Pratite nas

Događaji

ANTE NAZOR: Netko je pokušavao i još pokušava iskriviti činjenice o našoj povijesti

Objavljeno

na

Hrvatski sabor završio je u srijedu raspravom o izvješću o radu Hrvatskoga memorijalno-dokumentacijskoga centra Domovinskog rata (HMDCDR), tijekom koje je istaknuto da treba pojačati potporu tom centru, prvi dan ovotjedne sjednice te je njezin nastavak najavio za četvrtak.

[ad id=”68099″]

Saborski zastupnici složili su se da treba pojačati potporu Centru, ali i Dokumentacijskom centru u Mostaru, znanstvenoj ustanovi osnovanoj radi istraživanja i publiciranja gradiva iz Domovinskog rata u BiH.

Zastupnici su imali samo pohvale, ističući kako je HMDCDR radio uporno, ustrajno i temeljito na otkrivanju istine o Domovinskom ratu i kako je pomogao oslobađanju hrvatskih generala u Haagu, no ipak je bilo i replika vezanih za nezakonito ulaženje u arhive, pogotovo onaj prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana, što je, misle pojedini zastupnici, trebalo poslužiti za stigmatiziranje dr. Tuđmana i Domovinskog rata.

Potpora radu Centra

Ovakav rad Centra treba dalje stimulirati, rekao je Josip Đakić (HDZ) i dodao kako je u predmetnoj 2014. “najnakaradniji” bio pokušaj Ministarstva kulture da u Upravno vijeća Centra uđe osoba koja je bila suradnik pobunjene srpske vojske.

Za jaču financijsku potporu centrima u Zagrebu i Mostaru, osim vladajućih, zauzeo se i oporbeni zastupnik Jaroslav Pecnik (HL), koji je predložio da se istraži i uloga nacionalnih manjina u Domovinskom ratu, uspostavi partnerski odnos Centra i civilnog sektora koji sada, kako je rekao, “šepa”.

Nema sumnje da je Domovinski rat bio obrambeni, ali zločini su činjeni i s hrvatske strane i dužnost je Centra i to istražiti jer se nesporazumi mogu izbjeći samo objektivnošću, poručio je Pecnik.

Đakić (HDZ) je rekao da su neke udruge iz civilnog sektora bile logistička potpora optužnicama u Haagu protiv hrvatskih generala, pri čemu je spomenuo Documentu i Veritas.

Pecnik je odgovorio da se za Veritas može složiti, a ne i za Documentu.

Zastupnik Mosta Ivica Mišić rekao je da o Hrvatima iz bosanske Posavine nitko ne piše, a nitko ih i ne vraća od kuda su protjerani.

U ime Kluba SDP-a Domagoj Hajduković podupro je znanstveno istraživanje koje je Centar počeo prije godinu dana o izravnim demografskim gubicima u Domovinskom ratu. Zauzeo se za što više interaktivnih sadržaja preko kojih bi se učenici upoznali s događajima iz Domovinskog rata.

“Ljudi koji rade u Centru svojim znanstvenim radom nam svjetlaju obraz jer to ne rade u šatorima”, rekao je, dodajući da SDP podupire izvješće.

Veća pomoć istraživanju o ulozi Hrvata u obrani BiH

Damir Krstičević (HDZ) istaknuo je golem doprinos Centra u osvjetljavanju istine o Domovinskom ratu, koji je temelj moderne hrvatske države, i borbi za oslobađanje hrvatskih generala u Haagu. “Ovo je strateška ustanova i zato mora biti od strateškog interesa hrvatske države”, rekao je i dodao da je to odgovornost prema svim braniteljima i cijelom narodu da se nikad ne zaboravi.

Željko Glasnović (HDZ) zauzeo se za veću pomoć istraživanju o ulozi Hrvata u obrani BiH kako bi se pomoglo i šestorici opruženih koji čekaju drugostupanjsku presudu u Haagu.

Božo Ljubić (HDZ) ustvrdio je da se godinama iskrivljuje istina o ulozi Hrvata u BiH u Domovinskom ratu, što ima duboke posljedice na sadašnjost i budućnost. “Uvriježilo se mišljenje da su Hrvati u BiH bili najmanje kooperativni u pregovorima s međunarodnom zajednicom, a to jednostavno nije istina jer su upravo oni pridonijeli donošenju Washingtonskoga i Daytonskoga sporazuma. Prava Hrvata u BiH derogirana su i u odnosu na te sporazume, a iskrivljavanje istine odnosi se i na suđenje predstavnicima bosanskohercegovačkih Hrvata u Haagu.

Stigma s Domovinskog rata bit će skinuta kad se u Haagu dokaže i njihova nevinost”, rekao je i zauzeo se za pomoć u istraživanju u Centru u Mostaru.

Tko je i zašto dopustio njihovo neovlašteno korištenje arhiva?

Sandra Krpan (SDP) rekla je da dolazi iz braniteljske obitelji, ali joj još nije jasno zašto je podignut šator u Savskoj i što branitelji zamjeravaju časnom donedavnom ministru Predragu Matiću. Upitala je zar je Mijo Crnoja čovjek koji će vratiti ponos hrvatskim braniteljima.

Poduprla je rad Centra i zauzela se za svekoliku potporu.

Ivan Šuker (HDZ) rekao je kako se nada da će se na temelju istraživanja donijeti i oslobađajuće presude bosanskohercegovačkim Hrvatima optuženima u Haagu. Zauzeo se za više sadržaja o Domovinskom ratu u školskim udžbenicima te da se na dan pada Vukovara uvede poseban sat u školsku nastavu.

Josip Leko (SDP) smatra kako je važno da Centar radi po pravilima struke bez obzira na to ide li nam to u prilog ili ne ide, te da se u znanstvenim istraživanjima jednako tretira sva hrvatska povijest.

Ingrid Antičević Marinović (HDZ) ustvrdila je kako se nekim hrvatskim generalima 2000. nije dopustilo da se očituju o optužnicama Haaškog suda, te da je Vlada Ivice Račana to nekima omogućila. Istaknula je da su od haaške optužnice hrvatski generali oslobođeni u vrijeme Vlade Zorana Milanovića.

Šuker ju je podsjetio da se Vlada Ivice Račana gotovo raspala zbog događaja s pojedinim generalima, da je sudski proces završio davno prije nego što je Milanović postao premijer te da je sve to pripremio i odradio netko drugi za vrijeme Vlade HDZ-a koja, za razliku od nekih, nije dopustila ulazak u povijesne arhive.

Miroslav Tuđman (HDZ) podsjetio je na nedopuštenu i protuzakonitu dostavu dokumenata Haaškome sudu i na neselektivno dostavljanje tih dokumenata pojedinim medijima, što je rezultiralo stigmatizacijom Domovinskog rata i cijele hrvatske vojske.

Ti arhivi moraju postati opće dobro za znanstvena istraživanja i utvrđivanje istine, i bilo bi dobro da državne službe, policija i DORH odgovore tko je i zašto dopustio njihovo neovlašteno korištenje, istaknuo je Tuđman.

Nazor: Nama su činjenice svetinja; još ne možemo do dokumenata

Snažniju pomoć Centru u Mostaru zatražio je ravnatelj HMDCDR-a Ante Nazor navodeći da se taj centar s petero zaposlenih teško može nositi s bošnjačko-muslimanskim i srpskim instututima koji zapošljavaju po 30-ak ljudi.

O radu tog centra ne ovisi samo sudbina šestorice bosanskih Hrvata kojima se sudi Haagu, nego i sudbina Hrvata u BiH, ocijenio je Nazor.

Izvijestio je i da se radi popis poginulih u Domovinskom ratu, da je pri kraju popis poginulih branitelja, a malo je veći problem s popisom civila. Popis je trenutačno na provjeri u Ministarstvu unutarnjih poslova, rekao je Nazor.

U završnom izlaganju rekao je kako je ponosan na raspravu, ali ipak, dodao je, kao čovjek i povjesničar ne može a da se ne osvrne na neke izjave.

Moji kolege i ja ne bismo mogli bez suradnje s brojnim drugim ustanovama. Ništa ne možemo bez dokumenata, a veliki problem je što još ne možemo doći do njih, kao do onih predsjednika Tuđmana, istaknuo je i podsjetio da su neki neovlašteno do njih dolazili i u tome se ponijeli nedržavnički.

Nikoga ne osuđujem, samo konstatiram, rekao je.

Izvori su nam temelj i radit ćemo na tome da prikupimo što više činjenica, istaknuo je, dodajući da sve žrtve moraju biti jednake, one iz 41. i 45., i iz Domovinskog rata, što posebno ističe danas, na Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta.

“Netko je pokušavao i danas pokušava iskriviti činjenice o hrvatskoj povijesti”, rekao je i podsjetio na zoran primjer i optužbe da je Hrvatska stavila bombu na židovsko groblje u Zagrebu, a poslije se utvrdilo da je to izvela skupina Labrador u režiji KOS-a.

O suradnji s civilnim udrugama rekao je da je dobrodošla, ali je podsjetio da ta suradnja nije ostvarena s Documentom, koja je, kako je rekao, objavljivala neke neprovjerene podatke o spaljenim srpskim kućama u Oluji, o broju stradalih srpskih civila itd.

Nama su činjenice svetinja, rekao je Nazor te istaknuo da Centar ima izvrsnu suradnju sa srbijanskim Helsinškim odborom, čija je čelnica izjavila da su Srbija i JNA izvele agresiju na Hrvatsku. “Iz Documente takvo što još nismo čuli”, zaključio je.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Događaji

Predsjednica Vinkovačkim jesenima dodijelila Povelju RH

Objavljeno

na

Objavio

foto HINA

Oko 2.500 najmlađih čuvara hrvatske tradicijske baštine, sudionika Dječjih Vinkovačkih jeseni, prošetalo je u nedjelju Vinkovcima, što je promatrao velik broj posjetitelja, među kojima i predsjednica države Kolinda Grabar-Kitarović, koja je Vinkovačkim jesenima dodijelila Povelju Republike Hrvatske.

U sklopu 54. Vinkovačkih jeseni, koje se u Vinkovcima održavaju od 13. do 22. rujna, ulicama i trgovima toga slavonskog grada prošla su djeca iz folklornih skupina iz Hrvatske, BiH i Srbije koja njeguju izvorni hrvatski folklor.

Prije početka svečanog mimohoda, predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović i i visoka pokroviteljica manifestacije uručila je vinkovačkom gradonačelniku i predsjedniku Organizacijskog odbora 54. Vinkovačkih jeseni Povelju Republike Hrvatske.

“Zahvalna sam svima koji čuvaju ovu tradiciju, posebice Organizacijskom odboru Vinkovačkih jeseni i zato s posebnom čašću Vinkovačkim jesenima predajem Povelju Republike Hrvatske za očuvanje hrvatske tradicijske, kulture i narodnog bogatstva”, istaknula je Grabar-Kitarović ukazavši na potrebu očuvanja tradicijske baštine.

Gradonačelnik Ivan Bosančić posebice se zahvalio članovima brojnih KUD-ova i folklornih skupina koje dolaze na Vinkovačke jeseni, a bez čijeg angažmana i ljubavi prema folkloru i tradiciji, te manifestacije ne bi niti bilo.

“Hvala vam svima što sudjeluje u organizaciji Vinkovačkih jeseni i što se kroz ovih 54 godine Vinkovcima podarili najznačajniju manifestaciju tradicijske kulture u Hrvatskoj”, rekao je gradonačelnik Ivan Bosančić koji je zjedno s predsjednicom Grabar-Kitarović mimohod promatra iz svečane lože zajedno s ministrom državne imovine Mariom Banožićem, vukovarsko-srijemskim županom Božom Galićem i predsjednikom Gradskog vijeća Vinkovaca Mladenom Karlićem.

Ulicama i trgovima Vinkovaca, od gradske tržnice do velikog šatora na Trgu Vinkovačkih jeseni, u pjesmi i plesu prošlo je oko 2.500 najmlađih članova iz 62 KUD-a i folklorne skupine iz cijele Hrvatske te BiH i Srbije, prikazavši običaje i pjesme kraja iz kojeg dolaze.

Tijekom boravka u Vinkovcima, predsjednica Kolinda Grabar-Kitrović susrest će se i s članovima Hrvatske udruge roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata Grada Vinkovaca.

„Obitelji stare, roditelji umiru, a bolne se rane ne zatvaraju“, rekla je Grabar-Kitarovć govoreći o nestalima te istaknula da, kada je o njoj riječ, niti jedan čin, ni radnja nisu ponižavajući da bi pokušala učiniti što je god moguće za obitelji nestalih.

„Kako je rekao vukovarski gradonačelnik Ivan Penava i sa živim vragom bih razgovarala kako bih pomogla koliko god mogu“, dodala je.

Istaknula je potrebu pritiska na svim razinama, od međunarodnih humanitarnih udruga do europskih, američkih, ruskih i drugih dužnosnika jer „…pitanje nestalih je bolno pitanje koje je iz humanitarnog pitanja nažalost preraslo u političko pitanje“. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Događaji

Blagoslovljena spomen-crkva Našašća sv. Križa u Zrinu

Objavljeno

na

Objavio

biskupija-sisak.hr

Sedamdeset i šesta obljetnica stradanja stanovnika Zrina obilježena je u subotu 14. rujna u Zrinu. Već tradicionalno od 1996. godine preostali Zrinjani i njihovi potomci sjećaju se događaja na blagdan Male Gospe 9. i 10. rujna 1943. godine kada su partizani i četnici u genocidnom pohodu ubili gotovo trećinu Hrvata Zrina, spalili župnu crkvu Našašća Svetoga Križa, kao i cijelo selo. Sve preživjele komunističke su vlasti raselile, oduzeli im imovinu i zabranili povratak u Zrin.

Ovogodišnje obilježavanje posebno će biti zapisano u povijesti ovog povijesnog hrvatskog mjesta. Prvi puta nakon 8. rujna 1943. godine zazvonilo zvono je s novosagrađene spomen-crkve Našašća sv. Križa, a misno slavlje i blagoslov crkve predvodio je zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić u zajedništvu s domaćim biskupom Vladom Košićem, krčkim biskupom Ivicom Petanjkom, bjelovarsko-križevačkim biskupom Vjekoslavom Huzjakom, pomoćnim zagrebačkim biskupima Ivanom Šaškom i Mijom Gorskim, ravnateljem Zaklade za gradnju crkve u Zrinu mons. Markom Cvitkušićem te tridesetak svećenika. Tom prigodom ploče s imenima 291 ubijenog Zrinjanina, na pročelju crkve, otkrili su svjedoci tih događaja Stjepan Petanjak i Andrija Feketić.

Ova obljetnica okupila je i nekoliko tisuća hodočasnika pristiglih iz cijele Hrvatske, a ponajviše prognanih Zrinjana i njihovih potomaka. Slavlju su nazočile i brojne osobe iz političkog i kulturnog života Republike Hrvatske i Sisačko-moslavačke županije.

Na početku sve okupljene pozdravio je domaćin biskup Košić zahvalivši svima koji su pomogli da se ova crkva izradi, prije svega članovima Zaklade za gradnju crkve u Zrinu na čelu s ravnateljem mons. Markom Cvitkušićem i kao i brojnim darivateljima. „Danas smo se okupili ovdje u Zrinu da bismo obilježili stradanje naše župe i mjesta Zrin, koje se zbilo prije 76 godina, točnije 9. i 10. rujna 1943. godine. Pa premda smo uvijek na obilježavanjima naših tragedija žalosni, ove smo godine ujedno i radosni jer je danas blagoslov nove spomen-crkve, otkrivanje spomen-ploča s imenima svih 291 Zrinjana koji su žrtve mržnje u Drugom svjetskom ratu te blagoslov zvona koje će ponovno zazvoniti u Zrinu nakon toliko godina i desetljeća šutnje. Zvona su do sada šutjela, kao što je šutnja bila nametnuta i preostalim Zrinjanima koji su preživjeli pokolj i razaranje svoga stoljetnog obitavališta i župe. No, danas ta šutnja završava“, poručio je biskup Košić zahvalivši na kraju i kardinalu Bozaniću što je došao u Zrin blagosloviti spomen-crkvu.

U homiliji kardinal Bozanić poručio je okupljenima kako smo danas došli u Zrin  pronaći Isusov križ, susresti se s njime i uzdignuti ga. „Zahvaljujemo Gospodinu za ovo djelo spomena, ostvareno izuzetnim zauzimanje Sisačke biskupije i njezina biskupa, mons. Vlade Košića. Na ovom povijesnom hrvatskom tlu, nekoć središtu knezova Šubića, koji ovdje podigoše grad Zrin te su po njemu prozvani Zrinski, sada je ponovno sagrađena crkva Našašća svetoga Križa i na njoj je uzdignut Križ. To se moglo ostvariti, jer je Kristov križ i ljubav živjela i živi u ljudima koji su nastavili u sebi nositi sadržaj otajstva Križa. Križ je u Zrinu u davnoj hrvatskoj prošlosti uzdignut i čašćen kao znak Božje ljubavi prema svim ljudima i ostao je živjeti kao sjeme i kao plod u narodu protjeranom i raseljenom, u Zrinjanima i njihovim potomcima kojima su takozvani »osloboditelji« (kakve li ironije!), zabranili vratiti se na vlastita ognjišta. Sada Isusov križ vidljivo ponovno uzdižemo, da bismo gledajući ljubav Raspetoga naviještali, slavili i svjedočili Božji odgovor na zlo i na grijeh čovjeka“, ustvrdio je kardinal podsjetivši na mučenički put Zrinjana nakon rujna 1943. godine i učinjenim zločinima.

Zrin: Vrijeme je za istinu o stradanjima hrvatskog naroda

U nastavku je istaknuo kako se s pravom već godinama pitamo: Zašto se o ovom i tolikim drugim zločinima komunističkoga režima: križnim putevima, jamama, prikrivenim grobljima u predgrađima naših gradova, na livadama i u šumama, kao i na sličan način i o drugim uništenim mjestima, desetljećima šutjelo, strogo branilo objektivno povijesno istraživanje? „A i danas se nerijetko istinu želi zataškati, prešutjeti ili bar umanjiti. Stoga na ovome mjestu i u ovome slavlju, osjećam svojom crkvenom i domoljubnom dužnošću postaviti neka pitanja. Kakvo je to oslobođenje – ma s koje strane dolazilo – u kojemu se u tamu smrti odvodilo ljude bez stvarne krivice i bez suđenja? Kako je moguće da se desetljećima utjerivalo strah u kosti ljudima koji su znali istinu, a o njoj nisu smjeli progovoriti? Je li istraživanje istine o Drugom svjetskom ratu i poraću u nas revizija povijesti? Tko se boji istine i istraživanja povijesnih činjenica taj u suvremenim okolnostima omogućuje širenje mržnje i netrpeljivosti. I ovo današnje spomen-slavlje nije revizija nego vizija povijesti, koju smo dužni prenositi mlađim naraštajima. Oni danas moraju znati istinu o kojoj je komunistička vlast nametnula šutnju. Nećemo se uspjeti suočiti s prošlošću, sve dok se ne rasvijetli istina o žrtvama totalitarističkih režima. Kao što sam na Dan državnosti rekao, ponavljam i ovdje: ‘Samo kada dostojno pokopamo smrtne ostatke naših pokojnika koji su bačeni u jame ili usputne jarke na križnim putevima, bez obzira kojoj su političkoj opciji pripadali, jer svi su naši, samo tada će završiti Drugi svjetski rat u nas. To isto vrijedi i za Domovinski rat’ (Homilija na Dan državnosti 2019. godine). Drago mi je da su u posljednje vrijeme na tom području vidljivi pozitivni pomaci. Nakon Drugoga svjetskog rata djeca nisu o tome učila u školama, nije se raspravljalo unutar povijesnih istraživanja, a ni danas se istina o tome ne uspijeva probiti na pravi način u hrvatsku javnost. Razlog je jednostavan i jasan. Istina o zločinu etničkoga čišćenja koji je proveden ovdje, vodi dalje, do same srži režima koji nije birao sredstva i koji je odveo u nove zločine razaranja, progonstva i mržnju prema Hrvatskoj, očitovanu u Domovinskome ratu. Ta je činjenica još tužnija u spoznaji da nemar za ljude iz Zrina nije vezan samo uz prošla vremena, nego se još uvijek vidi i u postupcima državnih dužnosnika, odnosno u tromosti i nesposobnosti našeg pravnog sustava da omogući ispraviti nepravde. Nadamo se da će i molitva i ova podignuta crkva biti vidljiv poticaj da svi u svojoj društvenoj odgovornosti na državnoj i lokalnoj razini omoguće da istina ne samo oblikuje savjesti, nego da ona bude vidljiva u odlukama koje ispravljaju nepravdu i umjesto zla šire istinu“, poručio je između ostalog kardinal Bozanić.

Nakon popričesne molitve povelju o blagoslovu pročitao je mons. Marko Cvitkušić, a na kraju okupljenima se obratio i krčki biskup Ivica Petanjak koji je porijeklom iz Zrina. „Još vas je malo kojima u osobnoj iskaznici piše: ‘Mjesto rođenja Zrin’. Zadnji put ste kao djeca čuli zvona na župnoj crkvi i na crkvi svete Marije u Zrinu, a danas ste to ponovno doživjeli nakon 76 godina. Znam da su se mnogi od vas ovih dana u duhu vraćali u 1943. i u svom srcu, mislima i uspomenama prolazili svojim Zrinom i oživljavali ovo mjesto i njegove žitelje. Danas su vaši očevi, majke, braća, sestre i rodbina, a naši preci, izgradnjom ovog Božjeg hrama dobili dolično mjesto molitve i poštovanja, a neki od njih, čije su kosti pronađene, i kršćanski ukop ovog tjedna. Danas ste svi vi preživjeli Zrinjani, i mi vaši potomci, ovdje i diljem svijeta, dobili mjesto na kojem piše ime naših pobijenih predaka. Čovjek ne umire onda kad fizički ode s ovog svijeta i kad ga se pokopa, nego kad ga se zaboravi. Hvala Trojedinom Bogu i Blaženoj Djevici Mariji i svima koji na bilo koji način pomažu izgradnju ove crkve, jer sad imamo mjesto na kojem se za naše pokojne možemo moliti, slaviti misnu žrtvu, i ne dopustiti da njihovo rodoljublje i domoljublje, njihova žrtva i njihovo ime ikada nestane iz sjećanja ljudi. Iako kosti mnogi od njih ne leže u ovoj crkvi, već se za njima još traga, ovo je mjesto živi spomen na njih. Ovdje ćemo zapaliti svijeću. Ovdje ćemo moliti i uzdizati Bogu svoje žalosti, prošnje, čežnje i zahvale. O njima govoriti i istinu svjedočiti. Danas sa sigurnošću možemo reći da se u Zrin, – kako to nedavno reče jedan naš svećenik kad je dočekao visoko državno izaslanstvo: »Pozdravlja vas najstariji stanovnik ovog otoka, Isus Krist« -, vratio se najstariji stanovnik Zrina, Isus Krist i ovdje si podigao dom u kojem želi živjeti, ali ne sam, nego posred svoga naroda“, zaključio je na kraju biskup Petanjak. (biskupija-sisak.hr)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari