Pratite nas

Pregled

Ante Nazor: Pojedine činjenice navedene u čitanci su skandalozne (VIDEO)

Objavljeno

na

Tjedan u kojem se prisjećamo žrtve Vukovara prigoda je da upozorimo na neprihvatljive interpretacije naše najnovije povijesti.

Tako je pozornost izazvala čitanka namijenjena nastavnicima povijesti iz jugoistočne Europe, u kojoj su netočne i neprihvatljive ocjene Domovinskog rata, pa i Vukovarske bitke.

O tome je u Dobrom jutru na HRT-u govorio dr. sc. Ante Nazor, ravnatelj Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata.

Čitanku pod nazivom „Ratovi, podjele, integracije 1990.-2008.” objavio je Centar za demokraciju i pomirenje u jugoistočnoj Europi (CDRSEE) u sklopu projekta pisanja “zajedničke povijesti jugoistočne Europe”.

Knjiga je predstavljena 15. studenoga 2016. u Europskom parlamentu u Bruxellesu, EU je financirao njezino objavljivanje u 95-postotnom iznosu, a europski povjerenik za proširenje Johannes Hahn izjavio je na predstavljanju da je to “dobro utrošen novac”.

Knjigu su pisali Grkinja i Slovenac iz Centra za demokraciju, no Nazoru je naglasio kako je nevjerojatno da su na njoj radili i pojedini povjesničari iz Hrvatske, i to oni koji su radili na kurikulumu povijesti. Na njima je velika odgovornost, smatra, te dodaje kako odgovorno tvrdi da nitko od ljudi koji se intenzivno bave proučavanjem novije hrvatske povijesti nije ni konzultiran u vezi ove čitanke.

Nazor je rekao kako su pojedine činjenice navedene u čitanci skandalozne. Ondje se navode teze da je Vukovar Hirošima hrvatskog i srpskog ludila i da je podjednaka odgovornost napada na Vukovar.

Navodi se kako je Vukovar napala Jugoslavenska narodna armija, teritorijalna obrana i paravojne postrojbe, ne navodi se čija je teritorijalna obrana i paravojne postrojbe, ne navodi se da je to bilo srpsko, kaže Nazor.

Ovdje je spomenuta skandalozna izjava da je jugoslavenska kriza eskalirala nakon međunarodnog priznanja Hrvatske što znači 1992., kao da 1991. ne postoji, kao da se ništa nije dogodilo. U toj su čitanci preskočeni važni datumi kao što je prvi oružani sukob u Pakracu, pogibija i ubojstvo 13 hrvatskih policajaca u jednom danu – 2. svibnja. Ne spominje se pokušaj ubojstva dr. Franje Tuđmana u napadu na Banske dvore.

Riječ je, kaže Nazor, o sadržaju koji je potpuno znanstveno neprimjeren. Sporno mu je i to što jedna takva čitanka završila svoj proces, a da nitko od povjesničara koji su sudjelovali u izradi te čitanke nije smatrao potrebnim konzultirati se s ustanovama kao što je Hrvatski institut za povijest ili naš Centar u kojem se bavimo suvremenom poviješću.

Podaci prezentirani u čitanci na engleskom jeziku za nastavnike povijesti jugoistočne Europe su takvi da ti nastavnici neće znati o ratu u Hrvatskoj ni uzročnika rata ni kronologiju.

Nazor je naglasio da ova čitanka pokazuje što će se dogoditi ako će sadržaje kurikuluma povijesti recenzirati stranci. To je upozorenje kako možemo očekivati da se ovo ponovi ne budemo li imali dovljno samopoštovanja da iskoristimo recenzente iz hrvatskih znanstvenih ustanova.

 

Ante Nazor u Saboru: Povijest tumače ljudi koji se njome ne bave

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Nenad Koljaja u Bujici raskrinkao Krešimira Macana, RBA zadruge, Pernara i Sinčića!

Objavljeno

na

Objavio

VIDEO! Pogledajte kako je Nenad Koljaja u Bujici raskrinkao Krešimira Macana te razgolitio Pernara, Sinčića i Palfi, s kojima je osnivao Živi zid!

KOLJAJA: “Macan je kod Josipovića četiri puta vodio predstavnike RBA zadruga; ne mogu vjerovati da bi zastupnik perača novca i utajivača poreza mogao postati savjetnik za PR u Plenkovićevoj Vladi!”

Predstavnik oštećenika RBA zadruga i utemeljitelj Živog zida Nenad Koljaja u Bujici na Z1 i još 9 televizija doslovce je razgolitio aktualne čelnike Živog zida: “Oni su lažnjaci! Pernar je medicinski slučaj, a Palfi je ‘operirala’ po trgovačkim centrima! Sinčić sada pokušava ukrasti čak i stranku – skupštinu su imali u Pernarovoj kupaonici…”

Koljaja tvrdi: “Milanoviću su se prodali za dva ručka i par sto kuna, a ja sam im dao jaguar za kampanju – brzo su vozili, a kazne nisu platili…”

Nenad Koljaja u Bujici je pokazao dokument – službenu zabilješku austrijskog Saveznog ministarstva unutarnjih poslova o RBA zadrugama, u kojem se spominju Krešimir Macan i njegova tvrtka MANJGURA… Macan, koji je vodio kampanju Ivi Josipoviću i plasirao plan ‘Barbika’ te se javno hvalio da je on ‘Bijes prvi’ pokušava preuzeti mjesto PR savjetnika u HDZ-ovoj Vladi…

“Vidio sam ga kako na zadnja vrata ulazi u Sabor s predstavnicima RBA zadruga, nevjerojatno je da njiho lobist sada bude savjetnik u Vladi,” izjavio je Koljaja, inače dragovoljac Domovinskog rata i pripadnik Tigrova…

facebook komentari

Nastavi čitati

Pregled

Predsjednica: Hrvatska treba štititi identitet i interese pripadnika hrvatskoga naroda izvan državnih granica

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović rekla je u petak da Hrvatska treba štititi identitet i interese pripadnika hrvatskoga naroda izvan državnih granica, jer je to njezina obaveza, ali i zalog napretka i opstojnosti hrvatskoga naroda.

“Hrvatska vas nije zaboravila, ali zasigurno možemo i moramo učiniti još i više. Danas, kada smo suverena i samostalna država, tako se moramo i ponašati prema zaštiti identiteta i interesa pripadnika hrvatskoga naroda izvan hrvatskih državnih granica. To je naša obveza, ne samo kao dug prema prošlosti, nego još više kao zalog napretka i opstojnosti hrvatskoga naroda”, poručila je Grabar-Kitarović otvarajući 23. Forum hrvatskih manjina na temu “Tradicijska kultura u hrvatskim manjinskim zajednicama – prošlost, sadašnjost i budućnost”.

Forum je organizirala Hrvatska matica iseljenika (HMI), a nazočili su mu i izaslanik premijera i državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske Zvonko Milas, predstavnici institucija i udruga hrvatskih manjina iz Italije, Srbije, Slovenije, Mađarske, Austrije i Slovačke te predstavnici diplomatskog zbora zemalja u kojima naše manjine žive.

Istaknuvši kako je odnos između domovinske i iseljene Hrvatske u žarištu njezine politike od početka mandata, Grabar-Kitarović rekla je i da je to jedno od područja državne politike za koje moramo imati izoštren senzibilitet i u kojemu trebamo pokazati maksimalno jedinstvo.

“Stoga želim dati potporu i poticaj svima koji izravno rade na tom području, u čemu Hrvatska matica iseljenika ima važnu i neizostavnu ulogu”, kazala je.

Naglasila je i da među hrvatskim iseljeništvom, čiji se broj procjenjuje na najmanje tri milijuna, hrvatske manjine u europskim državama pripadaju najstarijem valu iseljavanja. Pritom, ponegdje je prisutnost Hrvata, primjerice u Gradišću ili Moliseu, duga najmanje petsto godina, dok je, primjerice u Boki kotorskoj, gdje su Hrvati posve autohtoni, dulja od tisućljeća.

Grabar-Kitarović istaknula je i važnost očuvanja tradicijske kulture Hrvata u pojedinim zemlja, napominjući da je ta baština izvanredno vrijedna, ne samo zbog svoje raznolikosti i identitetske važnosti, nego i stoga što tradicijski običaji kućnoga i društvenoga života, kako vjerski, tako i svjetovni, često čuvaju vrlo stare jezične i materijalne sadržaje, pa i neke koje više ne nalazimo u Hrvatskoj ni u BiH.

Naglasila je i značaj hrvatskog iseljeništva u jačanju gospodarske, kulturne i političke suradnje između domicilnih država i Hrvatske. Pozvala je i hrvatsku diplomaciju da pojača napore kako bi u državama u kojima hrvatska nacionalna manjina još nema status priznate nacionalne manjine dobila takav status na visini dobrih europskih standarda, a ako je moguće i više tj. na razini koju nacionalne manjine uživaju u Hrvatskoj.

Središnji državni ured za Hrvate izvan Hrvatske pokušava riješiti najveće izazove, rekao je Milas navevši da je u Austriji prioritet učinkovita implementacija članka 7 Državnog ugovora Austrije iz 1955. godine koji se odnosi na uporabu jezika, u Bugarskoj bolja organiziranost zajednice, u Crnoj Gori briga o Bokeljskoj mornarici i drugoj vrijednoj kulturnoj baštini, dok se u Češkoj zalažu za završetak Hrvatskog doma Moravskih Hrvata u Jevišovki, a u Italiji vode brigu o manjinskom statusu kao i u Makedoniji.

Kako je istaknuo, na Kosovu se zalažu za opstojnost Hrvata nakon više od šest stoljeća života na tim prostorima, u Mađarskoj za obnovu i proširenje Hrvatskog kazališta.

Navodeći kako su prava Hrvata u Rumunjskoj na dobroj razini ali se suočavaju s iseljavanjem stanovništva, Milas je rekao i da se u Slovačkoj treba pronaći trajno rješenje za smještaj hrvatskih kulturnih institucija, a u Sloveniji, nažalost, Hrvatima nije priznat manjinski status. U Srbiji bi, naglasio je, trebalo osnovati katedru hrvatskog jezika te osigurati predstavničko zastupanje Hrvata na svim razinama.

Napominjući kako Hrvatska pridaje veliki značaj manjinama, ravnatelj Hrvatske matice iseljenika (HMI) Mijo Marić istaknuo je da HMI već 66 godina nastoji poboljšati položaj manjina i unaprijediti odnose s većinama, kako bi se manjine osjećale sigurno. (Hina)

Hrvatska predsjednica poziva na Pantovčak Hrvate iz BiH

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari