Pratite nas

Događaji

ANTE NAZOR: Netko je pokušavao i još pokušava iskriviti činjenice o našoj povijesti

Objavljeno

na

Hrvatski sabor završio je u srijedu raspravom o izvješću o radu Hrvatskoga memorijalno-dokumentacijskoga centra Domovinskog rata (HMDCDR), tijekom koje je istaknuto da treba pojačati potporu tom centru, prvi dan ovotjedne sjednice te je njezin nastavak najavio za četvrtak.

[ad id=”68099″]

Saborski zastupnici složili su se da treba pojačati potporu Centru, ali i Dokumentacijskom centru u Mostaru, znanstvenoj ustanovi osnovanoj radi istraživanja i publiciranja gradiva iz Domovinskog rata u BiH.

Zastupnici su imali samo pohvale, ističući kako je HMDCDR radio uporno, ustrajno i temeljito na otkrivanju istine o Domovinskom ratu i kako je pomogao oslobađanju hrvatskih generala u Haagu, no ipak je bilo i replika vezanih za nezakonito ulaženje u arhive, pogotovo onaj prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana, što je, misle pojedini zastupnici, trebalo poslužiti za stigmatiziranje dr. Tuđmana i Domovinskog rata.

Potpora radu Centra

Ovakav rad Centra treba dalje stimulirati, rekao je Josip Đakić (HDZ) i dodao kako je u predmetnoj 2014. “najnakaradniji” bio pokušaj Ministarstva kulture da u Upravno vijeća Centra uđe osoba koja je bila suradnik pobunjene srpske vojske.

Za jaču financijsku potporu centrima u Zagrebu i Mostaru, osim vladajućih, zauzeo se i oporbeni zastupnik Jaroslav Pecnik (HL), koji je predložio da se istraži i uloga nacionalnih manjina u Domovinskom ratu, uspostavi partnerski odnos Centra i civilnog sektora koji sada, kako je rekao, “šepa”.

Nema sumnje da je Domovinski rat bio obrambeni, ali zločini su činjeni i s hrvatske strane i dužnost je Centra i to istražiti jer se nesporazumi mogu izbjeći samo objektivnošću, poručio je Pecnik.

Đakić (HDZ) je rekao da su neke udruge iz civilnog sektora bile logistička potpora optužnicama u Haagu protiv hrvatskih generala, pri čemu je spomenuo Documentu i Veritas.

Pecnik je odgovorio da se za Veritas može složiti, a ne i za Documentu.

Zastupnik Mosta Ivica Mišić rekao je da o Hrvatima iz bosanske Posavine nitko ne piše, a nitko ih i ne vraća od kuda su protjerani.

U ime Kluba SDP-a Domagoj Hajduković podupro je znanstveno istraživanje koje je Centar počeo prije godinu dana o izravnim demografskim gubicima u Domovinskom ratu. Zauzeo se za što više interaktivnih sadržaja preko kojih bi se učenici upoznali s događajima iz Domovinskog rata.

“Ljudi koji rade u Centru svojim znanstvenim radom nam svjetlaju obraz jer to ne rade u šatorima”, rekao je, dodajući da SDP podupire izvješće.

Veća pomoć istraživanju o ulozi Hrvata u obrani BiH

Damir Krstičević (HDZ) istaknuo je golem doprinos Centra u osvjetljavanju istine o Domovinskom ratu, koji je temelj moderne hrvatske države, i borbi za oslobađanje hrvatskih generala u Haagu. “Ovo je strateška ustanova i zato mora biti od strateškog interesa hrvatske države”, rekao je i dodao da je to odgovornost prema svim braniteljima i cijelom narodu da se nikad ne zaboravi.

Željko Glasnović (HDZ) zauzeo se za veću pomoć istraživanju o ulozi Hrvata u obrani BiH kako bi se pomoglo i šestorici opruženih koji čekaju drugostupanjsku presudu u Haagu.

Božo Ljubić (HDZ) ustvrdio je da se godinama iskrivljuje istina o ulozi Hrvata u BiH u Domovinskom ratu, što ima duboke posljedice na sadašnjost i budućnost. “Uvriježilo se mišljenje da su Hrvati u BiH bili najmanje kooperativni u pregovorima s međunarodnom zajednicom, a to jednostavno nije istina jer su upravo oni pridonijeli donošenju Washingtonskoga i Daytonskoga sporazuma. Prava Hrvata u BiH derogirana su i u odnosu na te sporazume, a iskrivljavanje istine odnosi se i na suđenje predstavnicima bosanskohercegovačkih Hrvata u Haagu.

Stigma s Domovinskog rata bit će skinuta kad se u Haagu dokaže i njihova nevinost”, rekao je i zauzeo se za pomoć u istraživanju u Centru u Mostaru.

Tko je i zašto dopustio njihovo neovlašteno korištenje arhiva?

Sandra Krpan (SDP) rekla je da dolazi iz braniteljske obitelji, ali joj još nije jasno zašto je podignut šator u Savskoj i što branitelji zamjeravaju časnom donedavnom ministru Predragu Matiću. Upitala je zar je Mijo Crnoja čovjek koji će vratiti ponos hrvatskim braniteljima.

Poduprla je rad Centra i zauzela se za svekoliku potporu.

Ivan Šuker (HDZ) rekao je kako se nada da će se na temelju istraživanja donijeti i oslobađajuće presude bosanskohercegovačkim Hrvatima optuženima u Haagu. Zauzeo se za više sadržaja o Domovinskom ratu u školskim udžbenicima te da se na dan pada Vukovara uvede poseban sat u školsku nastavu.

Josip Leko (SDP) smatra kako je važno da Centar radi po pravilima struke bez obzira na to ide li nam to u prilog ili ne ide, te da se u znanstvenim istraživanjima jednako tretira sva hrvatska povijest.

Ingrid Antičević Marinović (HDZ) ustvrdila je kako se nekim hrvatskim generalima 2000. nije dopustilo da se očituju o optužnicama Haaškog suda, te da je Vlada Ivice Račana to nekima omogućila. Istaknula je da su od haaške optužnice hrvatski generali oslobođeni u vrijeme Vlade Zorana Milanovića.

Šuker ju je podsjetio da se Vlada Ivice Račana gotovo raspala zbog događaja s pojedinim generalima, da je sudski proces završio davno prije nego što je Milanović postao premijer te da je sve to pripremio i odradio netko drugi za vrijeme Vlade HDZ-a koja, za razliku od nekih, nije dopustila ulazak u povijesne arhive.

Miroslav Tuđman (HDZ) podsjetio je na nedopuštenu i protuzakonitu dostavu dokumenata Haaškome sudu i na neselektivno dostavljanje tih dokumenata pojedinim medijima, što je rezultiralo stigmatizacijom Domovinskog rata i cijele hrvatske vojske.

Ti arhivi moraju postati opće dobro za znanstvena istraživanja i utvrđivanje istine, i bilo bi dobro da državne službe, policija i DORH odgovore tko je i zašto dopustio njihovo neovlašteno korištenje, istaknuo je Tuđman.

Nazor: Nama su činjenice svetinja; još ne možemo do dokumenata

Snažniju pomoć Centru u Mostaru zatražio je ravnatelj HMDCDR-a Ante Nazor navodeći da se taj centar s petero zaposlenih teško može nositi s bošnjačko-muslimanskim i srpskim instututima koji zapošljavaju po 30-ak ljudi.

O radu tog centra ne ovisi samo sudbina šestorice bosanskih Hrvata kojima se sudi Haagu, nego i sudbina Hrvata u BiH, ocijenio je Nazor.

Izvijestio je i da se radi popis poginulih u Domovinskom ratu, da je pri kraju popis poginulih branitelja, a malo je veći problem s popisom civila. Popis je trenutačno na provjeri u Ministarstvu unutarnjih poslova, rekao je Nazor.

U završnom izlaganju rekao je kako je ponosan na raspravu, ali ipak, dodao je, kao čovjek i povjesničar ne može a da se ne osvrne na neke izjave.

Moji kolege i ja ne bismo mogli bez suradnje s brojnim drugim ustanovama. Ništa ne možemo bez dokumenata, a veliki problem je što još ne možemo doći do njih, kao do onih predsjednika Tuđmana, istaknuo je i podsjetio da su neki neovlašteno do njih dolazili i u tome se ponijeli nedržavnički.

Nikoga ne osuđujem, samo konstatiram, rekao je.

Izvori su nam temelj i radit ćemo na tome da prikupimo što više činjenica, istaknuo je, dodajući da sve žrtve moraju biti jednake, one iz 41. i 45., i iz Domovinskog rata, što posebno ističe danas, na Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta.

“Netko je pokušavao i danas pokušava iskriviti činjenice o hrvatskoj povijesti”, rekao je i podsjetio na zoran primjer i optužbe da je Hrvatska stavila bombu na židovsko groblje u Zagrebu, a poslije se utvrdilo da je to izvela skupina Labrador u režiji KOS-a.

O suradnji s civilnim udrugama rekao je da je dobrodošla, ali je podsjetio da ta suradnja nije ostvarena s Documentom, koja je, kako je rekao, objavljivala neke neprovjerene podatke o spaljenim srpskim kućama u Oluji, o broju stradalih srpskih civila itd.

Nama su činjenice svetinja, rekao je Nazor te istaknuo da Centar ima izvrsnu suradnju sa srbijanskim Helsinškim odborom, čija je čelnica izjavila da su Srbija i JNA izvele agresiju na Hrvatsku. “Iz Documente takvo što još nismo čuli”, zaključio je.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Događaji

Osijek – sjećanje na dan progonstva nesrpskog stanovništva iz Baranje 1991

Objavljeno

na

Objavio

Simboličnim održavanjem sjednice nekadašnjeg Povjerenstva Vlade RH za Baranju, Zajednica povratnika Hrvatske (ZPH) u četvrtak je u Osijeku podsjetila na 23. kolovoz 1991. godine, dan progonstva nesrpskog stanovništva iz Baranje na početku Domovinskog rata.

Predsjednik ZPH Josip Kompanović, tadašnji dopredsjednik Povjerenstva za Baranju, rekao je da se, nakon ulaska oklopnih vozila Novosadskog korpusa Jugoslavenske narodne armije (JNA) u Hrvatsku u srpnju 1991. i njegovog raspoređivanja po Baranji, egzodus nesrpskog stanovništva dogodio 23. kolovoza, nakon što su srpski teroristi i pripadnici JNA zauzeli policijsku postaju u Belom Manastiru i okupirali taj grad na istoku Hrvatske.

“Od prijeratnih 54.000 stanovnika Baranje, tadašnje općine Beli Manastir, protjerano je više od 30.000 nesrpskih stanovnika stvorivši na taj način skoro etnički potpuno čistu Baranju koja je ubrzo ušla u sastav tzv. republike srpske krajine”, rekao je Kompanović.

Podsjetio je da je tijekom srpske okupacije tog dijela Hrvatske ubijeno više od 200 civila nesrba, a za te ratne zločine nitko nije sudski procesuiran.

Kompanović je naglasio da je proces mirne reintegracije Baranje u ustavno pravni predak Republike Hrvatske bio posebno složen jer se Srbija do posljednjeg trenutka nije htjela odreći tog prostora, koje je držala pod okupacijom, a tijekom rata sustavno je na okupirani hrvatski teritorij naseljavala srpsko stanovništvo iz drugih krajeva Hrvatske, posebice nakon hrvatskih oslobodilačkih operacija ‘Bljesak’ i ‘Oluja’.

U Baranji su sve kuće i stanovi bili puni doseljenih Srba i kada je završila mirna reintegracija, hrvatski prognanici su tražili trenutni povratak u svoje domove, a Srbi naseljeni u njihovim kućama nisu imali kamo jer ih Srbija nije htjela, rekao je Kompanović.

“No, osmislili smo načine rješavanja problema i iseljavanja iz uzurpiranih kuća i stanova, a značajnu ulogu u tome je odigrao Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN) otkupom obiteljskih kuća što je olakšalo i ubrzalo procese”, dodao je predsjednik ZPH.

Govoreći o sadašnjoj situaciji na tome području Kompanović je ocijenio da je Baranji nužan brži gospodarski oporavak i nova radna mjesta kako bi se zaustavio odlazak mladih.

Zatražio je od nadležnih institucija Hrvatske da pokrenu kaznene postupke protiv osoba koje su počinile zločine u Baranji i najavio je i da će ZPH i dalje činiti sve da Srbija isplati ratnu odštetu za štete koje su pretrpjeli hrvatski građani.

„Prema podacima koje smo dobili od državne Komisije za procjenu ratnih šteta, riječ je o nešto više od 46,5 milijardi kuna”, istaknuo je Kompanović (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Događaji

Video – Bojna Čavoglave – Pogledajte kako je bilo u Širokom Brijegu na koncertu Thompsona

Objavljeno

na

Objavio

Marko Perković Thompson održao je u četvrtak koncert u središtu Širokog Brijega. Njegov koncert održan je u sklopu obilježavanja manifestacije Dana Širokog Brijega te blagdana Velike Gospe. U njegovom koncertu uz strare i nove hitove uživao je ogroman broj obožavatelja iz čitave Hercegovine.

Bojna Čavoglave

Za Dom – spremni!

U Zagori na izvoru rijeke Čikole,
Stala braća da obrane naše domove.

Stoji Hrvat do Hrvata, mi smo braća svi,
Nećete u Čavoglave dok smo živi mi!

Tuče thompson, kalašnjikov, a i zbrojevka,
Baci bombu, goni bandu preko izvora!

Korak naprijed, puška gotov s’, uz pjesmu svi,
Za dom, braćo, za slobodu, borimo se mi.

Čujte srpski dobrovoljci, bando, četnici,
Stići će vas naša ruka i u Srbiji!

Stići će vas Božja pravda, to već svatko zna,
Sudit će vam bojovnici iz Čavoglava!

Slušajte sad poruku od Svetog Ilije:
Nećete u Čavoglave, niste ni prije!

Oj Hrvati, braćo mila iz Čavoglava,
Hrvatska vam zaboravit neće nikada!

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari