Pratite nas

Događaji

ANTE NAZOR: Netko je pokušavao i još pokušava iskriviti činjenice o našoj povijesti

Objavljeno

na

Hrvatski sabor završio je u srijedu raspravom o izvješću o radu Hrvatskoga memorijalno-dokumentacijskoga centra Domovinskog rata (HMDCDR), tijekom koje je istaknuto da treba pojačati potporu tom centru, prvi dan ovotjedne sjednice te je njezin nastavak najavio za četvrtak.

[ad id=”68099″]

Saborski zastupnici složili su se da treba pojačati potporu Centru, ali i Dokumentacijskom centru u Mostaru, znanstvenoj ustanovi osnovanoj radi istraživanja i publiciranja gradiva iz Domovinskog rata u BiH.

Zastupnici su imali samo pohvale, ističući kako je HMDCDR radio uporno, ustrajno i temeljito na otkrivanju istine o Domovinskom ratu i kako je pomogao oslobađanju hrvatskih generala u Haagu, no ipak je bilo i replika vezanih za nezakonito ulaženje u arhive, pogotovo onaj prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana, što je, misle pojedini zastupnici, trebalo poslužiti za stigmatiziranje dr. Tuđmana i Domovinskog rata.

Potpora radu Centra

Ovakav rad Centra treba dalje stimulirati, rekao je Josip Đakić (HDZ) i dodao kako je u predmetnoj 2014. “najnakaradniji” bio pokušaj Ministarstva kulture da u Upravno vijeća Centra uđe osoba koja je bila suradnik pobunjene srpske vojske.

Za jaču financijsku potporu centrima u Zagrebu i Mostaru, osim vladajućih, zauzeo se i oporbeni zastupnik Jaroslav Pecnik (HL), koji je predložio da se istraži i uloga nacionalnih manjina u Domovinskom ratu, uspostavi partnerski odnos Centra i civilnog sektora koji sada, kako je rekao, “šepa”.

Nema sumnje da je Domovinski rat bio obrambeni, ali zločini su činjeni i s hrvatske strane i dužnost je Centra i to istražiti jer se nesporazumi mogu izbjeći samo objektivnošću, poručio je Pecnik.

Đakić (HDZ) je rekao da su neke udruge iz civilnog sektora bile logistička potpora optužnicama u Haagu protiv hrvatskih generala, pri čemu je spomenuo Documentu i Veritas.

Pecnik je odgovorio da se za Veritas može složiti, a ne i za Documentu.

Zastupnik Mosta Ivica Mišić rekao je da o Hrvatima iz bosanske Posavine nitko ne piše, a nitko ih i ne vraća od kuda su protjerani.

U ime Kluba SDP-a Domagoj Hajduković podupro je znanstveno istraživanje koje je Centar počeo prije godinu dana o izravnim demografskim gubicima u Domovinskom ratu. Zauzeo se za što više interaktivnih sadržaja preko kojih bi se učenici upoznali s događajima iz Domovinskog rata.

“Ljudi koji rade u Centru svojim znanstvenim radom nam svjetlaju obraz jer to ne rade u šatorima”, rekao je, dodajući da SDP podupire izvješće.

Veća pomoć istraživanju o ulozi Hrvata u obrani BiH

Damir Krstičević (HDZ) istaknuo je golem doprinos Centra u osvjetljavanju istine o Domovinskom ratu, koji je temelj moderne hrvatske države, i borbi za oslobađanje hrvatskih generala u Haagu. “Ovo je strateška ustanova i zato mora biti od strateškog interesa hrvatske države”, rekao je i dodao da je to odgovornost prema svim braniteljima i cijelom narodu da se nikad ne zaboravi.

Željko Glasnović (HDZ) zauzeo se za veću pomoć istraživanju o ulozi Hrvata u obrani BiH kako bi se pomoglo i šestorici opruženih koji čekaju drugostupanjsku presudu u Haagu.

Božo Ljubić (HDZ) ustvrdio je da se godinama iskrivljuje istina o ulozi Hrvata u BiH u Domovinskom ratu, što ima duboke posljedice na sadašnjost i budućnost. “Uvriježilo se mišljenje da su Hrvati u BiH bili najmanje kooperativni u pregovorima s međunarodnom zajednicom, a to jednostavno nije istina jer su upravo oni pridonijeli donošenju Washingtonskoga i Daytonskoga sporazuma. Prava Hrvata u BiH derogirana su i u odnosu na te sporazume, a iskrivljavanje istine odnosi se i na suđenje predstavnicima bosanskohercegovačkih Hrvata u Haagu.

Stigma s Domovinskog rata bit će skinuta kad se u Haagu dokaže i njihova nevinost”, rekao je i zauzeo se za pomoć u istraživanju u Centru u Mostaru.

Tko je i zašto dopustio njihovo neovlašteno korištenje arhiva?

Sandra Krpan (SDP) rekla je da dolazi iz braniteljske obitelji, ali joj još nije jasno zašto je podignut šator u Savskoj i što branitelji zamjeravaju časnom donedavnom ministru Predragu Matiću. Upitala je zar je Mijo Crnoja čovjek koji će vratiti ponos hrvatskim braniteljima.

Poduprla je rad Centra i zauzela se za svekoliku potporu.

Ivan Šuker (HDZ) rekao je kako se nada da će se na temelju istraživanja donijeti i oslobađajuće presude bosanskohercegovačkim Hrvatima optuženima u Haagu. Zauzeo se za više sadržaja o Domovinskom ratu u školskim udžbenicima te da se na dan pada Vukovara uvede poseban sat u školsku nastavu.

Josip Leko (SDP) smatra kako je važno da Centar radi po pravilima struke bez obzira na to ide li nam to u prilog ili ne ide, te da se u znanstvenim istraživanjima jednako tretira sva hrvatska povijest.

Ingrid Antičević Marinović (HDZ) ustvrdila je kako se nekim hrvatskim generalima 2000. nije dopustilo da se očituju o optužnicama Haaškog suda, te da je Vlada Ivice Račana to nekima omogućila. Istaknula je da su od haaške optužnice hrvatski generali oslobođeni u vrijeme Vlade Zorana Milanovića.

Šuker ju je podsjetio da se Vlada Ivice Račana gotovo raspala zbog događaja s pojedinim generalima, da je sudski proces završio davno prije nego što je Milanović postao premijer te da je sve to pripremio i odradio netko drugi za vrijeme Vlade HDZ-a koja, za razliku od nekih, nije dopustila ulazak u povijesne arhive.

Miroslav Tuđman (HDZ) podsjetio je na nedopuštenu i protuzakonitu dostavu dokumenata Haaškome sudu i na neselektivno dostavljanje tih dokumenata pojedinim medijima, što je rezultiralo stigmatizacijom Domovinskog rata i cijele hrvatske vojske.

Ti arhivi moraju postati opće dobro za znanstvena istraživanja i utvrđivanje istine, i bilo bi dobro da državne službe, policija i DORH odgovore tko je i zašto dopustio njihovo neovlašteno korištenje, istaknuo je Tuđman.

Nazor: Nama su činjenice svetinja; još ne možemo do dokumenata

Snažniju pomoć Centru u Mostaru zatražio je ravnatelj HMDCDR-a Ante Nazor navodeći da se taj centar s petero zaposlenih teško može nositi s bošnjačko-muslimanskim i srpskim instututima koji zapošljavaju po 30-ak ljudi.

O radu tog centra ne ovisi samo sudbina šestorice bosanskih Hrvata kojima se sudi Haagu, nego i sudbina Hrvata u BiH, ocijenio je Nazor.

Izvijestio je i da se radi popis poginulih u Domovinskom ratu, da je pri kraju popis poginulih branitelja, a malo je veći problem s popisom civila. Popis je trenutačno na provjeri u Ministarstvu unutarnjih poslova, rekao je Nazor.

U završnom izlaganju rekao je kako je ponosan na raspravu, ali ipak, dodao je, kao čovjek i povjesničar ne može a da se ne osvrne na neke izjave.

Moji kolege i ja ne bismo mogli bez suradnje s brojnim drugim ustanovama. Ništa ne možemo bez dokumenata, a veliki problem je što još ne možemo doći do njih, kao do onih predsjednika Tuđmana, istaknuo je i podsjetio da su neki neovlašteno do njih dolazili i u tome se ponijeli nedržavnički.

Nikoga ne osuđujem, samo konstatiram, rekao je.

Izvori su nam temelj i radit ćemo na tome da prikupimo što više činjenica, istaknuo je, dodajući da sve žrtve moraju biti jednake, one iz 41. i 45., i iz Domovinskog rata, što posebno ističe danas, na Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta.

“Netko je pokušavao i danas pokušava iskriviti činjenice o hrvatskoj povijesti”, rekao je i podsjetio na zoran primjer i optužbe da je Hrvatska stavila bombu na židovsko groblje u Zagrebu, a poslije se utvrdilo da je to izvela skupina Labrador u režiji KOS-a.

O suradnji s civilnim udrugama rekao je da je dobrodošla, ali je podsjetio da ta suradnja nije ostvarena s Documentom, koja je, kako je rekao, objavljivala neke neprovjerene podatke o spaljenim srpskim kućama u Oluji, o broju stradalih srpskih civila itd.

Nama su činjenice svetinja, rekao je Nazor te istaknuo da Centar ima izvrsnu suradnju sa srbijanskim Helsinškim odborom, čija je čelnica izjavila da su Srbija i JNA izvele agresiju na Hrvatsku. “Iz Documente takvo što još nismo čuli”, zaključio je.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Događaji

Večer prijatelja tuzlanskih Hrvata

Objavljeno

na

Objavio

10. srpnja upriličena je Večer prijatelja kao zahvala svima onima koji su pomagali izgradnju velikog i vrlo značajnog projekta za tuzlanske Hrvate. Nije se krila posebna zahvalnost Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske, čija je potpora uistinu mnogo pomogla realizaciji projekta. Ovom je prigodom Žana Ćorić izaslanica državnog tajnika Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH Zvonka Milasa, inače vrlo draga gošća ovdašnjih Hrvata, kazala kako će Ured i u budućnosti nastaviti podupirati kulturne projekte na cijelom prostoru Bosne i Hercegovine. U riječi gospođe Ćorić ne može se posumnjati, jer toliki već implementirani projekti služe kao činjenica velike potpore Vlade RH svojim sunarodnjacima u BiH.

Povijest bilježi kako su se franjevci Vrhbosanske Nadbiskupije na području sadašnje Bosne najprije doselili u Srebrenicu i tamo izgradili svoj samostan. Širili su se polako i sigurno, a kako su se širili oni, tako se širilo i kršćanstvo. Brzo su naselili i područje Soli ili danas Tuzle, gdje su kasnije također izgradili svoj samostan.

Danas u Tuzli egzistira Franjevački samostan svetih Petra i Pavla, a čiji je prostor, pored održavanja vjerskih sadržaja, i mjesto kulturnih i svih drugih za Hrvate značajnih događanja. Tako su tuzlanski franjevci uz svoj puk pokrenuli i Hrvatski kulturni centar “Sveti Franjo”. A svaka organizacija, pogotovo ona tipa kao što je ova tuzlanska, ima i svoje prijatelje, koji pomažu kad je potrebno. Čine to uvijek kad god zatreba.

Tim povodom 10. srpnja upriličena je Večer prijatelja kao zahvala svima onima koji su pomagali izgradnju velikog i vrlo značajnog projekta za tuzlanske Hrvate. Nije se krila posebna zahvalnost Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske, čija je potpora uistinu mnogo pomogla realizaciji projekta.

Ovom je prigodom Žana Ćorić izaslanica državnog tajnika Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH Zvonka Milasa, inače vrlo draga gošća ovdašnjih Hrvata, kazala kako će Ured i u budućnosti nastaviti podupirati kulturne projekte na cijelom prostoru Bosne i Hercegovine. U riječi gospođe Ćorić ne može se posumnjati, jer toliki već implementirani projekti služe kao činjenica velike potpore Vlade RH svojim sunarodnjacima u BiH.

Bila je ovo prigoda da se nazočnima obrati i donedavni gvardijan Franjevačkog samostana u Tuzli, svugdje rado viđeni, fra Mario Divković, koji je započeo izgradnju i cijeli projekt predao u ruke novom gvardijanu fra Željku Nikoliću.

Cijelom događaju bio je nazočan i vidno radostan predsjednik Hrvatskog narodnog sabora BIH dr. Dragan Čović s najbližim suradnicima te novoizabrani predsjednik Hrvatskog kulturnog društva “Napredak” dr. Nikola Čiča, inače rođeni Tuzlak. Među gostima smo mogli vdiejti i Gradonačelnika Tuzle Jasmina Imamovića i premijera Županije Posavske Đuru Topića.

Piše: Anto PRANJKIĆ

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Na Plehanu postavljen kamen temeljac za novi samostan

Objavljeno

na

Objavio

Kardinal Puljić je posebno istaknuo potrebu zajedničkog djelovanja Crkve i vlasti na zauzimanju za izgradnju  i obnovu svih porušenih krajeva, a prigodom postavljanja kamena temeljca bili su nazočni predstavnici najviših organa vlasti hrvatskog naroda predvođeni predsjednikom Hrvatskog narodnog sabora BiH dr. Draganom Čovićem. Među nazočnima našli su se i predstavnici Vlade RH predvođeni izaslanikom premijera Andreja Plenkovića državnim tajnikom Središnjeg državnog ureda za obnovu  i stambeno zbrinjavanje Nikolom Mažarom. Ovom događaju bili su nazočni i predstavnici Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, koji ulažu velike napore kako bi Hrvatima u bIh život učinili lakšim i ljepšim

Piše: Anto PRANJKIĆ/Kamenjar.com

Cijela bosanska Posavina svojevrsni je simbol patnji i stradanja hrvatskoga naroda kroz, kako onu stariju, tako i noviju, burnu povijest ovog naroda.  Katoličanstvo na ovo područje donijeli su franjevci u srednjem vijeku, a čuvali su ga zajedno sa svojim pukom u svim vremenima života u svojoj Posavini. Istina, uz velike žrtve pogotovo one u Drugom svjetskom i posljednjem Domovinskome ratu, u kojem su kuće razorene a vjernici raseljeni diljem svijeta. Prvi franjevački samostan na ovom području izgrađen je 1874. godine. Samostan, crkva svetoga Marka i cijeli kraj  bili su mjesta okupljanja i zajedništva ovdašnjih posavskih Hrvata-katolika. U onim teškim vremenima Drugoga svjetskoga rata kada su mnogobrojni muškarci završavali svoje ovozemne živote kod Burića štale i na Bleiburgu, ali i tijekom i poslije Domovinskoga rata, plehanski vjernici okupljali su se oko svojih fratara i pouzdavali se  u Božju Providnost. Tu vjeru nisu izgubili niti 2. srpnja 1992. godine kada je neprijateljska vojska s dvije tone eksploziva porušila ljepoticu ovoga kraja- crkvu Svetoga Marka. Prigodom miniranja stradao je i samostan izgrađen 1932. godine. Ljudi su teškom mukom i gorčinom u srcu napuštali ognjišta, ali svoj Plehan nisu zaboravili. Prvi se vratio fra Ivan Ćurić i kao njegovi predčasnici, fratri u srednjem vijeku, na Plehanu počeo graditi novi vjernički život. Danas tamo živi oko 90 Hrvata, a prije rata bilo ih je preko osam tisuća.

Počinje gradnja samostana na Plehanu, srušenog 1992.

U ponedjeljak 8. srpnja ove godine bilo je posebno svečano na Plehanu. Uzoriti Vinko kardinal Puljić, Nadbiskup Vrhbosanski blagoslovio je gradilište i kamen temeljac  i time simbolično započeo gradnju novog samostana. U prigodnoj homiliji kardinal Puljić nije zaboravio podsjetiti svoje vjernike kako kamen temeljac označava našega Gospodina Isusa Krista kao čvrstu stijenu na kojoj gradimo život vjere. Osvrnuo se i na žrtvu koju su podnijeli branitelji i poručio svima da iz posebnog pijeteta prema njima moramo voljeti i cijeniti ono zašto su branitelji dali svoje živote.

Kardinal Puljić je posebno istaknuo potrebu zajedničkog djelovanja Crkve i vlasti na zauzimanju za izgradnju  i obnovu svih porušenih krajeva, a prigodom postavljanja kamena temeljca bili su nazočni predstavnici najviših organa vlasti hrvatskog naroda predvođeni predsjednikom Hrvatskog narodnog sabora BiH dr. Draganom Čovićem. Među nazočnima našli su se i predstavnici Vlade RH predvođeni izaslanikom premijera Andreja Plenkovića državnim tajnikom Središnjeg državnog ureda za obnovu  i stambeno zbrinjavanje Nikolom Mažarom. Ovom događaju bili su nazočni i predstavnici Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, koji ulažu velike napore kako bi Hrvatima u bIh život učinili lakšim i ljepšim.

Kamen temeljac koji je ugrađen u temelj novog samostana izradio je povratnik Marko Princip a u njega je autor  ugradio i povelju o gradnji samostana. Uz veliki broj vjernika događaj su uveličali i članovi zbora župe  Rođenja BDM iz Ulica pored Brčkog, gdje je sadašnji plehanski gvardijan fra Anto Tomas službovao kao župnik i župni vikar.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari