Pratite nas

Pregled

Ante Nazor: Uloga Hrvatske i Hrvata u ratu u BiH bila je pozitivna

Objavljeno

na

Kada Haški sud u srijedu pravomoćno presudi čelnicima bosanskohercegovačkih Hrvata, dat će novi poticaj starim raspravama o ulozi Hrvatske u ratu u BiH, temi oko koje se povjesničari ne slažu niti više od 20 godina od krvavog sukoba u susjednoj državi.

Žalbeno vijeće UN-ovog suda izreći će 29. studenoga konačni pravorijek političkim i vojnim vođama najmalobrojnijeg naroda u BiH, osuđenima u prvom stupnju na ukupno 111 godina zatvora za ‘zločine’ nad muslimanima 1993-94.

U prvostupanjskoj presudi iz svibnja 2013. kaže se da su zločini počinjeni u okviru udruženog zločinačkog pothvata, u kojem je sudjelovao i prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman, s ciljem stvaranja etnički čistog hrvatskog entiteta u BiH.

Herceg-Bosna, očišćena od muslimana, trebala se ili osamostaliti unutar BiH ili pripojiti Hrvatskoj kako bi se ostvarilo povijesno ujedinjenje hrvatskog naroda, zaključili su suci.

Njihova odluka izazvala je oštre reakcije hrvatske javnosti, dominantno uvjerene da je Hrvatska pomagala zajedničku obranu lokalnih Bošnjaka i Hrvata od bosanskih Srba, a u bošnjačko-hrvatskom sukobu štitila svoje sunarodnjake od većinski bošnjačke Armije BiH i “uvezenih” mudžahedina.

Suprotstavljena gledišta na politiku tadašnjeg Zagreba prema BiH zrcale se i u stavovima dvojice hrvatskih povjesničara, Ante Nazora iz Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata i Tvrtka Jakovine s Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

“Uloga Hrvatske i Hrvata u ratu u BiH bila je pozitivna”, ističe Nazor, dok Jakovina smatra kako su se vlasti u Zagrebu “najprije umiješale krivo, a onda nikako”.

Doc. dr. sc. Ante Nazor kaže da prvostupanjska presuda ne uvažava činjenice da je Hrvatska među prvima priznala neovisnost susjedne države i da bez Hrvatske i Hrvata ne bi bilo nastanka niti opstanka današnje BiH.

“Nepravedno je i licemjerno onoga tko je vojno i humanitarno pomogao državi i Bošnjacima, kojeg su predsjednik i vojni zapovjednici toga naroda pozvali u pomoć, optužiti, a kamoli osuditi za udruženi zločinački pothvat ili agresiju na državu koju je zapravo spasio”, rekao je Nazor Hini.

“To zasigurno ne radi država koja želi podijeliti drugu državu i prisvojiti njezin teritorij”, dodao je ravnatelj sprecijaliziranog arhiva za dokumente iz ratova u Hrvatskoj i BiH.

Optužbu da je cilj stvaranja hrvatskoga entiteta bilo njegovo pripajanje ili tijesna povezanost s Hrvatskom Nazor smatra apsurdnom “kada je to isto hrvatskom narodu u Federaciji BiH omogućeno Washingtonskim sporazumima iz 1994., koji je odobrila i podržala međunarodna zajednica”.

Tim je sporazumima, koji su potpisali čelnici Hrvatske i BiH te vođe lokalnih Bošnjaka i Hrvata, okončan hrvatsko-bošnjački sukob, dogovoreno osnivanje Federacije BiH na većinski hrvatskim i bošnjačkim područjima te konfederacija tog entiteta s Hrvatskom, koja nikada nije zaživjela.

Dr. sc. Tvrtko Jakovina ocjenjuje da se hrvatska politika prema BiH iz 1990-ih raspala i da otad traje lutanje i nevoljkost da se u BiH učini bilo što suvislije i konkretnije.

“To je dijelom stoga što su iskustvo i neuspjeh iz 1990-ih, međunarodna izolacija, gubitak imidža žrtve, katastrofa za Hrvate u srednjoj Bosni i Posavini bili toliko bolni da se u presloženu bosanskohercegovačku politiku više nikada nismo na poželjan način miješali”, rekao je.

“BiH, zemlja u kojoj je Zagreb mogao imati najodlučniji i najvažniji upliv, ostala je dramatičan podbačaj naših diplomacija i politika”, smatra Jakovina.

Nazor primjećuje da u dijelu medija prevladava negativna percepcija uloge Hrvatske u ratu u BiH, nametnuta “bezobraznim i bezobzirnim interpretacijama i neodgovornim iznošenjem zaključaka na temelju selektivnog prikaza pojedinih izvora”.

“Istodobno, stravični su razmjeri neznanja koje mi u Hrvatskoj imamo o stradanju Hrvata u BiH, posebice o stradanju Hrvata središnje Bosne u napadima Armije BiH”, ističe on.

Da haška presuda neće poremetiti vladajuće narative o ulozi Hrvatske u ratu u BiH Jakovina tumači time što je u Hrvatskoj “nemoguć dijalog, a da se strana koja postavlja problematična pitanja ne optuži na nacionalnu veleizdaju”.

“Mi nismo prostor Europe gdje su vladavina prava i vjera u sudovanje konačni i apsolutni, pa tako to ne vrijedi ni u ovom slučaju”, rekao je.

“Zato zasad ne očekujem dramu bez obzira kakva presuda bila, osim drame koju su proživjeli oni koji su bili suđeni i njihove obitelji, kao i obitelji stradalih. Sve drugo morat će čekati još neko vrijeme”, kaže Jakovina. (Hina)

Ante Nazor: Da nije bilo Hrvatske i Hrvata, ne bi bilo ni današnje BiH (VIDEO)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Nino Raspudić: Uvjeren sam da će Stepinac biti proglašen svetim

Objavljeno

na

Objavio

Teme emisije Peti dan bile su kanonizacija i populizam i javno zdravstvo, a gosti komentatori Aleksandar Musić, Marijana Bijelić, Nino Raspudić i Petar Tomev Mitrikeski.

Emisija je počela s temom proglašavanja blaženog Stepinca svetim te je navedeno da kanonizacija može biti dugotrajan postupak.

Raspudić se zahvalio patrijarhu Irineju i SPC-u što su pokušali zaustaviti kanonizaciju, jer je sad potaknut još veći interes za blaženog Stepinca, koji je “fascinantna osoba i treba se više saznati o njegovom liku i djelu”.

“Stepinac razvaljuje ideologije – nacizma i prororčki naglašava da država mora biti izgrađena na Božjim zakonima. Reagira na zločine i već 14. svibnja na zložin nad Srbima u Glini piše prosvjedno pismo.”, navodi Raspudić.

U trenutku kad odbija da se hrvatska crkva odvoji od Vatikana, postaje loš za vlast. “Može biti duhovni uzor i danas.”

Raspudić navodi da je Stepinac sudjelovao u Prvom svjetskom ratu te govorio o poziciji Hrvata u prvoj Jugoslaviji.

Druga tema odnosi se na kontroverzne populističke izjave ministrice zdravstva u Norveškoj koja javno potiče na poroke. Naime, Sylvi Listhaug našla se na udaru kritika tek tjedan dana nakon što je postala ministrica zdravstva Norveške.

(HRT/narod.hr)

Nino Raspudić: Koliko uistinu vrijede HNS, Dalija i Puljci?

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Petanjek na Bleiburgu: Hrvatski narod ima prvo očuvati sjećanje na svoju prošlost

Objavljeno

na

Objavio

Krčki biskup Ivica Petanjek poručio je u subotu, u propovijedi tijekom 74. komemoracije Bleiburške tragedije, da hrvatski narod ima pravo i da treba očuvati sjećanje na svoju prošlost i odati počast svim žrtvama te se usprotivio svima koji mu osporavaju to pravo.

Premda je zbog ustezanje dozvole Biskupije iz Klagenfurta za skup u Bleiburgu misu formalno vodio ravnatelj Hrvatskog caritasa i Hrvatske katoličke mreže Fabijan Svalina, krčki biskup je održao propovijed i u nekoliko je navrata tijekom propovijedi pobrao pljesak okupljenih.

Petanjek je u propovijedi kazao da je “naš narod poratnu sudbinu vezao uz križni put Isusa Krista“ i da slavljenjem euharistije za sve stradalnike naroda, njihovu žrtvu poistovjećujemo s Isusovom žrtvom, te da se ne smije dozvoliti da “njihova žrtva bude izbrisana iz sjećanja našeg naroda”.

Narodu se ne može oduzeti pamćenje

“Ovaj događaj je pokazatelj da se narodu ne može oduzeti pamćenje”, kazao je Petanjek i pozvao sve do kojih dopire njegov glas da pokušaju shvatiti da ne mogu uništiti ovakva okupljanja.

“Nama naše bake i roditelji, nisu prenijeli mržnju, nego uspomenu u svjetlu kršćanske vjere. Nismo danas ovdje jer nekoga mrzimo nego jer svoje volimo”, rekao je Petanjek iza čijih se riječi čuo pljesak okupljenih.

Upozorio je da samo prividno živimo u ujedinjenoj Europi i da su granice velike, da su sve snage uprte da se pokaže samo jedno mišljenje na ove događaje.

Omogućili su inima, koji su sva ova desetljeća upirali sve svoje snage da u našem narodu ugase pamćenje na prošle događaje, da ponovno podignu svoje glave i pokažu koliko je još uvijek velika tama u njihovim srcima, kazao je.

“Mi danas na ovom mjestu, na prvoj postaji narodnog Križnog puta, moramo zavapiti Gospodinu da se maknu granice među nama, našim narodima, pa i u crkvi Kristovoj. Vjerujem da ima dovoljno razboritih koji će prepoznati istinu pa da ta istina dođe iz Europe ili preko oceana. Od drugih tražimo da nam sude, da nas prosuđuju i da nam svoju istinu nameću. Dokad ćemo se mi Hrvati parničiti među sobom? Dokad će nam drugi suditi i govoriti što je istina?, upitao se.

Petanjek je izrazio uvjerenje da u hrvatskom narodu ima još toliko mudrih i razboritih koji su spremni otvoriti svoje srce i um Istini i povjerovati joj, ne čekajući da ta istina dođe iz Europe ili preko Oceana. Zašto se kroz cijelu povijest ponižavamo i od drugih očekujemo i tražimo da nas sude i da nas prosuđuju i da nam svoju istinu nameću, upitao je?

Zamolimo Oca nebeskoga da nam u ime Isusovo otvori srce i um da upoznamo istinu, jer će nas istina osloboditi, poručio je Petanjek u svojoj propovijedi u Bleiburgu.

Na komemoraciji koja je okupila sličan broj sudionika kao lani, vladale su stroge mjere nadzora, koje, prema policiji koja je priopćila na samom mjestu događaja, nisu prekršene.

Policija je događaj povremeno nadzirala i iz helikoptera, iz daljega, kako ne bi zvučno remetila komemoraciju.

 Predstavnici hrvatskih vlasti bez izjava 

Predstavnici hrvatskih vlasti nisu željeli davati izjave, ali su novinari iznudili po jednu kratku rečenicu od izaslanika predsjednika Vlade, ministra uprave Lovre Kušćevića, koji je rekao da je na Bleiburgu zbog komemoracije žrtava, i ministra branitelja Tome Medveda, koji je kazao da je zadovoljan činjenicom da sve je prošlo u redu.

U ime pokrovitelja, Hrvatskog sabora, izaslanik predsjednika Sabora bio je zastupnik i predsjednik Odbora za izbor, imenovanja i upravne poslove Ante Sanader, dok je u ime predsjednice Republike bila nazočna predstojnica ureda Anamarija Kirinić.

(Hina)

 

Nije Bleiburg samo livada natopljena hrvatskom krvlju

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari