Pratite nas

Komentar

Ante Gugo: Nekoliko kratkih činjenica o Stipi Mesiću koje ne bi trebalo opet zaboraviti.

Objavljeno

na

Na nekoliko kratkih činjenica o Stipi Mesiću koje ne bi trebalo opet zaboraviti, podsjetio je Ante Gugo, koji je proveo i objavio jedno od najopsežnijih istraživanja o razlozima raspada Jugoslavije.

– U svibnju 1991., kad predstavnici tadašnje Europske zajednice dolaze u posjet Borisavu Joviću posredovati za dogovor o novom ustrojstvu Jugoslavije, pitaju ga kakav problem Srbi imaju s Hrvatima. Jović odgovara da je ono što se događa u Hrvatskoj obnova NDH. Priča o negiranju ustaških zločina i kako u tome sudjeluju najviši dužnosnici HDZ-a.

– Povod dolasku europske dvanaestorice bio je odbijanje četvorice članova Predsjedništva SFRJ da Mesića imenuju predsjednikom Predsjedništva. Po diktatu Miloševića, osim Jovića, protiv su bili predstavnici Crne Gore, Vojvodine/Srbije i Kosova/Srbije.

– Nakon propalog Mesićevog imenovanja Jović i Milošević su otišli kod Adžića i Kadijevića, dvojice generala koji su zapovjedali s JNA i pohvalili se kako su blokirali Mesića. Adžić je opsovao Jovića i rekao mu da bi ga sad najrađe strijeljao jer je Mesić njihov čovjek.

– Kad je u svibnju 1992. predsjednik Tuđman izjavio da više ne dolazi u obzir nikakva jugoslavenska konfederacija, Mesić i Manolić su počeli svoj put odlaska iz HDZ-a, što su kasnije opravdavali lažnim optužbama o BiH.

O svemu ovom opširnije sam pisao u svojoj knjizi Oluja koju nismo mogli izbjeći, koja je u Hrvatskoj potpuno rasprodana, a izdanje na engleskom jeziku se dobro prodaje u ostatku svijeta, napisao je Ante Gugo.

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Komentar

Petrov o Vrdoljaku: ‘Da nije tragično, bilo bi komično’

Objavljeno

na

Objavio

Šef Mosta Božo Petrov komentirao je povratak Ivana Vrdoljaka na čelo HNS-a, kao i njegove najave 5 ključnih politika te stranke o kojima je danas govorio HNS-ovac

‘Da nije tragično, bilo bi komično. Jedina stvar koju je rekao i koja je točna je da Most noćna mora koruptivnog djelovanja. Njegove izjave su komične, no njegovo je djelovanje bilo izuzetno štetno’, kazao je Petrov, piše N1

Očekuje li da će se Vrdoljak vratiti u Vladu, upitan je.

‘Sve je moguće. Ono što je on govorio da je nemoguće, pokazalo je da je laž’, govori Petrov.

Govoreći o stanju u Mostu, odnosno o odlasku Vlahe Orepića, Petrov je ponovio da Orepiću želi sreću u političkom djelovanju te da je Most okrenut prema budućnosti. ‘O bivšima sve najbolje’, kazao je Petrov.

Na pitanje hoće li biti predsjednički kandidat – kazao je da će biti onako kako odluči Most.

facebook komentari

Nastavi čitati

Komentar

Zorica Gregurić: Ratna odšteta se ne može vezati uz odluke haškog suda jer je činjenica da je izvršena agresija na RH

Objavljeno

na

Objavio

U kolovozu 1996. donesen je Sporazum prema kojem su se Hrvatska i Srbija obvezale u roku od 30 dana osnovati zajedničko povjerenstvo s po tri predstavnika i sklopiti sporazum o naknadi za svu uništenu, oštećenu i nestalu imovinu. To se nije dogodilo i naknada do sada nije isplaćena.

Zorica Gregurić, predsjednica Udruge zagrebački dragovoljci branitelji Vukovara, u razgovoru za Narod.hr ističe kako je u svakom slučaju za to odgovorna Vlada RH.

“U vrijeme kada je imala priliku, obzirom da je potpisan Sporazum, oni ga nisu proveli. To stoji i dalje. Ratna odšteta se ne može vezati na bilo kakve odluke haškog suda jer je činjenica da je Srbija i Crna Gora uz pomoć JNA izvršila agresiju na teritorij RH.”

Gregurić se sjeća napada i razaranja za koja je Hrvatska trebala tražiti odštetu:

“S teritorija Republike Srbije prvi napad na Hrvatsku je Erdut. Što se tiče bombardiranja iz zraka, njih je bilo i ranije, ali prvi zemljani napad s teritorija na teritorij bio je 25. srpnja 1991. godine. Poginula su šestorica Tigrova, pripadnika 1. Gardijske brigade, a 18 ih je ranjeno.

O Vukovaru ne moramo uopće govoriti. Postoje zapisi, video zapisi, svjedočenja, sudske odluke itd. Republika Hrvatska s punim pravom može tražiti odštetu za ratna razaranja od Srbije i od Crne Gore. Ovdje govorim o ratnim razaranjima. Moraju biti uključene i odštete za bespravna i protupravna zatočenja, mučenja pripadnika HV-a i redarstvenih snaga, a jednako tako i civila.”

Nastavlja kako Hrvatska prema međunarodnom pravu može tražiti odštetu.

“Postoje pravni temelji. Međutim ono što nikome u Hrvatskoj nije jasno je to da kada netko treba platiti za razaranja, smrti, sakaćenja, invalidnost, zatočenja… Kako god nazvali takva razaranja i uništavanja, nije jasno zašto nijedna vlast do sada nije potraživala odštetu. Radi se uglavnom o hrvatskim braniteljima, pripadnicima redarstvenih snaga i specijalne policije, jednako kao i o civilima”, kaže Gregurić.

Osvrnula se i na Zakon o braniteljima:

“Kao što je bilo zadnjih dana prilikom izglasavanja Zakona o hrvatskim braniteljima i članovima njihovih obitelji, glavni napad je bio to da smo veliko opterećenje za proračun, da smo privilegirani… Umjesto da glavni prigovor bude zašto Vlada RH do sada nije potegnula pitanje plaćanja. Ne mora uopće potezati to pitanje. Zašto nije samo proveden Sporazum?”, pita se Zorica Gregurić.

Narod.hr

 

Vesna Balažević i Zorica Gregurić dobrovoljno su otišle u vukovarsku bolnicu 1991. i ostale do kraja

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Podržite nas

Podržite našu novu facebook stranicu jednom sviđalicom (like). Naša izvorna stranica je uslijed neviđene cenzure na facebooku blokirana.

Komentari