Pratite nas

Komentar

Ante Šprlje: Za Hrvatsku neprihvatljive kvalifikacije u nekim optužnicama za ratne zločine iz BiH

Objavljeno

na

Hrvatski ministar pravosuđa Ante Šprlje kazao je u petak u Sarajevu kako su za Hrvatsku neprihvatljive kvalifikacije u nekim optužnicama za ratne zločine koje se podižu u Bosni i Hercegovini protiv hrvatskih državljana i na temelju kojih se traži međunarodna pravna suradnja odnosno procesuiranje optuženika u Hrvatskoj.

[ad id=”93788″]

Šprlje je ovo izjavio nakon sastanka s ministrom pravosuđa BiH Josipom Grubešom. “Prenio sam zabrinutost Hrvatske zbog kvalifikacija u optužnicama protiv hrvatskih državljana koje se tereti za ratne zločine počinjene na području BiH”, kazao je Šprlje novinarima.

Pojasnio je kako se to odnosi i na činjenicu da se u BiH retroaktivno primjenjuju zakoni kojima se sankcioniraju kaznena djela ratnih zločina što je u neskladu s pravnom praksom u Hrvatskoj ali i europskim pravnim normama.

Sud BiH ranije je uveo praksu suđenja u slučajevima ratnih zločina na temelju zakona donesenog 2003. godine kojim su predviđene znatno oštrije kazne u odnosu na zakon bivše SFRJ koji je bio na snazi kada su počinjeni ratni zločini u BiH.

“Očita je pojava neujednačenosti pravnih kvalifikacija kada je riječ o primjeni zakona”, kazao je Šprlje ističući kako Hrvatska kao država iskazuje zabrinutost zbog postupanja protvnih europskoj pravnoj stečevini te kako u takvim spornim slučajevima ne može odgovoriti na zamolnice BiH za pružanje međunarodne pravne pomoći.

Takve se zamolnice koriste u slučajevima kada je osoba optužena za kaznena djela nedostupna pravosuđu države koja je optužnicu podignula, a u konkretnom slučaju riječ je o hrvatskim državljanima za kojima tragaju bosanskohercegovački sudovi.

Odgovarajući na novinarska pitanja hrvatski ministar pravosuđa kazao je kako se radi o “manje od deset” spornih slučajeva takve vrste no istaknuo je kako Hrvatska i BiH godišnje razmjene na stotine zamolbi za pravosudnu suradnju u procesuiranju počinitelja različitih kaznenih djela što govori da je suradnja dvije države na pravosudnom planu ipak dobra.

Ministar Šprlje je kazao kako Hrvatska pozorno prati zbivanja u BiH, uključujući ona u pravosuđu.

Dosadašnju suradnju dvije države ocijenio je dobrom te je istaknuo želju da se ona poboljša gdje god je to moguće.

“Hrvatska će biti snažan podupiratelj BiH na njenom europskom putu. Poduprijet ćemo sva nastojanja BiH da se razvije u modernu demokratsku državu a pravosuđe je na tom putu jedan od bitnih aspekata”, kazao je Šprlje.

Ministar pravosuđa BiH Grubeša kazao je kako se procesuiranje ratnih zločina u njegovoj zemlji provodi na temelju ranije donesene strategije istaknuvši kako je to odgovornost pravosudnih tijela.

“Ne možemo se miješati u rad pravosuđa no pokušat ćemo uz zakonsku regulativu olakšati da se ti procesi završe”, kazao je Grubeša komentirajući primjedbe hrvatske strane.

Najavio je i jačanje suradnje ministarstava pravosuđa dvije države na temelju jasno iskazane političke volje.

“Hrvatska je ovime iskazala veliki interes za jačanje potpore koja nam je vrlo važna i potrebna”, kazao je Grubeša konstatirajući kako je potrebno dodatno poboljšati različite aspekte pravne pomoći.

Najavio je kako će u predstojećem razdoblju o tome biti govora na razini stručnih timova a krajnji je cilj učinkovitija borba protiv svih oblika kriminala.

Što vi mislite o ovoj temi?

Oglasi
Komentiraj

Komentar

SDP-ova kampanja i podjela Mosta i Glasnovića HDZ-u dali tri mandata u dijaspori

Objavljeno

na

Objavio

foto: Kamenjar.com

Dijaspora se ponovno vratila u okrilje HDZ-a na ovim saborskim izborima što se može zahvaliti mobilizaciji mašinerije HDZ-a u Bosni i Hercegovini i činjenici da su se podijelili glasovi između MOST-a i liste generala Željka Glasnovića. Tako se nije ponovila iznimka iz 2016. godine kada je privremeno jedna neovisna lista koju je predvodio general Željko Glasnović uspjela narušiti taj monopol i plasirati se u Sabor.

Sva tri mjesta u Saboru osigurali su HDZ-u birači iz Bosne i Hercegovine, gdje je zabilježen najveći odziv i porast u odnosu na izbore prije četiri godine. Pa ipak najviše preferencijalnih glasova u XI. Izbornoj jedinici pripalo je drugome na listi i gradonačelniku Ljubuškoga Nevenku Barbariću, slijedi HDZ-ov dužnosnik Radoje Vidović iz središnje Bosne, a tek treće mjesto ima nositeljica Zdravka Bušić. Prema neslužbenim informacijama Bušić ima ambiciju biti u izvršnoj vlasti, a ne u Saboru, pa bi tamo mogla sjediti trenutačno četveroplasirana po preferencijama Stana Burić iz malenoga mjesta Ravnog, poznatog po tome što su ga četnici kao prvoga u BiH razorili u listopadu 1991., kada je bošnjačko Sarajevo poručivalo ‘Nije to naš rat’.

Ostatak dijaspore, Australija, Europa ili SAD, uglavnom su dali najveću potporu generalu Glasnoviću. No nedovoljnu. Naime, HDZ-ova izborna mašinerija u Bosni i Hercegovini uspjela je na izbore u dva dana izvući više od 23.000 birača te tako nedostižno podići prag i praktično onemogućiti šanse drugim listama. Naime, s obzirom na to da je u primjeni D’Hondtova metoda u izračunu mandata, to je značilo da svakoj drugoj listi treba najmanje 8.500 do 9.000 glasova u XI. izbornoj jedinici kako bi uopće dobili mogućnost ući u raspodjelu. Druga stvar koja je otežala posao HDZ-ovoj konkurenciji jeste podjela glasova između liste Mosta i Domovinskoga pokreta, odnosno generala Glasnovića kojega su podržavali. Pa ipak, rezultati pokazuju da bi teško čak i zajedno stigli do jednoga saborskog mandata.

I treća, vjerojatno najvažnija stvar koja je toliko izvukla Hrvate iz BiH na birališta, čak 30 posto više nego na izborima 2016. godine, bila je šovinistička kampanja koju su vodili SDP-ovci u Hrvatskoj. Naime, masovno se plašilo građane Hrvatske kako će im ‘neki tamo dole, preko granice odlučiti sudbinu’, ‘da će masovno stizati autobusima’… U tome smislu sve je podsjećalo na prve izbore kada se u Hrvatskoj dogodila smjena vlasti i na vlast došla trećesiječanjska koalicija nakon kampanje u kojoj se otvoreno upiralo prstom u dežurne krivce Hrvate u Bosni i Hercegovini.

Do te mjere bila je degutantna, gubitnička kampanja da su ju kaznili i njihovi birači u Hrvatskoj.

Politički je legitimno tražiti da ti ‘dolje’ ne glasuju. Ali prije nego što to ostvare, treba promijeniti jednu ‘sitnicu’ – Ustav Hrvatske koji je dao pravo glasa svim Hrvatima izvan Republike Hrvatske. Dok se svi glasovi nisu niti brojali, čestitku premijeru Andreju Plenkoviću uputio je čelnik bosanskohercegovačkog HDZ-a Dragan Čović. Izrazio je očekivanje kako će Republika Hrvatska s Plenkovićem na čelu nastaviti podupirati Hrvate u Bosni i Hercegovini kako bi ostvarili jednakopravnost u ovoj zemlji, te nastaviti podržavati Bosnu i Hercegovinu na putu k Europskoj uniji. Ne će trebati dugo čekati kako bi se vidjelo hoće li rezultati te politike prema Hrvatima u Bosni i Hercegovini biti samo deklarativni ili pak biti tek nastavak iznošenja deklaracija i biranih riječi, a od rezultata ne će biti ništa. Hrvatska je praktično riješila svoja najvažnija, strateška pitanja, osim Bosne i Hercegovine i tamošnjih Hrvata. Nakon rješavanja srpsko-kosovskog boja oko granica, najavljuje se da će se međunarodna zajednica snažnije pozabaviti Bosnom i Hercegovinom. U toj medijaciji nije nevažno tko će sjediti u vlasti na Zagrebu. Većina Hrvata u BiH smatra kako im HDZ s Andrejom Plenkovićem može najviše pomoći.

Ako su stvarno dionice Andreja Plenkovića u Bruxellesu toliko velike, onda se vjerojatno može izboriti makar za izmjenu Izbornoga zakona, što bi hrvatskome narodu iz BiH doslovno bio put za izlazak iz ropstva u kojemu se nalaze punih 25 godina zbog nakaradnih rješenja iz Daytonskoga sporazuma koji ih je ostavio pravim političkim bogaljima.

Domagoj Tolić
Hrvatski tjednik/HKV

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Komentar

Janez Janša: Masakr u Srebrenici se ne bi dogodio da je osuđena komunistička ideologija

Objavljeno

na

Objavio

Povodom obilježavanja 25. godišnjice u Srebrenici premijer Slovenije Janez Janša oglasio se na Twitter profilu.

“Ne bi se dogodila Srebrenica 1995. godine da su osudili komunistički genocid na isti način kao holokaust. Jer ovo je, unatoč većem broju ubijenih, doktrina da se neprijatelj mora fizički uništiti koja je oživjela pri raspadu Jugoslavije”, objavio je Janša na svom službenom profilu.

 

Plenković: Žrtve Srebrenice ne smiju nikad biti zaboravljene

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Oglasi

Komentari