnja 1972. godine, u kojoj su još bili Tuđman, Pavletić, Gotovac, Veselica, Šošić, Komarica, Đodan, Bačić, Iličević.. Već u prosincu 1989. godine vizionarski je napisao tekst o potrebi lustracije: – Vjesnik ga je čuvao u ladicama tri i pol mjeseca, objavili su ga tek mjesec dana prije prvih demokratskih izbora. Sve se moglo riješiti odmah na početku, na elegantan način. Trebalo je oprostiti svima onima koji su po prisili okaljali svoju čast, ali hrvatska javnost za njih je morala znati. A oni koji su svoje ruke zakrvili, trebali su biti izvedeni pred sud!

Glibota je 1970. godine nominirao Franju Tuđmana za predsjednika Matice hrvatske, no to na žalost nije prošlo. O njihovom prijateljstvu govori i činjenica da je Glibota pokojnog predsjednika zvao ‘Francek’, što mu je silno godilo.

U Bujici je rekao i koga bi on stavio u Vijeće, umjesto Zakošeka, Goldsteina, Cipeka i ekipe.

“Premijeru sam rekao da postoje trojica ljudi, sjajni povjesničari, jedan je bivši profesor gregorijane u Rimu – dr. Krasić, sada živi u Hrvatskoj, zatim gospodin Ivan Mustač, zadnji direktor Dubrovačkog arhiva te Tomislav Mrkonjić, arhivist tajnog arhiva u Vatikanu. Rekao sam i da trećina u Vijeću moraju biti ljudi iz dijaspore koji su platili najveću cijenu komunističkog terora. Trebali bi biti i hrvatski branitelji te pripadnici Društva političkih zatvorenika,“ dodao je Glibota.

GOLDSTEIN JE LOŠ POVJESNIČAR KOJI GOVORI MEDIOKRITETNI FRANCUSKI!

Velikom sramotom i propustom smatra imenovanje Ive Goldsteina u Vijeće: – U hrvatskom veleposlanstvu u Parizu drži Titovu sliku i sada bi on trebao arbitrirati o našoj povijesti! To je skandalozno i otkriva činjenicu da se sa ovim Vijećem ništa ozbiljno neće napraviti. Ne znam zašto ga predsjednica i Vlada još nisu smijenili?!

Nastavio je o Goldsteinu: – Vijeće ne bi ništa izgubilo da u njemu nema hrvatskog velepslanika u Parizu. On nije dobar povjesničar, o njegovom lošem znanstvenom radu govorio je čak i njegov mentor, ugledni profesor Miroslav Brandt. Takvima poput Goldsteina znanost nije važna, spremni su je i falsificirati. Hrvatska Vlada morala bi se napokon pozabaviti Odjelom za povijest na Filozofskom fakultetu, kako bi se njome bavili ozbiljni povjesničari, a ne kvazipovjesničari! Tada našu povijest po školama i fakultetima ne bi morali objašnjavati hrvatski generali…

Glibota je komentirao i izgovor francuskog jezika Ive Goldsteina: – To je mediokritetni francuski! To je strašno, da takvi ljudi mogu predstavljati ovu zemlju u Francuskoj. Mislim da je gospodin Plenković imenovanjem Goldsteina u Vijeće donio vrlo lošu odluku. On ne samo da ne zaslužuje biti u Vijeću, on ne zaslužuje biti niti hrvatski veleposlanik! Tijekom cijelog njegovog mandata u Parizu nisam dobio niti jednu pozivnicu, za Dan državnosti ili neki drugi blagdan, kao ni većina mojih poznanika – Hrvata. Zaista ne znam čime se Goldstein tamo bavi… On uopće ne predstavlja našu zemlju, već neke druge politike.

HASANBEGOVIĆ JE TREBAO OSTATI – TO JE OZBILJNA POGREŠKA!

Kao nesuđeni Tuđmanov ministar kulture (pokojni predsjednik svojedobno je Gliboti ponudio čak dvije funkcije, ali nije htio u politiku) usporedio je aktualnu ministricu kulture Ninu Obuljen Koržinek i njenog prethodnika – dr. Zlatka Hasanbegovića.

“Zlatko Hasanbegović definitivno je bio dobar, a mogao je biti i jako dobar ministar, povukao je važne odluke koje su bile na početku traga da se razvije nešto dobro. Ne razumijem zbog čega je eliminiran, to je ozbiljna greška! Taj posao nije trebalo prekidati. Držim da je premijer Plenković pogriješio što ga nije ostavio na tom mjestu. Hasanbegović je trebao ući i u Vladino Vijeće, a ne da se popušta simpatizerima komunističkog totalitarnog sustava koji su svoje mjesto tamo pronašli, ali zato ne i predstavnici političkih zatvorenika, branitelja ili dijaspore…”

Glibota nije mogao biti na posljednjem ispraćaju svog suborca, prijatelja i kuma dr. Marka Veselice, jer ga je njegova iznenadna smrt zadesila u dalekoj Kini. To ga je jako pogodilo. Na sprovodu je pročitano Glibotino ‘Slovo za prijatelja’, u izvedbi sjajnog Dragana Despota. Ante Glibota sinu je dao ime po Veselici – Marko. Prijatelji su bili od 1966. godine. U Veseličinu kabinetu na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu bilo je uvijek mjesta za sve – od radnika do profesora književnosti, sportaša, ekonomista… Veseličin grob na Mirogoju Glibota je posjetio jučer, što ga je silno potreslo.

“U bolnicu je otišao zbog problema s nogom. Dobio je zarazu u bolnici i navodno, čak tri sepse! Nazvao sam ga 11. siječnja, njegova mi je supruga kazala da je već mjesec i pol u bolnici. Došao sam ga odmah posjetiti u Zagreb, u bolnici sam ga vidio u jednoj nepriličnoj situaciji. Počeo je plakati kada me vidio, jer govoriti nije mogao… To je bio emotivan trenutak i za njega i za mene. Nalazio se u sobičku koji po mom mišljenju, nije bio priličan za njegovo stanje. Napisao sam pismo ministru Kujundžiću, u kojem sam rekao da bi se za to trebao pobrinuti jer je on ipak hrvatski mučenik. Ministar mi se javio tek nakon drugog pisma koje je bilo oštrije i kazao je da je to ‘najbolje što postoji Hrvatskoj’. Nije me baš uvjerio…“

NAJVEĆI PROBLEM – NELUSTRIRANO PRAVOSUĐE!

Komentirajući političku situaciju u Hrvatskoj, Ante Glibota je izjavio da našom zemljom vladaju „Skojevci i bivši članovi Partije te djeca bivših doušnika i suradnika Udbe i KOS-a.“

Glibota je zbog progona u komunizmu emigrirao, a iz Hrvatske je protjeran i devedesetih godina, nakon što su ga opljačkali u privatizaciji. Za razliku od domaćih tajkuna koji su tvrtke dobivali gratis, on je sa sobom donio novac i ispada da je ‘pogriješio’…

“I u mom slučaju je zakazalo nelustrirano sudstvo. Hrvatsko pravosuđe ni danas nije lustrirano. Komunistima su već dali čitavu moć gospodarstva u ruke, ostavili su sirotinju bez ičega, one koji su nešto investirali, koji su dolazili iz inozemstva, htjeli su ih opljačkati i onemogućiti u preuzimanju tvrtki. Meni su presudili na osnovu falsificirane knjige dionica,“ kazao je Glibota.

Glibota se zgrozio i nad činjenicom da je u Vladino Vijeće za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima ušao notorni Nenad Zakošek koji je u Berlinu prije desetak dana popljuvao Domovinski rat i hrvatske branitelje, nazivajući ih ‘fašistima’.

“Mi smo svi živjeli za ideju stvaranja hrvatske države. Ona je stvorena, takva je kakva je, ali imamo državu. Treba se svatko od nas pokrenuti i učiniti nešto da Hrvatska postane bolja. Svaki moj milimetar snage i energije trošim u to da Hrvatska postane bolja, ljepša i ugodnija za živjeti. Lustracija se mora napraviti, bez nje neće biti napretka Hrvatske. Hrvatsku moramo graditi na istini,“ rekao je Glibota i zaključio da je paradoksalno kako obični Francuzi na Hrvatsku gledaju pozitivno, dok postoje ljudi poput Goldsteina koji je predstavljaju službeno, ali u negativnom svjetlu!

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Davor Domazet Lošo: Film ‘General’ je važan, prvi se put pokušala pojasniti cijela bit Domovinskog rata

Objavljeno

na

Objavio

Čak 74.585 gledatelja pohrlilo je prošle godine u kina kako bi pogledalo “Generala”. Po tom je kriteriju ova saga o životu Ante Gotovine neupitno domaći filmski naslov godine.

Ovaj film s istoimenom serijom koja je svojevrsna njegova produžena verzija, na tronu je i po cijeni produkcije; u njega je ulupano čak 20 milijuna kuna samo iz javnih izvora. Najskuplji je to filmski projekt ne samo u prošloj godini nego i u hrvatskoj povijesti, piše Jutarnji list

Za njegovu realizaciju, osim novca, trebalo je i vremena – životni je to projekt Antuna Vrdoljaka, koji ga je pripremao više od deset godina. Sa 88 godina, “Generalom” se, kažu, oprostio od režiranja.

Kritika i publika nisu mu naklonjene. Iako je već prošlo vremena od premijere filma, u Puli, simbolično zakazanoj na Dan domovinske zahvalnosti, reakcije ne prestaju jer se ponedjeljkom uvečer još emitiraju epizode serije.

Malo je reći da u tom udarnom terminu, u kojem se serija na HRT-u prikazuje s nekoliko minuta razlike na dva kanala (s tim da je na jednom prilagođena slijepima i slabovidnima), društvene mreže gore. Zamjerki je bezbroj.

Promašeni senzibiliteti karaktera likova, izostanak događaja koji su bili ključni za razvoj života likova, nejasnoće o tome tko je u filmu tko, vremenska skakanja u kojima se neki glumci mijenjaju dok neki ostaju isti iako su prošli kroz isti period, krivi naglasci, izlizani dijalozi, neuvjerljivi monolozi, izostanak bilo koje vrste specijalnih efekata iako se radi o ratnom filmu…

Popis apsurda ide do toga da se neki pitaju je li cijeli projekt, zapravo, jedna velika ekstravagantno skupa parodija.

No, na stranu kritika i publika, o “Generalu” smo odlučili pitati one koji su u njega bili najdirektnije uključeni: ljude po kojima su nastali likovi te glumce koji su ih utjelovili. Reakcije su različite.

DAVOR DOMAZET LOŠO, umirovljeni admiral (glumi ga Tarik Filipović)

– Znam da ima onih koji napadaju projekt. Onih koji kažu da je u filmskom izričaju, scenariju i režiji on mogao biti bolji. Takvi pronalaze greške poput ruksaka koji je proizveden u 2009., a u seriji se pojavljuje u 1993. godini ili, pak, bočice Jane, koja tada također nije postojala.

No, smatram da je ‘General’ ipak važan. Prvi se put pokušala pojasniti cijela bit; a to je da je Domovinski rat bio obrambeni i najčišći rat, koji je spriječio genocid u Bosni i Hercegovini – kazuje Lošo u razgovoru za Jutarnji list.

Često ga, priča, na ulici zaustave pa pitaju jesu li se neki od ekraniziranih događaja doista tako odvijali. On im kaže da jesu, ali naglašava i da “General” nije dokumentarac.

Štoviše, njegova je igrana dimenzija vrlo izražena.

– Ono što se filmu može zamjeriti je to što nema dinamiku. Danas se filmovi drugačije snimaju. Prošla su vremena usporedne radnje i dugih dijaloga, a toga je u ‘Generalu’ puno – ocijenio je.

Naslovna uloga koju igra Goran Višnjić je, smatra Lošo, previše holivudska.

NEDOSTATAK TEMPA I DINAMIKE

– Filmski izričaj ne treba nužno slijediti želju za time da glumac fizički nalikuje na stvarnu osobu, nego da oslika njezin karakter. Mislim da je to ovdje izostalo. Gotovini su dodijeljeni brojni monolozi i dijalozi koje on nikada ne bi izgovorio.

On je bio operativni časnik, provodio je planove i zamisli nekoga tko je iznad njega. On je ratnik i trebalo ga je tako prikazati, a ne mu dati duge monologe. To je kompletno izvan njegova habitusa i karaktera – smatra.

Bit nije pogođena, smatra, ni u slučajevima sporednih likova, među kojima je i njegov.

– Do izražaja nije toliko došla bit pozicije admirala. Bio sam na svim bojištima kao načelnik obavještajne službe. Moje je bilo misliti i prosuditi koje su namjere protivničke strane – kaže Lošo.

Otkriva nam da ga je prije snimanja filma kontaktirao i glumac Tarik Filipović, koji ga je glumio.

– Rekao sam mu da glumi onako kako on misli da je najbolje. Jedino što sam posebno zamolio je da obavezno nosi brkove, koji su moj zaštitni znak. Nisam bio vidio scenarij, pa je naš dogovor bio jednostavan, a to je da Tarik napravi svoj posao – kaže Lošo.

Komunicirali su, priča, i nakon premijere filma i serije.

– Neki su rekli da je Tarik loše glumio, pa sam mu ja rekao da se ne obazire na takve ljude. Uvijek ima onih koji nisu dobronamjerni, koji su, da ne kažem, zločesti – kaže nam.

Iako Lošo filmu zamjera nedostatak tempa i dinamike, ne smetaju mu dramatične izjave, zamišljeni pogledi u daljinu, divljenja ljepoti mora u gotovo svakoj epizodi i druge slične situacije.

RAT STVARA MELODRAME

– Mora biti malo melodrame, po meni je dobro da je ima. Danas je u svijetu previše nasilja, okrutnosti i sirovosti, tako da je ovo dobar odmak. Slično se vidi i u najboljem hrvatskom filmu, ‘Tko pjeva, zlo ne misli’.

Rat nije samo pucanje, nitko ne stvara toliko melodrame kao rat. U ratu nastaju najbolje ljubavne priče – kaže Domazet.

U konačnici, zaključuje da ‘Generala’ smatra hvalevrijednim potezom unatoč manjkavostima.

– Dobro je da se vidi cjelovitost rata. Domovinskom se ratu svašta pripisuje, a ovdje se vidi da je etika ratovanja bila važna. Na samoj Oluji je primijenjena etika najvišeg stupnja jer su postojali koridori kroz koje su ljudi mogli izaći.

Spašavali su se srpski životi. Takve je stvari važno pokazati iako je film zanatski mogao bolje- kaže.

TOMO MEDVED, ministar branitelja, glumi ga BORIS BARUKČIĆ.

U “Generalu” se pojavljuje i umirovljeni brigadni general Hrvatske vojske te aktualni ministar branitelja Tomo Medved, čiji lik tumači mladi glumac Boris Barukčić.

Nekadašnji general Medved je jedan od rijetkih likova kojima se u filmu i seriji eksplicitno iznosi puno ime i prezime, što je mnoge začudilo s obzirom na to da se velikom broju likova ime niti ne zna.

Njegovu će ekranizaciju većina pamtiti po izjavi “Ja sam Medved, nisam rak”.

Ministar nam kaže da smatra da je iznimno važno snimati filmove s tematikom Domovinskog rata te tako “prenijeti na mlade naraštaje istinu o njemu”.

– Iznimno je zahtjevno snimati film o akterima koji su živi i koji su svjedoci tog vremena. Tematika Domovinskog rata vrlo je složena i iznimno ju je teško sažeti u nekoliko epizoda, odnosno u film, jer su svaki dan u ratu i svaki zasebni događaj imali neko značenje.

Nemoguće je sažeti sve bitne detalje i zadovoljiti očekivanja svih sudionika u ratu, branitelja – kaže nam ministar Medved.

I sam je u skupini onih kojima filmom nisu ispunjena sva očekivanja.

TUĐMANOVA NEPROCJENJIVA ULOGA

– U ‘Generalu’ nije prikazana cjelovita organizacija obrane u Domovinskom ratu, počevši od pozicije i uloge prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana, koja je bila neprocjenjiva. Slično je i s ministrom obrane Gojkom Šuškom.

Kroz njih bi se postigla jasna slika o složenosti cijele bojišnice, odnosno svih parametara koji su specifični za to vrijeme i Domovinski rat, koji se istodobno, a različitim intenzitetom odvijao na svim bojišnicama – kaže ministar Medved.

On, kaže, ne bi komentirao dramaturški dio “Generala”, nego je koncentriran na “bitke, događaje i odluke”.

Ipak, smatra da, kada je riječ o njegovu liku, nije dovoljno komunicirao s glumcem Barukčićem.

– Čuli smo se, ali, nažalost, u nedovoljnoj mjeri. Mislim da je bolja priprema mogla dovesti do boljeg i jasnijeg prikaza aktivnosti tog vremena. Moglo se to i kvalitetnije odraditi.

Tako je i kod Gotovinina lika, kao i kod ostalih uloga. Da je tijekom pripreme scenarija bilo više konzultacija, vjerujem da bi se postigli i bolji učinci – kaže ministar dodajući da nipošto ne želi negativno kritizirati projekt.

– Svjestan sam da je scenarijem igranog filma jako teško vjerodostojno prenijeti događaje – zaključuje.

Kontaktirali smo i mladoga glumca Borisa  Barukčića, koji je u “Generalu” glumio ministra Medveda. Iako mu je ovo bio produkcijski najveći projekt na kojem je dosad bio angažiran, glumac je, vrlo neobično, u potpunosti odbio za javnost govoriti o vlastitoj ulozi.

Davor Domazet Lošo: Ugroza dolazi od migranata čiju je krizu izazvala anglosaksonska geopolitika

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Plenković: Poljoprivrednici bi mogli jako profitirati od nastupa na Zelenom tjednu

Objavljeno

na

Objavio

Premijer Andrej Plenković izrazio je u petak na kraju dvodnevnog radnog posjeta Njemačkoj zadovoljstvo postignutim tijekom boravka u Berlinu te izrazio nadu da će nastup Hrvatske na poljoprivrednom sajmu Zeleni tjedan, na kojem je Hrvatska zemlja partner, dodatno ojačati gospodarske odnose dviju zemalja.

“Boravak u Berlinu iskoristili smo za nazočnost na Zelenom tjednu, gdje je Hrvatska kao zemlja partner ove godine zastupljena s gotovo 50 izlagača. Primjer Finske koja je prošle godine bila zemlja partner pokazuje kako je nakon sajma povećala izvoz svojih poljoprivrednih proizvoda za pedeset posto. Stoga očekujemo poticaj i za naše poljoprivredne proizvođače”, rekao je Plenković nakon obilaska štandova hrvatskih izlagača na Zelenom tjednu.

Hrvatski premijer je rekao kako su prve reakcije na hrvatski nastup na ovom sajmu vrlo pozitivne.

“Vidi se da Nijemci prepoznaju kvalitetu hrvatskih proizvoda, njihovu autohtonost, tradiciju i način pripreme”, zaključio je Plenković.

Prije toga je halu u kojoj se predstavlja hrvatska poljoprivredna proizvodnja posjetila i njemačka ministrica poljoprivrede Julia Kloeckner, a premijer Plenković je gradonačelniku Berlina Michaelu Muelleru poklonio i stablo hrvatske masline.

Luka Burilović, predsjednik Hrvatske gospodarske komore, koja je suorganizator organizacije hrvatskog nastupa na Zelenom tjednu, izrazio je nadu da bi ovaj nastup mogao potaknuti izvoz hrvatskih poljoprivrednih proizvoda.

”Trenutno izvozimo poljoprivrednih proizvoda u vrijednosti od 2 milijarde eura, a možemo i trebamo puno više. Zeleni tjedan je odlična platforma za povećanje te brojke. Ovdje će prodefilirati više od pola milijuna ljudi iz cijelog svijeta i svima njima želimo pokazati da naše turističke ljepote prati i kvalitetna gastronomija i da naša poljoprivreda ima dugu tradiciju, ali i veliki potencijal”, rekao je Burilović.

Predsjednik hrvatske vlade osvrnuo se i na jučerašnji sastanak s kancelarkom Angelom Merkel kojeg je nazvao izuzetno kvalitetnim.

“Imali smo vrlo sadržajan susret s brojnim temama poput jugoistoka Europe, ali i globalnim i europskim temama budući da i Hrvatska i Njemačka ove godine predsjedaju Vijećem Europske unije”, rekao je Plenković.

On je još jednom ponovio što se očekuje od susreta na vrhu EU-a i zemalja zapadnog Balkana koji bi se u sklopu programa predsjedanja EU-om početkom svibnja trebao održati u Zagrebu.

“Mi želimo odaslati jasnu poruku s ovog skupa i želimo da to bude jedan politički samit i cilj nam je da na početku jednog desetljeća i rada novog saziva Europske komisije, Europskog parlamenta i jednog novog političkog trenutka damo jedan realni uvid i odredimo slijed zbivanja u godinama koje su pred nama”, rekao je Plenković.

On je zaključio kako ne bi više trebalo ponavljati eufemizme iz prošlosti poput “potencijalni kandidati” ili “europska perspektiva”.

“Sve je to važno, ali ono što mi želimo ovdje je politička rasprava i izvući u prvi plan elemente koji dosad nisu bili u prvom planu poput gospodarskog upravljanja”, zaključio je Plenković. (Hina)

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari