Pratite nas

Događaji

ANTE NAZOR: Netko je pokušavao i još pokušava iskriviti činjenice o našoj povijesti

Objavljeno

na

Hrvatski sabor završio je u srijedu raspravom o izvješću o radu Hrvatskoga memorijalno-dokumentacijskoga centra Domovinskog rata (HMDCDR), tijekom koje je istaknuto da treba pojačati potporu tom centru, prvi dan ovotjedne sjednice te je njezin nastavak najavio za četvrtak.

[ad id=”68099″]

Saborski zastupnici složili su se da treba pojačati potporu Centru, ali i Dokumentacijskom centru u Mostaru, znanstvenoj ustanovi osnovanoj radi istraživanja i publiciranja gradiva iz Domovinskog rata u BiH.

Zastupnici su imali samo pohvale, ističući kako je HMDCDR radio uporno, ustrajno i temeljito na otkrivanju istine o Domovinskom ratu i kako je pomogao oslobađanju hrvatskih generala u Haagu, no ipak je bilo i replika vezanih za nezakonito ulaženje u arhive, pogotovo onaj prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana, što je, misle pojedini zastupnici, trebalo poslužiti za stigmatiziranje dr. Tuđmana i Domovinskog rata.

Potpora radu Centra

Ovakav rad Centra treba dalje stimulirati, rekao je Josip Đakić (HDZ) i dodao kako je u predmetnoj 2014. “najnakaradniji” bio pokušaj Ministarstva kulture da u Upravno vijeća Centra uđe osoba koja je bila suradnik pobunjene srpske vojske.

Za jaču financijsku potporu centrima u Zagrebu i Mostaru, osim vladajućih, zauzeo se i oporbeni zastupnik Jaroslav Pecnik (HL), koji je predložio da se istraži i uloga nacionalnih manjina u Domovinskom ratu, uspostavi partnerski odnos Centra i civilnog sektora koji sada, kako je rekao, “šepa”.

Nema sumnje da je Domovinski rat bio obrambeni, ali zločini su činjeni i s hrvatske strane i dužnost je Centra i to istražiti jer se nesporazumi mogu izbjeći samo objektivnošću, poručio je Pecnik.

Đakić (HDZ) je rekao da su neke udruge iz civilnog sektora bile logistička potpora optužnicama u Haagu protiv hrvatskih generala, pri čemu je spomenuo Documentu i Veritas.

Pecnik je odgovorio da se za Veritas može složiti, a ne i za Documentu.

Zastupnik Mosta Ivica Mišić rekao je da o Hrvatima iz bosanske Posavine nitko ne piše, a nitko ih i ne vraća od kuda su protjerani.

U ime Kluba SDP-a Domagoj Hajduković podupro je znanstveno istraživanje koje je Centar počeo prije godinu dana o izravnim demografskim gubicima u Domovinskom ratu. Zauzeo se za što više interaktivnih sadržaja preko kojih bi se učenici upoznali s događajima iz Domovinskog rata.

“Ljudi koji rade u Centru svojim znanstvenim radom nam svjetlaju obraz jer to ne rade u šatorima”, rekao je, dodajući da SDP podupire izvješće.

Veća pomoć istraživanju o ulozi Hrvata u obrani BiH

Damir Krstičević (HDZ) istaknuo je golem doprinos Centra u osvjetljavanju istine o Domovinskom ratu, koji je temelj moderne hrvatske države, i borbi za oslobađanje hrvatskih generala u Haagu. “Ovo je strateška ustanova i zato mora biti od strateškog interesa hrvatske države”, rekao je i dodao da je to odgovornost prema svim braniteljima i cijelom narodu da se nikad ne zaboravi.

Željko Glasnović (HDZ) zauzeo se za veću pomoć istraživanju o ulozi Hrvata u obrani BiH kako bi se pomoglo i šestorici opruženih koji čekaju drugostupanjsku presudu u Haagu.

Božo Ljubić (HDZ) ustvrdio je da se godinama iskrivljuje istina o ulozi Hrvata u BiH u Domovinskom ratu, što ima duboke posljedice na sadašnjost i budućnost. “Uvriježilo se mišljenje da su Hrvati u BiH bili najmanje kooperativni u pregovorima s međunarodnom zajednicom, a to jednostavno nije istina jer su upravo oni pridonijeli donošenju Washingtonskoga i Daytonskoga sporazuma. Prava Hrvata u BiH derogirana su i u odnosu na te sporazume, a iskrivljavanje istine odnosi se i na suđenje predstavnicima bosanskohercegovačkih Hrvata u Haagu.

Stigma s Domovinskog rata bit će skinuta kad se u Haagu dokaže i njihova nevinost”, rekao je i zauzeo se za pomoć u istraživanju u Centru u Mostaru.

Tko je i zašto dopustio njihovo neovlašteno korištenje arhiva?

Sandra Krpan (SDP) rekla je da dolazi iz braniteljske obitelji, ali joj još nije jasno zašto je podignut šator u Savskoj i što branitelji zamjeravaju časnom donedavnom ministru Predragu Matiću. Upitala je zar je Mijo Crnoja čovjek koji će vratiti ponos hrvatskim braniteljima.

Poduprla je rad Centra i zauzela se za svekoliku potporu.

Ivan Šuker (HDZ) rekao je kako se nada da će se na temelju istraživanja donijeti i oslobađajuće presude bosanskohercegovačkim Hrvatima optuženima u Haagu. Zauzeo se za više sadržaja o Domovinskom ratu u školskim udžbenicima te da se na dan pada Vukovara uvede poseban sat u školsku nastavu.

Josip Leko (SDP) smatra kako je važno da Centar radi po pravilima struke bez obzira na to ide li nam to u prilog ili ne ide, te da se u znanstvenim istraživanjima jednako tretira sva hrvatska povijest.

Ingrid Antičević Marinović (HDZ) ustvrdila je kako se nekim hrvatskim generalima 2000. nije dopustilo da se očituju o optužnicama Haaškog suda, te da je Vlada Ivice Račana to nekima omogućila. Istaknula je da su od haaške optužnice hrvatski generali oslobođeni u vrijeme Vlade Zorana Milanovića.

Šuker ju je podsjetio da se Vlada Ivice Račana gotovo raspala zbog događaja s pojedinim generalima, da je sudski proces završio davno prije nego što je Milanović postao premijer te da je sve to pripremio i odradio netko drugi za vrijeme Vlade HDZ-a koja, za razliku od nekih, nije dopustila ulazak u povijesne arhive.

Miroslav Tuđman (HDZ) podsjetio je na nedopuštenu i protuzakonitu dostavu dokumenata Haaškome sudu i na neselektivno dostavljanje tih dokumenata pojedinim medijima, što je rezultiralo stigmatizacijom Domovinskog rata i cijele hrvatske vojske.

Ti arhivi moraju postati opće dobro za znanstvena istraživanja i utvrđivanje istine, i bilo bi dobro da državne službe, policija i DORH odgovore tko je i zašto dopustio njihovo neovlašteno korištenje, istaknuo je Tuđman.

Nazor: Nama su činjenice svetinja; još ne možemo do dokumenata

Snažniju pomoć Centru u Mostaru zatražio je ravnatelj HMDCDR-a Ante Nazor navodeći da se taj centar s petero zaposlenih teško može nositi s bošnjačko-muslimanskim i srpskim instututima koji zapošljavaju po 30-ak ljudi.

O radu tog centra ne ovisi samo sudbina šestorice bosanskih Hrvata kojima se sudi Haagu, nego i sudbina Hrvata u BiH, ocijenio je Nazor.

Izvijestio je i da se radi popis poginulih u Domovinskom ratu, da je pri kraju popis poginulih branitelja, a malo je veći problem s popisom civila. Popis je trenutačno na provjeri u Ministarstvu unutarnjih poslova, rekao je Nazor.

U završnom izlaganju rekao je kako je ponosan na raspravu, ali ipak, dodao je, kao čovjek i povjesničar ne može a da se ne osvrne na neke izjave.

Moji kolege i ja ne bismo mogli bez suradnje s brojnim drugim ustanovama. Ništa ne možemo bez dokumenata, a veliki problem je što još ne možemo doći do njih, kao do onih predsjednika Tuđmana, istaknuo je i podsjetio da su neki neovlašteno do njih dolazili i u tome se ponijeli nedržavnički.

Nikoga ne osuđujem, samo konstatiram, rekao je.

Izvori su nam temelj i radit ćemo na tome da prikupimo što više činjenica, istaknuo je, dodajući da sve žrtve moraju biti jednake, one iz 41. i 45., i iz Domovinskog rata, što posebno ističe danas, na Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta.

“Netko je pokušavao i danas pokušava iskriviti činjenice o hrvatskoj povijesti”, rekao je i podsjetio na zoran primjer i optužbe da je Hrvatska stavila bombu na židovsko groblje u Zagrebu, a poslije se utvrdilo da je to izvela skupina Labrador u režiji KOS-a.

O suradnji s civilnim udrugama rekao je da je dobrodošla, ali je podsjetio da ta suradnja nije ostvarena s Documentom, koja je, kako je rekao, objavljivala neke neprovjerene podatke o spaljenim srpskim kućama u Oluji, o broju stradalih srpskih civila itd.

Nama su činjenice svetinja, rekao je Nazor te istaknuo da Centar ima izvrsnu suradnju sa srbijanskim Helsinškim odborom, čija je čelnica izjavila da su Srbija i JNA izvele agresiju na Hrvatsku. “Iz Documente takvo što još nismo čuli”, zaključio je.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Događaji

Povodom 100 godina hrvatske Baranje, Osječko-baranjska županija predstavila knjigu ‘Baranja – život na rubu’

Objavljeno

na

Objavio

Ispred crkve sv. Petra i Pavla, uz cestu između sela baranjskih Hrvata-Šokaca, Topolja i Gajića, jučer je predstavljena knjiga Luke Jakopčića „Baranja – Život na rubu“. Riječ je o monografiji Baranje kojoj je nakladnik Osječko-baranjska županija i župan Ivan Anušić, a pisao ju je Luka Jakopčić povodom stote obljetnice potpisivanja Trianonskog ugovora kojim je južna baranja postala hrvatska. Predstavljanje je počelo u 16.30 sati, odnosno točno u vrijeme kada je 4. lipnja 1920. godine u Versaillesu potpisan Trianonski mirovni ugovor kojim je ovaj djelić Ugarske, poznat kao „Dravski trokut“, pripojen tadašnjoj SHS, a današnjoj Hrvatskoj.

Gajdaš, šokci i šokice, baranjske buše i tamburaši dočarali su dio bogatstva koje i danas krije Baranja. A u ljepote Baranje, njenu povijesni vrijednost za istok Hrvatske, ali i cijelu Hrvatsku goste je uveo župan Ivan Anušić.

– Veliki jubilej, 100 godina hrvatske Baranje trenutak je da odamo počast ovom prekrasnom komadu hrvatske zemlje. Baranja je biser naše županije, prelijepa je, specifična, multikulturna, posebna je sa svojim Kopačkim ritom, prekrasnim ravnicama, plodnim poljima, svojom kulturom, folklorom, gastronomijom, eno ponudom. Kroz kontinentalni turizam i poljoprivredu na njoj gradimo veliki iskorak u gospodarskom smislu. Ima dugu i kompleksnu povijest koju treba naučiti. Baranja je hrvatska, 100 godina je hrvatska i zauvijek će ostati hrvatska – poručio je župan Ivan Anušić.

Posebno je naglasio kako je Baranja specifična i po tomu što u njoj živi više različitih nacionalnosti, Mađari, Srbi, Hrvati, Romi i drugi, više različitih kultura i vjera.

– Unatoč tomu Baranja je sredina koja stoljećima živi u miru i toleranciji i tako treba ostati. Naravno, nikada ne možemo niti smijemo zaboraviti Domovinski rat i što se događalo 1991. godine, ljude koji su svoje živote ostavili braneći Baranju, kao i u ranijim ratovima u prošlosti braneći svoju domovinu, obitelj i narod.  U knjizi zato govorimo o svemu što Baranja jeste, a pouka i poruka svima je da je hrvatska Baranja sastavni dio Hrvatske i Osječko-baranjske županije, a takva će biti u budućnosti. Povezujemo Baranju autoputom s ostatkom Hrvatske i BiH, radimo projekte po gradovima i općinama, investiramo u infrastrukturu. Baranja ima ulogu i pokretača gospodarstva istoka Hrvatske jer tu su najplodnije ravnice, a budućnost Hrvatske je u proizvodnji hrane i upravo zato se revitalizacija Baranje mora nastaviti – kazao je župan.

Knjigu su predstavili autor Luka Jakopčić i recenzent Dinko Župan s Hrvatskog instituta za povijest, ističući sjajno djelo mladog autora koje je izvrstan zalog za budućnost.

– Baranja je skrivena i neistražena, puna kulturnih i povijesnih bogatstava, različitih tradicija i naroda i po tome možda i najzanimljivija na cijelom hrvatskom području – opisao je svoje dojmove prilikom istraživanja za knjigu autor Luka Jakopčić.

Među mnogobrojnim nazočnim gostima koji su došli obilježiti stotu obljetnicu hrvatske Baranje bili su i veleposlanik Republike Hrvatske u Mađarskoj NJ.E. Mladen Andrlić, generalni konzul RH u Pečuhu Drago Horvat, generalni konzul Mađarske u Osijeku János Sándor Fuzik, generalni konzul Republike Srbije u Vukovaru Milan Šapić, izaslanik državnog tajnika Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Milan Bošnjak, prorektor Sveučilišta J.J. Strossmayera u Osijeku Robert Raponja, predstavnici katoličke, pravoslavne i reformatorske vjerske zajednice, izaslanstvo Hrvatskog nacionalnog vijeća iz Republike Srbije (Vojvodine), gradonačelnik i načelnici s područja Baranje, vijećnici Županijske skupštine te drugi gosti i uzvanici.

Nakon predstavljanja knjige, u crkvi je upriličena izložba fotografija života Baranje autora studija Romulić&Stojčić te koncert zagrebačkog ansambla Ad Gloriam Brass.

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Događaji

General-bojnik Blago Zadro posmrtno proglašen počasnim građaninom Zagreba

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Na proslavi Dana grada Zagreba, 31. svibnja, general-bojnik Blago Zadro posmrtno je proglašen počasnim građaninom Zagreba, a premijer Andrej Plenković je na svečanosti čestitajući blagdan naglasio da je obnova nakon potresa temeljna zadaća svih.

Premijer Plenković je pohvalio gradske službe koje “nakon potresa uložile maksimalan angažman za hitne aktivnosti sanacije grada, za sigurnost grada i za pripremu za njegovu kvalitetnu, dugoročnu i održivu obnovu.”

Plenković je čestitajući Dan Grada Zagreba i Blagdan Majke Božje od Kamenih vrata zaštitnice Grada rekao da je obnova temeljna zadaća svih. Kako je rekao, Vlada želi da obnova Zagreba bude “na onoj razini koja će osigurati da neki eventualni budući potresi ne učine ovako velike štete, da obnova bude cjelovita, da prije svega obuhvati privatne kuće i stanove građana, ali i da se obnove institucije i zgrade važne za zdravstvo i školstvo koje su važne i za Hrvatsku.”

“Potres je trajao 10 sekundi, obnova će trajati najmanje 10, ali vjerojatno i više godina. Da bismo to radili moramo imati kvalitetan zakonski okvir i program mjera i moramo imati ono što je najvažnije – financijska sredstva”, rekao je.

Izvijestio je da je priprema za zahtjev prema Europskom fondu solidarnosti na samom kraju. Putem tog fonda ćemo dobiti znatna sredstva za obnovu, rekao je, i dodao da ona ipak neće biti dovoljna. Grad će obnavljati vlastitim sredstvima, ali i drugim izvorima međunarodnog financiranja, poput dogovorenog zajma sa Svjetskom bankom u iznosu od 200 milijuna dolara, kazao je.

Podsjetio i na pandemiju koronavirusom koja je promijenila način života u cijelom svijetu. Vlada će s gradskim službama pronaći načina da se i u takvoj krizi olakša financijsko funkcioniranje Zagreba “jer da bi Hrvatska išla naprijed, Zagreb mora biti najsnažniji”.

Bandić: Zagreb je otvoren i siguran grad

“Naš Zagreb je prije svega otvoren i siguran grad a to je prijeko potreban uvjet bilo kakve budućnosti žive zajednice grada i jedne države. I po tome može biti primjer razvijenijim europskim metropolama s puno većom demokratskom tradicijom”, rekao je gradonačelnik Milan Bandić. Zahvalio se današnjim laureatima i svima koji su radili na sanaciji Zagreba nakon potresa i u borbi protiv epidemije. Izvijestio je da je danas deseti dan bez novozaraženih u gradu, a da je bolesnih još samo deset.

“Ovo je godina koju ćemo sigurno dugo pamtiti i koja će se u budućnosti spominjati po mnogobrojnim izazovima s kojima smo se suočili i s kojima se suočavamo. Ali i činjenici da je naš grad prvi put svojoj povijesti bio glavni grad Europske unije”, istaknuo je Bandić.

Baština je temelj iz kojih Zagreb može crpiti vjeru da će i ovu teškoću uspješno prebroditi, naporom svojih građana i prijatelja iz Hrvatske i svijeta, kao što je i prebrodio posljedice potresa u Šenoino doba 1880., poplave 1964. i drugih prirodnih nepogoda te ratova, rekao je.

Ovaj grad je ne samo europski, nego poseban i naš, grad kojega treba graditi i permanentno usavršavati, rekao je Bandić.

Blago Zadro – počasni građanin Zagreba

General-bojnik Blago Zadro posmrtno je proglašen počasnim građaninom Grada Zagreba za izniman doprinos u organiziranju obrane Vukovara i uspostavi teritorijalne cjelovitosti Republike Hrvatske, čime je trajno zadužio Hrvatsku i Grad Zagreb. Povelju je preuzela njegova supruga Katica Zadro.

Zadro je bio zapovjednik obrane Borova Naselja i zapovjednik 3. bojne 204. vukovarske brigade. Pod njegovim je vodstvom na Trpinjskoj cesti zaustavljena oklopna sila JNA i uništeni deseci neprijateljskih tenkova i transportera. Poginuo je 16. listopada 1991. blizu Trpinjske ceste, u Kupskoj ulici nedaleko od željezničke pruge. Ubijen je rafalom iz puškostrojnice tijekom borbene akcije. Posmrtno je promaknut u čin general-bojnika.

Marija Sekelez proglašena “Zagrepčankom godine”

Nagrada “Zagrepčanka godine” uručena je dramskoj umjetnici i humanitarki Mariji Sekelez, koja je svojim radom pridonijela afirmaciji žena u kulturi i društvu.

Nagrade Grada Zagreba dodijeljene su potpredsjedniku Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti Davoru Miličiću, redateljici Dani Budisavljević, ravnatelju KBC Zagreb Anti Ćorušiću, profesoru na Fakultetu elektrotehnike i računarstva Krešimiru Ćosiću, Hrvatskom baroknom ansamblu, ravnateljici Caritasa Zagrebačke nadbiskupije Jeleni Lončar, Obrtničkoj komori Zagreb, predsjedniku Hrvatske komore dentalne medicine Hrvoju Pezi, radnoj skupini od 67 znanstvenika i stručnjaka Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i KBC Zagreb koji su uspješno razdvojili sijamske blizanke.

Nagrada je dodijeljena i vozaču u Podružnici Čistoća Zagrebačkog holdinga Josipu Smiljčiću, ravnatelju Prirodoslovne škole Vladimira Preloga Zlatku Stiću, atletičarki Lauri Štefanac, profesoru emeritusu Stanislavu Tedeschiju, akademiku i književniku Goranu Tribusonu, predsjedniku Kluba veterana 148. brigade HV-a Milanu Zanoškiju te akademiku Zvonku Kusiću.

Zaslužnima su danas podijeljene i Medalje Grada Zagreba. (Hina)

Ravnateljica Caritasa, s. Jelena Lončar – dobitnica Nagrade Grada Zagreba za djelovanje na području socijalne skrbi i humanitarno djelovanje

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari