Pratite nas

Komentar

Ante Nazor: u očekivanju presude

Objavljeno

na

“Mogući ishod današnje tužbe Hrvatske pred Međunarodnim sudom pravde u Haagu protiv Srbije zbog povrede odredbi UN-ove Konvencije iz 1948. o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida, ne želim prognozirati. Uostalom, i procesi pred Međunarodnim sudom za bivšu Jugoslaviju u Haagu pokazuju da je nezahvalno prognozirati rezultat nekog suđenja, ne samo zbog toga što pravo i pravda nisu uvijek isto. Naime, zbog svojih posebnosti, metodologija korištenja izvora i način donošenja zaključaka u pravnom procesu nije uvijek isti kao u povjesnoj znanosti, pa se može dogoditi da neke činjenice iz materijala prezentiranoga na sudu ne dođu do izražaja”, rekao je Ante Nazor ravnatelj Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata.

“Mnogi pravnici, među njima i hrvatski suzastupnik pred Međunarodnim sudom pravde, dr. Ivan Šimonović, objasnili su da postoji ‘vrlo visok prag za dokazivanje genocida’, međutim, Hrvatska Srbiju nije mogla tužiti samo za agresiju, jer zato nijedan sud nije nadležan. I pravna zastupnica hrvatske strane Vesna Crnić Grotić istaknula je da je ‘Hrvatskoj kao jedino sredstvo za pravdu ostao ovaj sud, jer žrtve do sada nisu imale priliku nastupiti na bilo kakvom međunarodnom forumu i reći što se zapravo dogodilo u Hrvatskoj’”, pojasnio je rekavši: “Stoga, bez obzira na ishod spomenute tužbe Hrvatske protiv Srbije (srpsku protutužbu za genocid, s obzirom na mišljenje struke i dosadašnje presude međunarodnih sudova nije potrebno posebno komentirati), može se zaključiti da je ona bila potrebna da bi se svjetska javnost na cjelovit način upoznala s događajima iz Domovinskog rata, a posebice s njegovim uzrokom”.

Da nije bilo oslobodilačkih operacija ‘Bljesak’ i ‘Oluja’, odnosno da se takva velikosrpska politika nastavila provoditi, Hrvati bili istrebljeni.

“Važnost spomenute tužbe Hrvatske protiv Srbije je i u tome što su otvorena neka pitanja o kojima do sada nije raspravljano na međunarodnim sudovima (npr. odgovornost srbijanskoga vodstva i vrha JNA za agresiju na Hrvatsku i počinjene zločine). Dakako, posebna važnost je i u samoj činjenici da se Međunarodni sud pravde u Haagu (koji je zadužen za sporove među državama) proglasio nadležnim za spomenutu tužbu, jer to potvrđuje zaključak da rat u Hrvatskoj nije bio građanski”, naglasio je Nazor te dodao: “Neovisno o tome hoće li Sud potvrditi genocid ili namjeru provedbe genocida Srbije u Hrvatskoj, ostaje činjenica da izvori (pisani dokumenti i svjedočenja žrtava), te razmjeri zločina koje su nad Hrvatima i ostalim nesrpskim stanovništvom 1991. počinile srpske snage, kao i stanje na okupiranom teritoriju RH od 1991., jasno pokazuju da bi s okupiranoga područja RH, da nije bilo oslobodilačkih operacija ‘Bljesak’ i ‘Oluja’, odnosno da se takva velikosrpska politika nastavila provoditi, Hrvati bili istrebljeni.

“Vjerujem da će spomenuti sudski proces prije svega dokazati odgovornost srbijanskoga vodstva iz 1990-ih za agresiju na Hrvatsku, koja je provedena zajedno s JNA. Izvori jasno pokazuju da je JNA 1991. praktično djelovala kao srpska vojska i da je zapravo postala sredstvo provođenja velikosrpske politike, koja je ustanove i vojsku bivše države iskoristila za okupaciju gotovo trećine Republike Hrvatske i ostvarenje svoga cilja da ‘svi Srbi žive u jednoj državi’. To su činjenice koje ne ovise ni o kakvoj sudskoj presudi”, ocijenio je te dodao: “Također, bez obzira na ishod ovoga procesa, uz činjenicu da je uzrok ratu u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini 1990-ih kontinuitet velikosrpske politike, vjerujem da je hrvatski pravni tim sudskom vijeću i svjetskoj javnosti uspio objasniti zašto nije primjereno izjednačavati odgovornost vodstva Srbije i Hrvatske za rat na prostoru bivše Jugoslavije u 1990-im”.

“U svojoj završnoj riječi u Haagu, naglašavajući da ‘Hrvatska nije imala nikakve zločinačke namjere prema Srbima, kao što je to dokazano i u brojnim presudama Međunarodnog suda za bivšu Jugoslaviju’, to je poručila i zastupnica hrvatskog pravnog tima Vesna Crnić Grotić: ‘Nismo svi isti i tražimo da Srbija preuzme odgovornost za svoju politiku’ Sve to pokazuje da će, bez obzira na presudu, i nakon ovoga suđenja budući hrvatsko-srpski odnosi ovisiti o spremnosti vodstva obiju država na suočavanje s prošlošću, odnosno s činjenicama. No, činjenica je da se niti jedna srbijanska vlast od 1990. nije jasno odredila prema postojanju osvajačkih velikosrpskih programa i agresivnoj politici srbijanske vlasti u 1990-im”, ustvrdio je Nazor te dodao kako nasuprot tome, sve vlade u suvremenoj Repubici Hrvatskoj osudile su zločine i politiku koju je provodila NDH, posebice zločinačke i sramotne Rasne zakone i koncentracijske logore u NDH.

“Vlasti Republike Hrvatske osudile su i zločine koje su neki pripadnici hrvatskih postrojbi počinili u Domovinskom ratu, kao što su za osudu i pokušaji da se ti zločini prikažu kao ‘udruženi zločinački pothvat’, a ‘Oluja’ kao genocid. Kad velikosrpsku politiku iz 1990-ih osude i vlasti u suvremenoj Srbiji, steći će se uvjeti za zdrave dobrosusjedske političke odnose i trajan mir, čemu bi svi trebali težiti. U tom kontekstu, ovaj je proces u Haagu bio potreban i zbog sadašnjega srbijanskoga vodstva, koje negira odgovornost Srbije i srbijanskog vodstva iz 1990-ih za rat u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Prema tome, na aktualno pitanje kakvi će biti hrvatsko-srpski odnosi nakon presude Međunarodnog suda pravde u Haagu, može se odgovoriti da to ne ovisi toliko o spomenutoj presudi, koliko o tome hoće li srbijansko vodstvo priznati odgovornost za agresiju te okupaciju i razaranje Hrvatske početkom 1990-ih”, zaključio je Ante Nazor.

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Komentar

Zlatko Hasanbegović o nestalom Mesićevom dosjeu: Trebala bi se provesti istraga i ustanoviti koliko još takvih ima

Objavljeno

na

Objavio

Na desetke Mesića u Državnom arhivu. Ali – ne i dosje bivšeg predsjednika. Taj dokument nikad nije stigao do njih. S druge strane, iz Sigurnosno-obavještajne agencije – za Novu TV demantiraju da su dosje ikad imali – i o svemu su pokrenuli istragu.

“Jedino što možemo reći da on u arhiv nikada nije došao i da ga mi nemamo”, rekao je Dinko Čutura, ravnatelj Arhiva i dodao: “Godine 2015. smo dobili elektronički zapis što se sve nalazilo u SOA-i i tamo postoji da je taj dosje tamo bio. Je li on još tamo, gdje je on, tko ga je uzeo iz SOA-e to mi naravno ne znamo.”

Iz SOA-e tvrde suprotno: “Na primopredajnim zapisnicima dosjea koje je SOA, odnosno njezine zakonske prednice, u više navrata predala Hrvatskom državnom arhivu ne nalazi se ime bivšeg predsjednika Stjepana Mesića. Također, utvrdili smo da u arhivama SOA-e ne raspolažemo dosjeom g. Mesića, te provjeravamo i utvrđujemo činjenice vezane uz njegovo postojanje, odnosno preuzimanje i čuvanje.”

Bivši predsjednik bez komentara. Njegova tajnica poručuje – trenutačno je opet u Kini. U MUP-u mimo kamera kažu: u slučaj će se uključiti tek na prijavu. A istragu traži šef SDP-a Davor Bernardić.

“Mogu samo reći, ako je istina da očekujem da se slučaj istraži i rasvijetli. Ova zemlja zaslužuje istinu”, kaže Bernardić.

Lider Mosta Božo Petrov hvali se otvaranjem arhiva. I kaže – ako je dosje postojao – njegov gubitak nije šlamperaj. “Ništa nije slučajnost, pogotovo kada sam u politici zadnje dvije godine, pa vidim što se sve događa. Ali mislim da je i građanima jasno da to nije slučajnost”, rekao je Petrov.

Bivši ministar kulture Zlatko Hasanbegović vjeruje da nema razloga sumnjati u tvrdnje čelnika Državnog arhiva.

“Trebala bi se provesti istraga i odgovarajuće državno povjerenstvo bi trebalo ustanoviti koliko takvih dosjea još ima, a nisu predani državnom arhivu”, kaže Hasanbegović.

NESTAO MESIĆEV DOSJE!?

 

Vladimir Šeks: “DORH bi trebao razmotriti Mesićevo svjedočenje u Haagu”

facebook komentari

Nastavi čitati

Komentar

Predsjednica komentirala podizanje kaznene prijave zbog raketiranja Banskih dvora

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednica Republike Hrvatske, Kolinda Grabar Kitarović u Koprivnici je, gdje je otvorila privremeni ured, komentirala podizanje kaznene prijave zbog raketiranja Banskih dvora.

Upitana je za komentar o kaznenoj prijavi raketiranja Banskih dvora, koja je podignuta nakon 26 godina. Novinari su predsjednicu pitali je li činjenica da je od raketiranja do kaznene prijave prošlo 26 godina posljedica nesposobnosti institucija.

“Mislim da to jest moglo doći ranije, međutim nisu bili dostupni ključni svjedoci i podaci. Kad podignete optužnice, morate biti svjesni da moraju biti čvrste i utemeljene kako ne bi bile odbačene. Pravda treba stići, nekada kasno, ali dobro je da stigne”, kazala je predsjednica.

Mladen Pavković: Na ovu i ovakvu kaznenu prijavu zločinci se mogu samo smijati!

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Podržite nas

Podržite našu novu facebook stranicu jednom sviđalicom (like). Naša izvorna stranica je uslijed neviđene cenzure na facebooku blokirana.

Komentari