Pratite nas

Pregled

Ante Nazor: ‘Oluja’ je bila jedan od najznačajnijih događaja u hrvatskoj povijesti

Objavljeno

na

Foto: Joško Šupić

PREDAVANJE O VOJNOJ OPERACIJI ‘OLUJA’: ‘Kroz Oluju’

Tuđmanu je postalo jasno da nema vremena za čekanje kada su srpske snage na dubrovačkom području ispalile granate koje su ubile tri civila

Nakon 1995. godine riječ Oluja u Hrvatskoj znači sloboda, znači pobjeda, sviđalo se to nekome ili ne, kazao je između ostalog dr. Ante Nazor na predavanju ‘Kroz Oluju’, kojeg je organizirao Muzej Domovinskog rata u Splitu povodom Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja. Uz predavanje organizirali su i izložbu ‘Andrija Matijaš Pauk’, prenosi dalmatinskiportal.hr

Dr. Nazor govorio je o političkoj situaciji u doba ‘Oluje’, a pukovnik 4. gardijske brigade Marko Vukasović posvetio se na vojno-operativnom dijelu akcije i operacijama koje su prethodile ‘Oluji’ – ‘Zima ’94’, ‘Skok 1’ i ‘Skok 2’ te ‘Ljeto ’95’.

– Hrvatska vojska je 1994. godine bila organizirana i sposobna i mogli smo izvesti veliku akciju i osloboditi teritorij, ali nismo zbog prijetnji međunarodnim sankcijama, pa smo izvodili manje akcije.

Preduvjet za ‘Oluju’ bilo je osloboditi Bosansko Grahovo i Glamoč. Bilo je strašno s Malog i Velikog Tičeva gledati Bosansko Grahovo kako gori.

Zauzeli smo dobre položaje na Livanjskom polju, ali je bilo jako teško prezimiti na Dinari. Nanosi snijega bili su visoki nekoliko metara, pojavila se hemoragijska bolest. Mnogi su se razboljeli, a nekoliko ih je i stradalo, najviše iz 7. brigade.

Cilj akcije ‘Skok 2’ bilo je spajanje istočne i zapadne strane Livanjskog polja, a ‘Ljeto ’95’ je bila posebna jer je to prvi put da su sve hrvatske snage djelovale pod zapovjedništvom jednog generala – Ante Gotovine – rekao je Vukasović.

Dr. Nazor je kazao da nije istina da se Hrvatska ‘prošetala’ kroz ‘Oluju’ i da nije točno da je to bila iznenadna akcija. Ispričao je i kako su Francuzi, Nijemci i Amerikanci molili Tuđmana da odustane od vojnih akcija, ali da je njemu postalo jasno da nema vremena za čekanje kada su srpske snage na dubrovačkom području ispalile granate koje su ubile tri civila.

– Bilo je jako teško u ‘Oluji’, posebno prvog dana. Srpska strana je dvije godine na stolu imala ultimatume koji su se od nje tražili kao uvjet da Hrvatska odustane od oslobađanja teritorija vojnim putem, tražilo se mirno rješenje.

Hrvatska je Washingtonu tražila dozvolu za akciju. Nije je dobila. Tek nakon genocida u Srebrenici svijetu je postalo jasno da nema mirnog rješenja.

Deset dana nakon Srebrenice, a ovo je važno u kontekstu presude šestorici generala, načelnik Bihaća šalje poruku da je sudbina 180.000 stanovnika Unsko-sanskog kantona neizvjesna i da se oni uzdaju u svoje borce i pomoć prijateljskog hrvatskog naroda, tako da nema govora ni o zločinačkom pothvatu.

Pa koja bi vojska tražila pomoć neprijateljske vojske?! – rekao je dr. Nazor i naglasio da je ‘Oluja’ bila jedan od najznačajnijih događaja u hrvatskoj povijesti.

Na predavanje je došao i general Željko Glasnović koji je za ‘Oluju’ rekao da je to pravi primjer kako je to sve funkcioniralo.

– Svjesni smo tko je gazio, a svjesni smo i tko je oslobodio. Jedno od 10 pravila ratovanja je obmana, a mene je Gotovina poslao u Travnik da kažem da će ‘Oluja’ početi dva dana prije nego je počela. Još jedna obmana vezana za ‘Oluju’ je bila da će se operacija zvati ‘Kozjak’ zbog čega je neprijatelj mislio da će napad doći iz toga pravca – prisjetio se Glasnović.

Politička situacija nakon ‘Oluje’, posebno na srpskoj strani, bila je bitno drugačija nego do tada, rekao je dr. Nazor.

– Nakon ‘Oluje’ su imali sjednicu borbenog savjeta Jugoslavije na kojoj su svi bili i na kojoj Milošević postavlja ozbiljno pitanje ‘što dalje’ i dobiva odgovor da treba ići na mirno rješenje. Ostao je okupiran još istočni dio Slavonije.

Konstatiraju da imaju dovoljno snaga za obranu tog područja, ali konstatiraju i da imaju brojne probleme i da se ne mogu obraniti u slučaju napada hrvatske vojske. Na tom sastanku Milošević ih je u svom govoru zapitao kako oni ne mogu sa svom tom tehnikom izdržati ni dan, a Hrvati su uspjeli toliko dugo držati Vukovar kojeg nije bilo lako zauzeti, doki su se oni razbježali kao zečevi – kazao je dr. Nazor i pozvao sve one koji su sudjelovali u operacijama i imaju neka saznanja da se obrate povjesničarima.

– Grešaka će uvijek biti, ali možemo ih ispraviti jer su još živi ljudi koji su bili tamo, a onima koje ne zanimaju činjenice mogu samo poručiti – neka pati koga smeta, Oluja će uvijek ostati u našim srcima – zaključio je.

( dalmatinskiportal.hr )

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Plenković: Vojni proračun se povećava radi Hrvatske i NATO-a

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatski premijer Andrej Plenković izjavio je u petak da Hrvatska povećava vojni proračun i radi svoje sigurnosti i radi ispunjavanja obveza u NATO-u, u vrijeme kada SAD pritišće saveznike da više izdvajaju za obranu.

Američki predsjednik Donald Trump od dolaska na vlast uporno kritizira europske članice da ne ispunjavaju obvezu o izdvajanju 2 posto BDP-a za obranu, cilj koji su si saveznici zadali 2014.

Njega trenutno ispunjava samo šest od 29 članica, a Hrvatska, koja je punopravni član postala 2009., na obranu troši oko 1,3 posto BDP-a.

Plenković smatra da američki pritisak nije nešto što razdvaja SAD i Europu. “To je ambicija koja traje duži niz godina. Točno je da je to je pitanje američka administracija stavila na stol na malo snažniji i artikuliraniji način nego ranije”, rekao je Plenković novinarima na konferenciji o sigurnosti u Muenchenu.

Ističe da njegova vlada od 2016. kontinuirano povećava vojni proračun “prije svega radi nas i radi naše sigurnosti, jačanja naše vojske, ali i širega doprinosa naporima svih saveznika”.

Transatlantski odnosi, prijepori SAD-a i Europe oko Irana i financiranja NATO-a neke su od glavnih tema konferencije u Muenchenu. Stavove Washingtona u subotu bi trebao iznijeti američki potpredsjednik Mike Pence.

Plenković smatra da je u zadnje vrijeme ipak došlo do približavanja SAD-a s europskim partnerima, nakon što je Trump svojedobno prijetio izlaskom iz NATO-a ako saveznici ne preuzmu veći teret financiranja.

“Ako se vratimo u 2016. i određene komentare o američkom unilateralizmu, o diplomaciji koja je više ekonomski i trgovinski orijentirana, danas se ipak nakon niza susreta to svelo u relativno slične okvire kao što je bilo inače i osjeća se da je NATO važan i za SAD i za europske saveznike”, rekao je Plenković.

On se na marginama konferencije sastao s glavnim tajnikom NATO-a Jensom Stoltenbergom, a uoči sastanka je rekao da će razgovarati o doprinosu Hrvatske globalnoj strategiji Saveza.

Također je najavio da će Zagreb uskoro ratificirati ugovor o pristupanju NATO-u Sjeverne Makedonije, koja je promjenom imena uklonila grčku blokadu.

Plenković je prvog dana skupa u Muenchenu sudjelovao na okruglom stolu o Inicijativi triju mora, usmjerenoj na jačanje suradnje zemalja između Baltika, Crnog i Jadranskog mora.

Skup je bio zatvoren za javnost, a premijer je prije njega rekao da se u tu inicijativu uklapa gradnja LNG terminala na Krku, kao i trenutna “europska trojka” – Rumunjska koja trenutno predsjeda EU-om, Finska koja će je naslijediti u drugoj polovici ove godine i Hrvatska koja predsjedanje preuzima u prvoj polovici 2020.

(Hina)

Svjetski vođe i stručnjaci u Muenchenu o krizi multilateralnog poretka

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

U Domu HV-a premijera dokumentarnog filma o Damiru Tomljanoviću Gavranu

Objavljeno

na

Objavio

Dokumentarni film o junaku Domovinskog rata Damiru Tomljanoviću Gavranu premijerno će se prikazati u petak u Domu HV-a u Zagrebu povodom obilježavanja 25. obljetnice njegove pogibije na Velebitu.

U dokumentarcu snimljenom u produkciji Hrvatske televizije o liku i djelu Damira Tomljanovića Gavrana govore njegovi brojni suborci i članovi obitelji.

Damir Tomljanović – Gavran u obranu domovine uključio se 1990. pristupivši Jedinici za posebne namjene MUP-a RH u bazi Rakitje, a potom 1. gardijskoj brigadi “Tigrovi”, s kojom prolazi brojna bojišta od istočne i zapadne Slavonije, Banovine i Korduna do krajnjeg juga Hrvatske.

Od 1993., kao zapovjednik 2. bojne gardijske brigade “Tigrovi”, zapovijeda Sektorom Zadar te postrojbama koje su držale položaje na Velebitu.

Poginuo je, pogođen metkom neprijateljskog snajpera, tijekom obilaska jednog od velebitskih položaja 17. veljače 1994.

Njegovo ime danas nose ulice, trgovi, vojne škole, sportski tereni u mnogim hrvatskim gradovima, a njemu u čast održavaju se memorijali i hodočašća.

Posebna uspomena na Damira Tomljanovića Gavrana čuva se u njegovu rodnom mjestu Krivom Putu kod Senja, gdje se svake godine obilježava spomendan njegove pogibije.

(Hina)

 

Svečano otkriveno poprsje Damira Tomljanovića Gavrana

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari