Pratite nas

Događaji

ANTE NAZOR: Netko je pokušavao i još pokušava iskriviti činjenice o našoj povijesti

Objavljeno

na

Hrvatski sabor završio je u srijedu raspravom o izvješću o radu Hrvatskoga memorijalno-dokumentacijskoga centra Domovinskog rata (HMDCDR), tijekom koje je istaknuto da treba pojačati potporu tom centru, prvi dan ovotjedne sjednice te je njezin nastavak najavio za četvrtak.

[ad id=”68099″]

Saborski zastupnici složili su se da treba pojačati potporu Centru, ali i Dokumentacijskom centru u Mostaru, znanstvenoj ustanovi osnovanoj radi istraživanja i publiciranja gradiva iz Domovinskog rata u BiH.

Zastupnici su imali samo pohvale, ističući kako je HMDCDR radio uporno, ustrajno i temeljito na otkrivanju istine o Domovinskom ratu i kako je pomogao oslobađanju hrvatskih generala u Haagu, no ipak je bilo i replika vezanih za nezakonito ulaženje u arhive, pogotovo onaj prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana, što je, misle pojedini zastupnici, trebalo poslužiti za stigmatiziranje dr. Tuđmana i Domovinskog rata.

Potpora radu Centra

Ovakav rad Centra treba dalje stimulirati, rekao je Josip Đakić (HDZ) i dodao kako je u predmetnoj 2014. “najnakaradniji” bio pokušaj Ministarstva kulture da u Upravno vijeća Centra uđe osoba koja je bila suradnik pobunjene srpske vojske.

Za jaču financijsku potporu centrima u Zagrebu i Mostaru, osim vladajućih, zauzeo se i oporbeni zastupnik Jaroslav Pecnik (HL), koji je predložio da se istraži i uloga nacionalnih manjina u Domovinskom ratu, uspostavi partnerski odnos Centra i civilnog sektora koji sada, kako je rekao, “šepa”.

Nema sumnje da je Domovinski rat bio obrambeni, ali zločini su činjeni i s hrvatske strane i dužnost je Centra i to istražiti jer se nesporazumi mogu izbjeći samo objektivnošću, poručio je Pecnik.

Đakić (HDZ) je rekao da su neke udruge iz civilnog sektora bile logistička potpora optužnicama u Haagu protiv hrvatskih generala, pri čemu je spomenuo Documentu i Veritas.

Pecnik je odgovorio da se za Veritas može složiti, a ne i za Documentu.

Zastupnik Mosta Ivica Mišić rekao je da o Hrvatima iz bosanske Posavine nitko ne piše, a nitko ih i ne vraća od kuda su protjerani.

U ime Kluba SDP-a Domagoj Hajduković podupro je znanstveno istraživanje koje je Centar počeo prije godinu dana o izravnim demografskim gubicima u Domovinskom ratu. Zauzeo se za što više interaktivnih sadržaja preko kojih bi se učenici upoznali s događajima iz Domovinskog rata.

“Ljudi koji rade u Centru svojim znanstvenim radom nam svjetlaju obraz jer to ne rade u šatorima”, rekao je, dodajući da SDP podupire izvješće.

Veća pomoć istraživanju o ulozi Hrvata u obrani BiH

Damir Krstičević (HDZ) istaknuo je golem doprinos Centra u osvjetljavanju istine o Domovinskom ratu, koji je temelj moderne hrvatske države, i borbi za oslobađanje hrvatskih generala u Haagu. “Ovo je strateška ustanova i zato mora biti od strateškog interesa hrvatske države”, rekao je i dodao da je to odgovornost prema svim braniteljima i cijelom narodu da se nikad ne zaboravi.

Željko Glasnović (HDZ) zauzeo se za veću pomoć istraživanju o ulozi Hrvata u obrani BiH kako bi se pomoglo i šestorici opruženih koji čekaju drugostupanjsku presudu u Haagu.

Božo Ljubić (HDZ) ustvrdio je da se godinama iskrivljuje istina o ulozi Hrvata u BiH u Domovinskom ratu, što ima duboke posljedice na sadašnjost i budućnost. “Uvriježilo se mišljenje da su Hrvati u BiH bili najmanje kooperativni u pregovorima s međunarodnom zajednicom, a to jednostavno nije istina jer su upravo oni pridonijeli donošenju Washingtonskoga i Daytonskoga sporazuma. Prava Hrvata u BiH derogirana su i u odnosu na te sporazume, a iskrivljavanje istine odnosi se i na suđenje predstavnicima bosanskohercegovačkih Hrvata u Haagu.

Stigma s Domovinskog rata bit će skinuta kad se u Haagu dokaže i njihova nevinost”, rekao je i zauzeo se za pomoć u istraživanju u Centru u Mostaru.

Tko je i zašto dopustio njihovo neovlašteno korištenje arhiva?

Sandra Krpan (SDP) rekla je da dolazi iz braniteljske obitelji, ali joj još nije jasno zašto je podignut šator u Savskoj i što branitelji zamjeravaju časnom donedavnom ministru Predragu Matiću. Upitala je zar je Mijo Crnoja čovjek koji će vratiti ponos hrvatskim braniteljima.

Poduprla je rad Centra i zauzela se za svekoliku potporu.

Ivan Šuker (HDZ) rekao je kako se nada da će se na temelju istraživanja donijeti i oslobađajuće presude bosanskohercegovačkim Hrvatima optuženima u Haagu. Zauzeo se za više sadržaja o Domovinskom ratu u školskim udžbenicima te da se na dan pada Vukovara uvede poseban sat u školsku nastavu.

Josip Leko (SDP) smatra kako je važno da Centar radi po pravilima struke bez obzira na to ide li nam to u prilog ili ne ide, te da se u znanstvenim istraživanjima jednako tretira sva hrvatska povijest.

Ingrid Antičević Marinović (HDZ) ustvrdila je kako se nekim hrvatskim generalima 2000. nije dopustilo da se očituju o optužnicama Haaškog suda, te da je Vlada Ivice Račana to nekima omogućila. Istaknula je da su od haaške optužnice hrvatski generali oslobođeni u vrijeme Vlade Zorana Milanovića.

Šuker ju je podsjetio da se Vlada Ivice Račana gotovo raspala zbog događaja s pojedinim generalima, da je sudski proces završio davno prije nego što je Milanović postao premijer te da je sve to pripremio i odradio netko drugi za vrijeme Vlade HDZ-a koja, za razliku od nekih, nije dopustila ulazak u povijesne arhive.

Miroslav Tuđman (HDZ) podsjetio je na nedopuštenu i protuzakonitu dostavu dokumenata Haaškome sudu i na neselektivno dostavljanje tih dokumenata pojedinim medijima, što je rezultiralo stigmatizacijom Domovinskog rata i cijele hrvatske vojske.

Ti arhivi moraju postati opće dobro za znanstvena istraživanja i utvrđivanje istine, i bilo bi dobro da državne službe, policija i DORH odgovore tko je i zašto dopustio njihovo neovlašteno korištenje, istaknuo je Tuđman.

Nazor: Nama su činjenice svetinja; još ne možemo do dokumenata

Snažniju pomoć Centru u Mostaru zatražio je ravnatelj HMDCDR-a Ante Nazor navodeći da se taj centar s petero zaposlenih teško može nositi s bošnjačko-muslimanskim i srpskim instututima koji zapošljavaju po 30-ak ljudi.

O radu tog centra ne ovisi samo sudbina šestorice bosanskih Hrvata kojima se sudi Haagu, nego i sudbina Hrvata u BiH, ocijenio je Nazor.

Izvijestio je i da se radi popis poginulih u Domovinskom ratu, da je pri kraju popis poginulih branitelja, a malo je veći problem s popisom civila. Popis je trenutačno na provjeri u Ministarstvu unutarnjih poslova, rekao je Nazor.

U završnom izlaganju rekao je kako je ponosan na raspravu, ali ipak, dodao je, kao čovjek i povjesničar ne može a da se ne osvrne na neke izjave.

Moji kolege i ja ne bismo mogli bez suradnje s brojnim drugim ustanovama. Ništa ne možemo bez dokumenata, a veliki problem je što još ne možemo doći do njih, kao do onih predsjednika Tuđmana, istaknuo je i podsjetio da su neki neovlašteno do njih dolazili i u tome se ponijeli nedržavnički.

Nikoga ne osuđujem, samo konstatiram, rekao je.

Izvori su nam temelj i radit ćemo na tome da prikupimo što više činjenica, istaknuo je, dodajući da sve žrtve moraju biti jednake, one iz 41. i 45., i iz Domovinskog rata, što posebno ističe danas, na Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta.

“Netko je pokušavao i danas pokušava iskriviti činjenice o hrvatskoj povijesti”, rekao je i podsjetio na zoran primjer i optužbe da je Hrvatska stavila bombu na židovsko groblje u Zagrebu, a poslije se utvrdilo da je to izvela skupina Labrador u režiji KOS-a.

O suradnji s civilnim udrugama rekao je da je dobrodošla, ali je podsjetio da ta suradnja nije ostvarena s Documentom, koja je, kako je rekao, objavljivala neke neprovjerene podatke o spaljenim srpskim kućama u Oluji, o broju stradalih srpskih civila itd.

Nama su činjenice svetinja, rekao je Nazor te istaknuo da Centar ima izvrsnu suradnju sa srbijanskim Helsinškim odborom, čija je čelnica izjavila da su Srbija i JNA izvele agresiju na Hrvatsku. “Iz Documente takvo što još nismo čuli”, zaključio je.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Događaji

U Splitu otvorena NATO konferencija ‘Tide Sprint’

Objavljeno

na

Objavio

Foto: OSRH/ E. Turina

Proljetno izdanje međunarodne konferencije NATO Zapovjedništva za transformaciju (ACT) “Tide Sprint” počelo je otvaranjem u Splitu u ponedjeljak, 25. ožujka 2019. godine kojem su nazočili načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga RH general zbora Mirko Šundov i pomoćnik načelnika stožera ACT-a za sposobnosti kontraadmiral Rene Tas (NLD).

Na konferenciji sudjeluje gotovo 400 sudionika iz više od 30 zemalja NATO članica i partnera, uključujući nacionalne predstavnike, predstavnike akademske zajednice te predstavnike globalnih tvrtki i industrije specijalizirane za područje komunikacija i informacijske tehnologije, priopćio je MORH

General Šundov tom je prilikom izrazio sigurnost da će ishodi konferencije imati značajan utjecaj na buduća združena djelovanja. “Nove sigurnosne prijetnje zahtijevaju zajednički odgovor i različite pristupe. Nalazimo se u četvrtoj industrijskoj revoluciji koju karakterizira stapanje tehnologija koje zamagljuju granice između materijalne, digitalne i biološke sfere. Potrebni su nam ljudi koji razmišljaju na nov način i vide nove prilike te mogu stvoriti pobjednička rješenja”, naglasio je general.

U svom je obraćanju naglasio kako će uporaba novih tehnologija u operacijama zahtijevati prilagodljiv stav i tehnološku svijest, zakonodavne okvire i regulative koji će olakšati njihovo usvajanje, kao i osigurati najvišu razinu interoperabilnosti za sve tehnologije kako bi se osiguralo uspješno i učinkovito djelovanje u svih pet domena ratovanja. “Hrvatska razvija i uvodi nove komunikacijsko-informacijske sposobnosti, a jedan od projekata je i uspostava novog Cyber zapovjedništva“, istaknuo je general Šundov. Podsjetio je također, kako je Hrvatska kao članica NATO-a kroz deset godina sudjelovala u NATO operacijama i aktivnostima, zaključivši: “Za sve njih ključna je riječ interoperabilnost”.

Konferencija “TIDE Sprint” predstavlja stručni forum koji promišlja o poboljšanju interoperabilnosti među zemljama članicama NATO saveza i ostalim partnerskim zemljama te okuplja stručnjake iz akademske zajednice, obrambene industrije, oružanih snaga i vlada kako bi surađivali, predlagali i definirali rješenja koja odgovaraju na izazove s kojima se NATO suočava.

“TIDE Sprint” informira sudionike i zainteresiranu zajednicu, nadahnjuje ih i unaprjeđuje njihov rad i razvojne programe sposobnosti, a rezultati doprinose otpornosti NATO-a, povećavaju njegovu borbenu spremnost i osnažuju sposobnost kolektivne obrane. „TIDE Sprint“ (‘Think-Tank for Information, Decision and Execution Superiority’ – TIDE) dio je godišnjeg ciklusa povezanih događaja koje organizira Savezničko zapovjedništvo za transformaciju (NATO Allied Command Transformation – ACT) koji uključuju TIDE Hackathon i Coalition Warrior Interoperability eXercise.

Istraživanje ideja na “TIDE Sprint”-u i eksperimentiranje novim mogućim rješenjima na „TIDE Hackathon“-u, kao i testiranje postojećih sposobnosti na “Coalition Warrior Interoperability eXercise”-u, osigurava NATO-u zadržavanje inovativnosti i kontinuirano jačanje interoperabilnosti.

Povezujući te događaje, Savezničko zapovjedništvo za transformaciju pruža dobro zaokružen pristup inovaciji, donošenju preporuka i implementaciji, okupljajući ljude, procese i tehnologije kao tri ključne komponenete interoperabilnosti.

Na ovogodišnjoj konferenciji sudionici će razmatrati utjecaj i mogućnosti koje proizlaze iz znanosti o podacima (Data Science). Data Science je središnja tema Kontinuuma Interoperabilnosti 2019. godine (Interoperability Continuum) jer će omogućiti nove NATO sposobnosti i unaprijediti postojeće.

Unutar navedenog djelokruga rada, posebno su naglašena pitanja interoperabilnosti Command and Control (C2) sustava, Cyber obrane i zahtjevi za implementaciju NATO Federated Mission Networking (FMN) inicijative.

Na konferenciji će biti iznesena zapažanja na temu interoperabilnosti koja su se prikupljala tijekom združenih vježbi, a sudjelovat će i pobjednički timovi posljednjeg „TIDE Hackaton“-a održanog u Varšavi i predstaviti razvijena rješenja koja unapređuju vojno donošenje odluka. Jedna od tema „TIDE Sprinta“-a u Splitu bit će i sinergija tehnologije i ljudi korisnika.

Upotreba znanosti o podacima (Data Science) u svim aspektima vojnog djelovanja nastavit će značajno mijenjati borbeno djelovanje, a uključivanje Data Science know-how-a NATO-u pomaže bolje istražiti mogućnosti i uključene rizike.

“Tide Sprint” održava se od 2005. godine, a konferencije se provode dva puta godišnje. Proljetna konferencija održava na prostoru Europe, a jesenska u Norfolku, Virginia, SAD. Konferencija u Splitu traje do petka, 29.ožujka.

 

Jan Ivanjek: HV je najbolja vojska u našem susjedstvu

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Događaji

Prošlo je 27 godina otkako su naši suborci svoj život položili na oltar Domovine braneći most na Bistrini

Objavljeno

na

Objavio

U Nedjelju, 24. ožujka, prisjetili smo se pogibije naših suboraca, blagopočivajućih Gorana Kliškića i Ivice Vuce. Prošlo je 27 godina otkako su naši suborci svoj život položili na oltar Domovine braneći most na Bistrini. Prisjetili smo se s osjećajem osobite zahvalnosti što smo živjeli u vremenu u kojem smo mogli svjedočiti njihovoj hrabrosti, plemenitosti i ljudskoj dobroti.

Veliki u svojoj skromnosti blagopočivajući Goran Kliškić i Ivica Vuce ostavili su nam u sjećanje mnoge plemenite i lijepe čini i djelovanja, svojim primjerom pokazujući, i ostavljajući nam za čuvanje sjenčanje na junački čin i požrtvovnost suboraca.

U plavoj tišini Stonskog zaljeva ronioci članovi ‘Ronilačkog kluba veterana 4. Gardijske brigade’ i Ronilačke sekcije ‘Peliška jedra’ prikupljali su otpad u moru.

Sjećanje koje čuvamo, budućnost kakvu želimo, svijet kakav gradimo, domovinu kakvu stvaramo, razvoj za koji smo odgovorni; to je slika današnjeg dana. Nadu budi prizor stasitih mladića, kakvi su nekada bili Goran i Ivica.

Netom su se u tišini pred križem molili za duše naših suboraca, a sada odlučno i odgovorno prihvaćaju snažnim rukama stara željezna sidra s dna mora, davno uništene i odbačene ribarske alate, poput vrša, mreža… Zabrinutost zasigurno izaziva raznovrsnost i količina plastičnog otpada, pa su se kao podloga, odnosno stanište kamenica mogli naći plastični držači za suncobrane, plastične sjedalice i drugo.

Dr.sc. Ljiljana Zmijanović

Dr.sc. Ljiljana Zmijanović

Podmorje stonskog kanala pripada području ekološke mreže HR 3000163 Stonski kanal, a značajno je za očuvanje zaštićene livada posidonije (Posidonion oceanicae) kojih su staništa velike i plitke uvale Stonskog zaljeva.

Ekološka akcija čišćenja podmorja organizirana je u suradnji  ‘Ronilačkog kluba veterana 4. Gardijske brigade’, Ronilačke sekcije ‘Peliška jedra’, Općine Ston, Dobrovoljnog vatrogasnog društva Putniković, Dobrovoljnog vatrogasnog društva Ston, Komunalnog društva Ston d.o.o. i NOVA rent a car-a.

U akciji su sudjelovali  brojni mještani, bilo prihvaćajući otpad na obali, ili u brodice, veslajući uz ronioce.

Sudionici su se suglasili da se akcija planira i za 2020., a lokacija bi bila  posebni morski rezervat Malostonski zaljev.

Dr.sc. Ljiljana Zmijanović/Kamenjar.com

 

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari