Pratite nas

Pregled

Ante Nazor u Saboru: Povijest tumače ljudi koji se njome ne bave

Objavljeno

na

Nakon stanki Sabor je rad nastavio raspravom o radu Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata za prošlu godinu.

Kako će se tretirati Domovinski rat u nastavi i što predviđa kurikularna reforma pitanja su koja zanimaju zastupnike, javlja HRT

Potpredsjednika Sabora Željka Reinera zanimale su teme iz Europske čitanke objavljene lani u Solunu, a koje se tiču domovinskoga rata.

Naveo je da se u čitanci navodi kako je Vukovar Hirošima srpskog i i hrvatskog ludila. Upitao je da li je suradnik te čitanke uključen u kurikularnu reformu.

Ravnatelj Centra Ante Nazor potvrdio je navod.

Naglasio je da se pri pisanju kurikularne reforme zaobišao Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar kao i Institut za povijest.

Istaknuo je da povijest tumače ljudi koji se njome ne bave.

Na sjednici Hrvatskog sabora prihvaćeno izvješće o radu Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata za 2016. godinu većinom glasova, 113 glasova za i 3 protiv.

Donosimo transkript govora ravnatelja Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata – Ante Nazora koji je održao na sjednici Sabora:

“Povijest je interdisciplinarna i ne možemo je tumačiti bez da uzmemo u obzir Međunarodno pravo. Postoje eksperti koji su dali svoje mišljenje. Imamo i presudu Međunarodnog suda u Hagu. Pogotovo članak koji jasno govori o karakteru rata što je ovdje bilo više puta postavljeno pitanje: je li građanski ili je bila riječ o velikosrpskoj agresiji na Hrvatsku. Mislim da tu više dvojbe nema. Članak 4.2.6. daje odgovor na to pitanje. Čitanka koja je objavljena u prosincu 2016. u Solunu – suradnici su i neki hrvatski povjesničari te osoba koja je u radnoj skupini koja vodi kurikul povijesti.

Neki dan se pojavila vijest da će recenziju kurikula hrvatske povijesti odraditi HAZU. Vidim da je to izazvalo nemire. U čitanci se navode teze da je Vukovar Hirošima hrvatskog i srpskog ludila i da je podjednaka odgovornost napada na Vukovar. Tko ga je napao? Jugoslavenska narodna armija, teritorijalna obrana i paravojne postrojbe, ne navodi se čija je teritorijalna obrana i paravojne postrojbe, ne navodi se da je to bilo srpsko. Napad na Dubrovnik – spomenuto je da su crnogorske paravojne postrojbe, iako su tamo legalne postrojbe Crne gore, ne spominje se da ga napadaju srpske postrojbe iz istočne Hercegovine. Ovdje je spomenuta skandalozna izjava da je Jugoslavenska kriza eskalirala nakon međunarodnog priznanja Hrvatske što znači 1992. godine, kao da 1991. godina ne postoji, kao da se ništa nije dogodilo.

U toj čitanci su preskočeni važni datumi kao što je prvi oružani sukob u Pakracu, pogibija i ubojstvo 13 hrvatskih policajaca u jednom danu – 2. svibnja. Pa kako ćete vi razumijeti uzročno-posljedične veze, početak otvorene agresije ako se prešućuje jedan takav događaj. To autori čitanke preskaču. Ne spominje se napad na Banske dvore, pokušaj atentata predsjednika Tuđmana. Ne spominje se čak ni 8. listopada. Ne zna se ovdje kad je bila mirna reintegracija, nije završena 1996. nego 1998. Govorim o jednom sadržaju koji je potpuno znanstveno neprimjeren, ali više me boli zašto je tome tako. Bilo je postavljeno pitanje je li naš Centar sudjelovao u izradi kurikuluma. U prvoj fazi nije, odbijeni smo kad smo trebali biti stručni recenzenti ali sudjelovali smo u javnoj raspravi. Nama je vrlo jasno rečeno. Vi ste rekli primjedbe, a mi ćemo ih usvojiti. A tko smo to mi u toj stručnoj radnoj skupini kada se nitko od njih ne bavi suvremenom povješću. Zato je važno tko od njih radi recenziju. Zahvalan sam što se ona radi u Hrvatskoj. Mislim da bi bila sramota da se recenzija Hrvatskog jezika i povijesti radi izvan Hrvatske.

Postavlja se pitanje kako je moguće da je jedna takva čitanka završila svoj proces, a da nitko od povjesničara koji su sudjelovali u izradi te čitanke nije našao za shodno konzultirati se s ustanovama kao što je Hrvatski institut za povijest ili naš Centar koji se bavimo suvremenom poviješću. Podaci prezentirani u čitanci na engleskom jeziku za nastavnike povijesti jugoistočne Europe su takvi da ti nastavnici neće znati o ratu u Hrvatskoj niti uzročnik rata niti kronologiju. O ratu u BiH nema ni govora u toj čitanci, ne govori se o uzrocima toga rata niti što su Hrvati vojno učinili da bi BiH opstala. Od obrane BiH, sudjelovanja na referendumu, do oslobodilačkih operacija na tom području nema ni riječi, nego se Hrvati svrstavaju uz Srbe kao nositelji separatističkih tenžnji za odvajanje teritorija BiH. Što je separatističko u tome da su sve odluke međunarodne zajednice o unutarnjoj podjeli BiH potpisali upravo Hrvati? Što je separatističko u tome da su Hrvati izašli na referendum i podržali nezavisnu BiH?

Molim vas kao saborske zastupnike, ako ćete raspravljati o BiH, o ratu u BiH, nemojte zanemariti najnoviju literaturu koja ima 3000 stranica jer 3 knjige su u igri, od Jadranka Prlića – Prilozi za povijest Herceg Bosne, od gospodina Mate Arlovića o ustavnopravnoj prirodi osnivanja Herceg Bosne i Hrvatske Republike – upravo ovih dana je prevodimo na engleski jezik. Prijevod je završen, očekujem sljedeći tjedan da će knjiga ići u tisak, te knjiga od profesora Miroslava Tuđmana – Druga strana Rubikona, o političkoj platformi predsjednika Alije Izetbegovića. Pogledajte transkripte, izvore i tek onda možemo ući u raspravu. Dok sam čitao samo novine, imao sam potpuno pogrešnu sliku o događajima u BiH. To su preozbiljne stvari da bi se o tome razgovaralo na temelju nametnute percepcije iz medija. Najvažnije u toj literaturi je – što su izvori? jesu li memoarsko gradivo ili su transkripti sjednica?…Osobe kojima smeta da Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) odradi recenziju, čak postavljaju pitanje jesu li tamo stručni ljudi za to, imaju istu tezu o tome da je u Hrvatskoj bio građanski rat.

U cijeloj toj čitanci nemate datum koji je vrlo važan za razumijevanje povijesti Domovinskog rata, 18. srpnja 1991. odluka o povlačenju JNA iz Slovenije, pa se postavlja za čije interese JNA nakon 18. srpnja djeluje. Za čije interese major Tepić radi dizajući u zrak skladište u Bjelovaru? To su stvari koje su zanemarene a koje su vrlo važne. U našem izvješću je vrlo jasno navedeno da imamo 10 dvojezičnih knjiga, imamo 2 nove na engleskom jeziku uključujući knjigu Mate Arlovića. Dobili smo mogućnost zapošljavanja tri nove osobe u državnim arhivima. Vrlo važno je da imamo vezu s ljudima koji će se baviti samo Domovinskim ratom, područje Slavonskog Broda itekako je važno zbog Bosanske posavine i zbog svih procesa koji se sada vode za Hrvate iz Orašja. Kad govorimo o očekivanju drugostupanjske presude, ja mogu samo ponoviti ono što sam ponavljao svih ovih godina kad sam davao izvješće. Nitko od nas nije štitio niti opravdavao počinjene zločine, ali govoriti o udruženom zločinačkom pothvatu RH to je stvar koja je u debeloj koliziji s činjenicama.

Da nije bilo Hrvatske ni Hrvata ne bi bilo BiH. Knjiga Jadranka Prlića govori o funkcioniranju Herceg Bosne a Mate Arlovića o Ustavnopravnoj opravdanosti osnivanja takve zajednice koja nije bila izvan granica i koja je za cilj imala očuvanje Hrvatskog naroda u situaciji kada središnja vlast u BiH nije imala sredstva ni mogućnosti da zaštiti Hrvate. Da se Hrvati nisu organizirali i da nisu spriječili Srpsku agresiju od područja Glamoča i Grahova prema Livnu pitanje je što bi bilo s tim dijelom Hrvatske i što bi bilo s tim dijelom BiH.

Nažalost nikad niste mogli vidjeti u medijima u Hrvatskoj da su Hrvatske snage od 1995. godine oslobodile više od 5 000 kilometara kvadratnih BiH. Kad govorimo o pravnim aspektima kažnjavanja pojedinih osoba, moramo biti vrlo precizni. Jedno je odgovornost za sudjelovanje u pobuni i organizaciji pobune a drugo je optuživanje za ratne zločine što je stvar pravosuđa koje može to dokazati. Ljudi koji su ovdje spomenuti, nesumnjivo su bilo organizatori oružane pobune jer su sudjelovali u oružanoj pobuni. Predsjednik Tuđman je u poslanici Hrvatskome saboru u siječnju 1996. godine spomenuo otprilike 9000 branitelja srpske narodnosti kao sudionike Domovinskog rata i policije. Na skupu u Opatiji za nastavnike povijesti mi smo ove godine kao posebnoga gosta imali Hrvatskog branitelja srpske nacionalnosti iz Vukovara – Predraga Mišića i njegove riječi na tom skupu bile su itekako toplo prihvaćene. Prema tome moramo voditi računa o svima onima, bez obzira na nacionalnost, koji su branili RH.”, rekao je Ante Nazor.

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Hrast poziva predsjednicu RH da zatraži raspisivanje referenduma

Objavljeno

na

Objavio

Saborski zastupnik i potpredsjednik Hrasta Hrvoje Zekanović pozvao je u četvrtak predsjednicu Republike Kolindu Grabar-Kitarović da od premijera Andreja Plenkovića zatraži raspisivanje referenduma o ukidanju Istanbulske konvencije i promjeni izbornog sustava, ističući kako se ne smije zanemariti jasna volja građana izražena u referendumskim inicijativama.

“S obzirom da je nepobitna činjenica da postoji volja građana da se referendumi raspišu, preko 350 tisuća građana prema ministru Kuščeviću reklo je da želi referendum, pozivam predsjednicu Republike Hrvatske koja ima ustavne i zakonske mogućnosti za raspisivanje referenduma neka zatraži od premijera Plenkovića da se referendumi raspišu”, kazao je Zekanović na konferenciji za novinare u Saboru.

Naglasio je kako je krajnje vrijeme da se predsjednica uključi u cijeli proces.

Zekanović: Plenković i Kuščević su pristrani i ne mogu odlučivati o vjerodostojnosti potpisa

Zekanović je ocijenio da su Plenković i ministar uprave Lovro Kuščević pristrani te ne mogu odlučivati o vjerodostojnosti potpisa, optuživši ih da su od početka imali strategiju diskreditacije referendumskih inicijativa “Narod odlučuje” i “Istina o Istanbulskoj”.

U prilog tim optužbama naveo je da su potpisi oko tri mjeseca ležali u Ministarstvu uprave, dok su s druge strane pregledani za samo 20 dana. Nadalje, dodao je, konstantno su curile informacije od navodnim mrtvima i tek rođenima koji su potpisivali za referendumske inicijative.

“Kako inače objasniti to što je partnerica od kolege Pupovca mogla znati neke informacije puno prije od svih drugih ako je sve bilo u strogo kontroliranim uvjetima”, zapitao se Zekanović.

Sumnjiv mu je i tajming objave Ivana Vrdoljaka o HNS-ovoj kaznenoj prijavi protiv organizatora inicijativa zbog krivotvorenja potpisa, i to samo par sekundi nakon sjednice Vlade.

“Nedopustivo je da vlast koristi svoju poziciju i napada legitimno izražavanje volje građana u referendumskim inicijativama”, naglasio je Zekanović.

Ilčić: Zašto APIS nije provjerio potpise odmah nakon što su predani?

Predsjednik Hrasta Ladislav Ilčić upitao je zašto APIS nije provjerio potpise 21. lipnja, odmah nakon što su predani. Sporna mu je i brzina kojom je APIS provjerio potpise, u samo 20 dana. “Jedan zaposlenik je pregledavao i preko 2000 potpisa dnevno, što je oko 11 sekundi po potpisu”, kazao je.

Ilčić je najavio da će predstavnici obiju inicijativa pregledati eliminirane potpise te zaključio kako će i dalje ostati sumnja u to što se događalo s potpisima ranije.

(Hina)

BITKA ZA REFERENDUM JOŠ NIJE IZGUBLJENA

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Lovas: Obilježena 27. obljetnica stradanja mještana u minskom polju

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća podno spomen-obilježja mještani srijemskog mjesta Lovasa prisjetili su se 18. listopada 1991., kada su pripadnici bivše JNA i srpskih paravojnih postrojbi nakon okupacije mjesta izdvojili skupinu od 51 mještana i natjerali ih u minsko polje na ulazu u Lovas, pri čemu je poginula 21 osoba, 14 ih je ranjeno, a za taj zločin dosad nitko nije odgovarao.

“Danas je jedan od najtužnijih dana u Lovasu. I pored ratnih strahota, žvot se u Lovas vratio i žrtva nije bila uzaludna. No, ono što s velikom žalošću ističemo i što nas boli je činjenica da za brojne lovaške žrtve nitko nije odgovarao, jer znamo da je prvostupanjska presuda protiv 14 osoba kojima je na beogradskom suđenju bilo dosuđeno ukupno 128 godina zatvora poništena i suđenje je vraćeno na početak. To već traje godinama, a da još uvijek nitko nije odgovarao, dok se istodobno zločinci brane sa slobode”, naglasila je načelnica Općine Lovas Tanja Cirba.

Vukovarsko-srijemski župana Božo Galić rekao je kako su u Lovasu stradale nevine žrtve, kao simbol mukotrpnog stvaranja neovisne hrvatske države čija je neovisnost i samostalnost plaćena krvlju.

“Mislimo da je suđenje pred Specijalnim sudom u Beogradu jedan od načina povrjeđivanja žrtava, njihovog daljnjeg ponižavanja jer puno je dokaza da se ovaj slučaj zatvori”, poručila je Staša Zajović iz beogradske nevladine udruge “Žene u crnom”, dodajući kako zločin u Lovasu ima sva obilježja stravičnoga.

U spomen na ta tragična zbivanja vijence su podno spomen-obilježja u nekadašnjem minskom polju na ulazu u Lovas položila i svijeće zapalila brojna izaslanstva. Molilo se i kod spomen obilježja na mjestu masovne grobnice na mjesnom groblju, dok će u Župnoj crkvi sv. Mihaela arkanđela navečer biti služena misa zadušnica.

U spomen na lovaške žrtve, u srijedu navečer u Lovasu je upriličeno molitveno bdijenje.

Srbijansko Tužilaštvo za ratne zločine podiglo je 28. studenoga 2007. optužnicu protiv 14 okrivljenika zbog ratnog zločina u Lovasu protiv civilnog stanovništva, a 26. lipnja 2012. Vijeće za ratne zločine Višeg suda u Beogradu donijelo je presudu kojom je sve okrivljenike proglasilo krivima i osudilo na bezuvjetne kazne zatvora. Međutim, 9. prosinca 2013. godine presuda je ukinuta i postupak je vraćen na ponovno suđenje. Do danas prvostupanjski postupak nije završen.

U agresiji i okupaciji općine Lovas ubijeno je 87 osoba od kojih je 85 iz Lovasa, a dvoje iz susjednog Opatovca.

(Hina)

 

18. listopada 1991. – Masakr u Lovasu

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori

Komentari