Pratite nas

Pregled

Ante Nazor: Uloga Hrvatske i Hrvata u ratu u BiH bila je pozitivna

Objavljeno

na

Kada Haški sud u srijedu pravomoćno presudi čelnicima bosanskohercegovačkih Hrvata, dat će novi poticaj starim raspravama o ulozi Hrvatske u ratu u BiH, temi oko koje se povjesničari ne slažu niti više od 20 godina od krvavog sukoba u susjednoj državi.

Žalbeno vijeće UN-ovog suda izreći će 29. studenoga konačni pravorijek političkim i vojnim vođama najmalobrojnijeg naroda u BiH, osuđenima u prvom stupnju na ukupno 111 godina zatvora za ‘zločine’ nad muslimanima 1993-94.

U prvostupanjskoj presudi iz svibnja 2013. kaže se da su zločini počinjeni u okviru udruženog zločinačkog pothvata, u kojem je sudjelovao i prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman, s ciljem stvaranja etnički čistog hrvatskog entiteta u BiH.

Herceg-Bosna, očišćena od muslimana, trebala se ili osamostaliti unutar BiH ili pripojiti Hrvatskoj kako bi se ostvarilo povijesno ujedinjenje hrvatskog naroda, zaključili su suci.

Njihova odluka izazvala je oštre reakcije hrvatske javnosti, dominantno uvjerene da je Hrvatska pomagala zajedničku obranu lokalnih Bošnjaka i Hrvata od bosanskih Srba, a u bošnjačko-hrvatskom sukobu štitila svoje sunarodnjake od većinski bošnjačke Armije BiH i “uvezenih” mudžahedina.

Suprotstavljena gledišta na politiku tadašnjeg Zagreba prema BiH zrcale se i u stavovima dvojice hrvatskih povjesničara, Ante Nazora iz Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata i Tvrtka Jakovine s Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

“Uloga Hrvatske i Hrvata u ratu u BiH bila je pozitivna”, ističe Nazor, dok Jakovina smatra kako su se vlasti u Zagrebu “najprije umiješale krivo, a onda nikako”.

Doc. dr. sc. Ante Nazor kaže da prvostupanjska presuda ne uvažava činjenice da je Hrvatska među prvima priznala neovisnost susjedne države i da bez Hrvatske i Hrvata ne bi bilo nastanka niti opstanka današnje BiH.

“Nepravedno je i licemjerno onoga tko je vojno i humanitarno pomogao državi i Bošnjacima, kojeg su predsjednik i vojni zapovjednici toga naroda pozvali u pomoć, optužiti, a kamoli osuditi za udruženi zločinački pothvat ili agresiju na državu koju je zapravo spasio”, rekao je Nazor Hini.

“To zasigurno ne radi država koja želi podijeliti drugu državu i prisvojiti njezin teritorij”, dodao je ravnatelj sprecijaliziranog arhiva za dokumente iz ratova u Hrvatskoj i BiH.

Optužbu da je cilj stvaranja hrvatskoga entiteta bilo njegovo pripajanje ili tijesna povezanost s Hrvatskom Nazor smatra apsurdnom “kada je to isto hrvatskom narodu u Federaciji BiH omogućeno Washingtonskim sporazumima iz 1994., koji je odobrila i podržala međunarodna zajednica”.

Tim je sporazumima, koji su potpisali čelnici Hrvatske i BiH te vođe lokalnih Bošnjaka i Hrvata, okončan hrvatsko-bošnjački sukob, dogovoreno osnivanje Federacije BiH na većinski hrvatskim i bošnjačkim područjima te konfederacija tog entiteta s Hrvatskom, koja nikada nije zaživjela.

Dr. sc. Tvrtko Jakovina ocjenjuje da se hrvatska politika prema BiH iz 1990-ih raspala i da otad traje lutanje i nevoljkost da se u BiH učini bilo što suvislije i konkretnije.

“To je dijelom stoga što su iskustvo i neuspjeh iz 1990-ih, međunarodna izolacija, gubitak imidža žrtve, katastrofa za Hrvate u srednjoj Bosni i Posavini bili toliko bolni da se u presloženu bosanskohercegovačku politiku više nikada nismo na poželjan način miješali”, rekao je.

“BiH, zemlja u kojoj je Zagreb mogao imati najodlučniji i najvažniji upliv, ostala je dramatičan podbačaj naših diplomacija i politika”, smatra Jakovina.

Nazor primjećuje da u dijelu medija prevladava negativna percepcija uloge Hrvatske u ratu u BiH, nametnuta “bezobraznim i bezobzirnim interpretacijama i neodgovornim iznošenjem zaključaka na temelju selektivnog prikaza pojedinih izvora”.

“Istodobno, stravični su razmjeri neznanja koje mi u Hrvatskoj imamo o stradanju Hrvata u BiH, posebice o stradanju Hrvata središnje Bosne u napadima Armije BiH”, ističe on.

Da haška presuda neće poremetiti vladajuće narative o ulozi Hrvatske u ratu u BiH Jakovina tumači time što je u Hrvatskoj “nemoguć dijalog, a da se strana koja postavlja problematična pitanja ne optuži na nacionalnu veleizdaju”.

“Mi nismo prostor Europe gdje su vladavina prava i vjera u sudovanje konačni i apsolutni, pa tako to ne vrijedi ni u ovom slučaju”, rekao je.

“Zato zasad ne očekujem dramu bez obzira kakva presuda bila, osim drame koju su proživjeli oni koji su bili suđeni i njihove obitelji, kao i obitelji stradalih. Sve drugo morat će čekati još neko vrijeme”, kaže Jakovina. (Hina)

Ante Nazor: Da nije bilo Hrvatske i Hrvata, ne bi bilo ni današnje BiH (VIDEO)

Što vi mislite o ovoj temi?

Pregled

Plenković s izaslanstvom HBK: Predanost Vlade u provedbi međunarodnih ugovora sa Svetom Stolicom

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Predsjednik Vlade Andrej Plenković primio je u utorak predstavnike Hrvatske biskupske konferencije (HBK), istaknuo je predanost hrvatske Vlade u provedbi međunarodnih ugovora sa Svetom Stolicom, a izaslanstvo HBK pozitivnim je ocijenilo napore Vlade na stvaranju uvjeta za gospodarski i društveni napredak.

Sastanak je protekao u konstruktivnoj i prijateljskoj atmosferi, a sugovornici su razmotrili aktualna društvena zbivanja te trenutno stanje suradnje hrvatske Vlade i Katoličke Crkve.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković istaknuo je predanost Vlade u provedbi međunarodnih ugovora sa Svetom Stolicom te se osvrnuo na rad Mješovite komisije Hrvatske biskupske konferencije i Republike Hrvatske”, priopćeno je iz Vladine Službe za odnose s javnošću.

Predstavnici Hrvatske biskupske konferencije izrazili su zadovoljstvo sastankom te važnost kontinuiranog dijaloga s Vladom i resornim ministarstvima na brojnim društvenim područjima.

Pozitivnim su ocijenili napore Vlade na stvaranju uvjeta za opći gospodarski i društveni napredak, društveni optimizam te uključivo ozračje u hrvatskom društvu, izrazivši spremnost Katoličke Crkve da nastavi tome davati svoj doprinos, dodaje se u priopćenju.

U izaslanstvu HBK bili su nadbiskup zadarski i predsjednik Hrvatske biskupske konferencije Želimir Puljić, nadbiskup zagrebački kardinal Josip Bozanić, nadbiskup đakovačko-osječki Đuro Hranić, biskup porečki i pulski Dražen Kutleša te biskup hvarski i generalni tajnik HBK Petar Palić.

Na sastanku u sjedištu Vlade RH sudjelovao je i predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković, a uz predsjednika Vlade Plenkovića bili su potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić, ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković, ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić-Radman, ministar države imovine Mario Banožić, ministar zdravstva Milan Kujundžić, ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Vesna Bedeković te ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek, naveli su iz Vladine Službe za odnose s javnošću. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Hrvatska se uključuje u istragu havarije Bourbon Rhodea

Objavljeno

na

Objavio

Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture će zadužiti predstavnika Agencije za istraživanje nesreća u zračnom, pomorskom i željezničkom prometu (AIN) da se uključi u sigurnosnu istragu oko potonuća broda “Bourbon Rhode”, potvrđeno je Novom listu jučer iz Ministarstva na upit o tome hoće li se Republika Hrvatska aktivno uključiti u istraživanje okolnosti potonuća broda u kojemu su četvorica članova posade izgubila život, trojica su spašena, dok se za sedmoricom, među kojima je i zapovjednik Dino Miškić, još uvijek traga.

Aktivna potraga za nestalim pomorcima prekinuta je prije tri dana, ali pojačano promatranje područja na kojemu se za njima tragalo, na središnjem Atlantiku, bit će nastavljeno još neko vrijeme putem satelita i brodova u prolazu.

S obzirom na niz nedoumica i otvorenih pitanja oko ove tragične havarije, koje bi trebala rasvijetliti istraga, Ministarstvu je Novi list uputio upit hoće li Hrvatska tražiti uključivanje svojih predstavnika u tijela i tijek istrage, na što ima pravo jer je jedan od nestalih članova posade hrvatski državljanin.

Fatalni prodor vode

Stručnjaci u pomorstvu, kao i stručnjaci za sigurnost u pomorstvu s kojima su novinari razgovarali kažu kako je to vrlo važno, zbog realne mogućnosti da se okolnosti nesreće pokušaju zataškati.

S obzirom da je riječ o brodu francuske kompanije, istragu vode frnacuske vlasti na Martiniqueu, a nitko od stradalih ili nestalih nije francuski državljanin pa nema pritiska tamošnje javnosti i medija da se istraže sve okolnosti nesreće. Ministarstvo smo upitali i jesu li u kontaktu s francuskim istražnim tijelima, kao i s istražnim tijelima Luksemburga, države pod čijom zastavom je brod plovio, a koja je također dužna provesti istragu.

– Ministarstvo nije zaprimilo informacije od francuskih vlasti vezano za tijek istrage budući da još uvijek traje potraga za nestalim pomorcima, kratko je odgovoreno iz Ministarstva.

Potraga je, podsjetimo, prvi put bila prekinuta svega tjedan dana nakon havarije, da bi ponovno bila nastavljena, nažalost, bez rezultata, nakon čega su francuske vlasti odlučile prekinuti aktivnu potragu za nestalima.

Upravo činjenica da niti jedna od preostale tri splavi za spašavanje s potonulog broda nije pronađena, a nisu detektirani ni signali EPIRB-a (uređaja za radijsko pozicioniranje), kao ni SART-a (radarskog transpondera), zajedno sa svjedočenjima preživjelih o lošem stanju broda, izazvale su, kako piše Novi list, velike polemike u hrvatskoj stručnoj pomorskoj javnosti, ali i jasno govore o potrebi temeljite istrage svih okolnosti nesreće. Od utvrđivanja stanja broda, kao i odgovornosti za eventualne propuste u održavanju, do postupaka zapovjednika i kompanije, kao i procjene stanja broda od strane certifikacijske kuće koja je pregledala brod.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari