Pratite nas

Pregled

Ante Nazor: ‘Oluja’ je bila jedan od najznačajnijih događaja u hrvatskoj povijesti

Objavljeno

na

Foto: Joško Šupić

PREDAVANJE O VOJNOJ OPERACIJI ‘OLUJA’: ‘Kroz Oluju’

Tuđmanu je postalo jasno da nema vremena za čekanje kada su srpske snage na dubrovačkom području ispalile granate koje su ubile tri civila

Nakon 1995. godine riječ Oluja u Hrvatskoj znači sloboda, znači pobjeda, sviđalo se to nekome ili ne, kazao je između ostalog dr. Ante Nazor na predavanju ‘Kroz Oluju’, kojeg je organizirao Muzej Domovinskog rata u Splitu povodom Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja. Uz predavanje organizirali su i izložbu ‘Andrija Matijaš Pauk’, prenosi dalmatinskiportal.hr

Dr. Nazor govorio je o političkoj situaciji u doba ‘Oluje’, a pukovnik 4. gardijske brigade Marko Vukasović posvetio se na vojno-operativnom dijelu akcije i operacijama koje su prethodile ‘Oluji’ – ‘Zima ’94’, ‘Skok 1’ i ‘Skok 2’ te ‘Ljeto ’95’.

– Hrvatska vojska je 1994. godine bila organizirana i sposobna i mogli smo izvesti veliku akciju i osloboditi teritorij, ali nismo zbog prijetnji međunarodnim sankcijama, pa smo izvodili manje akcije.

Preduvjet za ‘Oluju’ bilo je osloboditi Bosansko Grahovo i Glamoč. Bilo je strašno s Malog i Velikog Tičeva gledati Bosansko Grahovo kako gori.

Zauzeli smo dobre položaje na Livanjskom polju, ali je bilo jako teško prezimiti na Dinari. Nanosi snijega bili su visoki nekoliko metara, pojavila se hemoragijska bolest. Mnogi su se razboljeli, a nekoliko ih je i stradalo, najviše iz 7. brigade.

Cilj akcije ‘Skok 2’ bilo je spajanje istočne i zapadne strane Livanjskog polja, a ‘Ljeto ’95’ je bila posebna jer je to prvi put da su sve hrvatske snage djelovale pod zapovjedništvom jednog generala – Ante Gotovine – rekao je Vukasović.

Dr. Nazor je kazao da nije istina da se Hrvatska ‘prošetala’ kroz ‘Oluju’ i da nije točno da je to bila iznenadna akcija. Ispričao je i kako su Francuzi, Nijemci i Amerikanci molili Tuđmana da odustane od vojnih akcija, ali da je njemu postalo jasno da nema vremena za čekanje kada su srpske snage na dubrovačkom području ispalile granate koje su ubile tri civila.

– Bilo je jako teško u ‘Oluji’, posebno prvog dana. Srpska strana je dvije godine na stolu imala ultimatume koji su se od nje tražili kao uvjet da Hrvatska odustane od oslobađanja teritorija vojnim putem, tražilo se mirno rješenje.

Hrvatska je Washingtonu tražila dozvolu za akciju. Nije je dobila. Tek nakon genocida u Srebrenici svijetu je postalo jasno da nema mirnog rješenja.

Deset dana nakon Srebrenice, a ovo je važno u kontekstu presude šestorici generala, načelnik Bihaća šalje poruku da je sudbina 180.000 stanovnika Unsko-sanskog kantona neizvjesna i da se oni uzdaju u svoje borce i pomoć prijateljskog hrvatskog naroda, tako da nema govora ni o zločinačkom pothvatu.

Pa koja bi vojska tražila pomoć neprijateljske vojske?! – rekao je dr. Nazor i naglasio da je ‘Oluja’ bila jedan od najznačajnijih događaja u hrvatskoj povijesti.

Na predavanje je došao i general Željko Glasnović koji je za ‘Oluju’ rekao da je to pravi primjer kako je to sve funkcioniralo.

– Svjesni smo tko je gazio, a svjesni smo i tko je oslobodio. Jedno od 10 pravila ratovanja je obmana, a mene je Gotovina poslao u Travnik da kažem da će ‘Oluja’ početi dva dana prije nego je počela. Još jedna obmana vezana za ‘Oluju’ je bila da će se operacija zvati ‘Kozjak’ zbog čega je neprijatelj mislio da će napad doći iz toga pravca – prisjetio se Glasnović.

Politička situacija nakon ‘Oluje’, posebno na srpskoj strani, bila je bitno drugačija nego do tada, rekao je dr. Nazor.

– Nakon ‘Oluje’ su imali sjednicu borbenog savjeta Jugoslavije na kojoj su svi bili i na kojoj Milošević postavlja ozbiljno pitanje ‘što dalje’ i dobiva odgovor da treba ići na mirno rješenje. Ostao je okupiran još istočni dio Slavonije.

Konstatiraju da imaju dovoljno snaga za obranu tog područja, ali konstatiraju i da imaju brojne probleme i da se ne mogu obraniti u slučaju napada hrvatske vojske. Na tom sastanku Milošević ih je u svom govoru zapitao kako oni ne mogu sa svom tom tehnikom izdržati ni dan, a Hrvati su uspjeli toliko dugo držati Vukovar kojeg nije bilo lako zauzeti, doki su se oni razbježali kao zečevi – kazao je dr. Nazor i pozvao sve one koji su sudjelovali u operacijama i imaju neka saznanja da se obrate povjesničarima.

– Grešaka će uvijek biti, ali možemo ih ispraviti jer su još živi ljudi koji su bili tamo, a onima koje ne zanimaju činjenice mogu samo poručiti – neka pati koga smeta, Oluja će uvijek ostati u našim srcima – zaključio je.

( dalmatinskiportal.hr )

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Otvoreno: Ugrožavaju li migranti sigurnost u Hrvatskoj?

Objavljeno

na

Objavio

Nakon što je međunarodna organizacija Border Violence Monitoring objavila snimke kolektivnog protjerivanja migranata iz Hrvatske u BiH, “Centar za mirovne studije” podnio je kaznenu prijavu protiv policije zbog nezakonitog postupanja na granici. MUP odgovara – nije bilo kršenja ljudskih prava.

Jesu li istinite priče o migrantima u medijima i na društvenim mrežama?  U Otvorenom su govorili pomoćnik glavnog ravnatelja policije Zoran Ničeno, pomoćnik direktora Granične policije BIH za organizaciju i operacije Slobodan Krstić, izvršni predsjednik Hrvatskog Crvenog križa Robert Markt, stručnjak za sigurnost s Veleučilišta u Velikoj Gorici Marinko Ogorec, SDP-ov zastupnik Joško Klisović i HDZ-ov zastupnik Tomislav Sokol.

“Hrvatska policija je dužna provoditi zakone i postupak koji je tajno snimljen pokazuje da je postupala po zakonu i institutu odvraćanja. Nismo vidjeli nikakvu uporabu sile i zlostavljanja, a posjedovanje oružja je legalno. Jedino što smo mogli vidjeti je zamahivanje nogom, a ne udarac”, kazao je Zoran Ničeno.

Dodao je kako se radi o migrantima koji su u šumi na samoj graničnoj crti trebali biti prepračeni na cestu i vraćeni natrag. Naglasio je kako “se namjerno prešućuje podatak da od 1039 tražitelja azila – njih 80 posto nestane prije nego što postupak započne”. “Nije Hrvaska dobila milijardu kuna iz Bruxellesa za zaštitu granice – da bi policija samo stajala”, dodao je.

“Odvraćanje se poduzima neposredno na graničnoj crti. Policija BiH to radi na sličan način kao i hrvatska policija. Mi dobro surađujemo i razmjenjujemo informacije. Mi te migrante preuzimamo i zbrinjavamo u skladu s humanitarnim propisima”, kazao je Slobodan Krstić. Komentare ministra sigurnosti Bosne i Hercegovine Dragana Mektića da hrvatska policija zlostavlja migrante nije želio komentirati.

Marinko Ogorec također smatra da je policija u konkretnom slučaju korektno radila svoj posao. “Međutim ima neelegalnih pristupa, a rade ih pojedine nevladine organizacije koje pokušavaju oblatiti hrvatsku policiju i nagovaranjem migranata na određene postupke ugrožavaju nacionalnu sigurnost.

Joško Klisović je kazao kako ne vidi motiv za kršenjem zakona kod navedenih nevladinih organizacija. “Njihovi standardi za ljudska prava su vrlo visoki i oni sigurno nisu ti koji tumače policijske pravilnike. Ti ljudi pokušavaju pomoći, a ne ugrožavati nacionalnu sigurnost”, kazao je Klisović. Upozorio je na dokument pravobraniteljice Lore Vidović, koja je u dokumentu upozorila na ugrožavanje ljudskih prava kod migranata.

“Ako bismo široko tumačili zakon poput nevladinih udruga, onda bi svi mogli doći u Hrvatsku. Postoji nešto što se zove svrhovito tumačenje zakona. Jedan od ciljeva EU-a je čuvanje granice. To je i jedan od uvjeta ulaska Hrvastke u Schengen”, kazao je Tomislav Sokol. Ne vidim da je itko iz EU-a prigovorio Hrvatskoj da je postupila na nelegalan način, dodao je.

Robert Markt kazao je kako HCK nije instrumentalizirana organizacija. “Imamo važnu ulogu u suradnji s policijom u slučajevima privođenja. Tim osobama, naročito ranjivim skupinama – HCK pomogne u hrani, odjeći… Niko nam se od migranata nije obratio s prigovorom i zahtjevom za zaštitom”, rekao je. Napomenuo je kako je u ovoj emisiji riječ o ilegalnim migrantima, a HCK radi s onima koji su legalni. Na to se nadovezao Ničeno – ne radi se o izbjeglicama, radi se o ljudima koji su prešli pet granica. S tim se složio i Ogorec. Makt je naglasio kako Hrvatska nema problema s migrantima te da bi trebalo više govoriti o njihovoj integraciji u hrvatsko društvo – u čemu smo vrlo uspješni.

“Tijekom godine u BiH je iz pravca Srbije i Crne Gore ušlo 23.500 osoba. Njih oko 3.500 do 4.000 se trenutno nalazi na teritoriju BiH. Zadnjih dana se broj ilegalnih migranata značajno smanjio. Njih oko 20-tak je na ulazu u BiH. Preko 2.600 osoba smo spriječili na ilegalni prelazak iz BiH u Hrvatsku”, kazao je Slobodan Krtsić.

Robert Markt, koji je obišao područje Bihaća i Kladuše, gdje se, kaže – nalazi između 5 i 8 tisuća ljudi. “Oni su zbunjeni i pitaju se zašto ih Hrvatska ne pušta da prođu kroz nju. Te ljude netko dezinformira i na krijumčarenju zarađuje. Njima se mora objasniti da više nema propuštanja i kanaliziranja prema finalnim odredištima kao 2015.”, dodao je.

 

Šola: Ovo je smišljeni plan, invazija, pomno planirana i financirana od ‘filantropa’ Sorosa koji stoji iza svega toga

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

MOL povukao tužbu protiv Hrvatske

Objavljeno

na

Objavio

Mađarski MOL iznenada je i bez objašnjenja povukao tužbu protiv Hrvatske podnesenu na Okružnom sudu u Washingtonu, objavio je “Večernji list” u broju od srijede.

Riječ je o postupku kojim je mađarska tvrtka lani zatražila da američki sud prizna i prihvati arbitražnu odluku Komisije Ujedinjenih naroda za međunarodno-trgovačko pravo (UNCITRAL) u Ženevi koja je prije točno dvije godine glatko odlučila u korist MOL-a, a protiv Hrvatske.

Prema dokumentima s tog suda, MOL je tražio da SAD “potvrde, priznaju i primjene konačnu odluku arbitražnog suda donesenu 23. prosinca 2016.” pozivajući se na newyoršku konvenciju o priznanju u izvršenju stranih arbitražnih odluka, čiji je i Hrvatska potpisnik.

Ukratko, to bi značilo da pravosuđe SAD-a tretira odluku suda u Ženevi kao da je donesena na bilo kojem od američkih sudova te da izvršenje podliježe američkim zakonima.

MOL je u prvoj verziji tužbe zatražio i da Hrvatska plati troškove koje joj je sud odredio, oko 14,5 milijuna eura, što je ona i napravila 6. studenoga. MOL potom djelomično prihvaća tužbu, potvrđujući da je Hrvatska platila dug, ali ne i kamate, i nastavlja s postupkom…

Američki je sud 13. studenoga lani obavijestio hrvatsku stranu tj. Ministarstvo gospodarstva da je protiv njih podnesena tužba.

Predzadnji dokument sa suda objavljen je 18. travnja ove godine kad su Hrvatskoj produljili rok za pripremu slučaja do 28. rujna, no pet dana prije isteka roka, 24. rujna, sa suda dolazi obavijest da je “tužitelj svojevoljno povukao tužbu”, piše, uz ostalo, “Večernji” ističući da nitko iz MOL-a nije htio komentirati ni podizanje ni povlačenje tužbe.

Podizanje tužbe mnogi su ocijenili taktičkim korakom kojim MOL želi dodatno učvrstiti poziciju dok traje arbitraža u Washingtonu koju su pokrenuli 2013. Naime, Hrvatska je na arbitraži u Ženevi, koju je 2014. pokrenula Vlada Zorana Milanovića, kao odgovor na MOL-ovu tužbu, izgubila.

“Večernji” navodi i kako je zanimljiva koincidencija da su 12. rujna europarlamentarci iz HDZ-a podržali mađarskog premijera Viktora Orbana u Europskom parlamentu, nakon čega je Mađarska povukla blokadu hrvatskog ulaska u OECD, a da je 24. rujna MOL odustao od tužbe protiv Hrvatske.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari