Pratite nas

Vijesti

Ante Tomić bi htio biti veći komunist od Tita, a lažima teži od Komunističke Partije Jugoslavije

Objavljeno

na

Tomić baljezga u nekom čudnovatom tekstu o velikim ulaganjima u bolnice, škole, iako je istina, da je Austro-Ugarska bila puno veći ulagač od opančarske države. Što se vidi na svakom koraku.

Ante Tomić književnik bez brkova, a sve više bez pokrića, malo se htio pohvaliti, kako su sve u Hrvatskoj komunisti izgradili. I tu se on onako sa neprovjerenim informacijama uhvatio kao pijan plota, Vječeslava Holjevca. Holjevac je izgradio cijeli Novi Zagreb kaže Tomić. Uzeo Holjevac kramp i motike, te dan po dan gradio zgrade..

Holjevac je fenomen, koji više potvrđuje pravilo “iznimke”, nego nečeg u kontinuitetu Tomiću. Tako Tomić baljezga, u nekom čudnovatom tekstu, o velikim ulaganjima u bolnice, škole, iako je istina, da je Austro-Ugarska bila puno veći ulagač od opančarske države. Što se vidi na svakom koraku. U Austro- Ugarskoj smo imali 39 banaka, a 1939 samo dvije banke. Što sada rade sinovi partizana, upravo isto!

Tomić bi one balkanske opanke najrađe šiknuo na noge, jer dok usere po našim tiskovinama, da se može uloviti za vrh opanka. I može neometano lagati o veličini Jugoslavije.

Tako je on onako silno pametan metroseksualac zaključio o bolnicama, kao produktu Jugoslavije, jer kao Hrvatska ne brine o bolnicama. KBC Zagreb je osnovan 1942. godine, što znači da je Ante Pavelić bio prezidente od Jugoslavije po Tomiću, Riječki KBC nastao 1912., vjerojatno isto zaslugama “Jugosa”.

Jugosi su samo bolje dizali kredite bez pokrića, baš kao i danas. KBC Osijek je osnovan 1895. godine, Tomiću bez brčina. Sve su Jugoslaveni napravili po njemu. Samo ih datumi malo demantiraju.

Meni više izgleda, da su oni sve potencijale zapravo upropastili. Neke ceste su bile još iz Rimskog doba. Neke iz Austro-Ugarskog doba, cesta u Dugom Selu još od Marije Terezije je drndala guzice đaka u busevima. A takvih je situacija i previše.

Još veća je laž bez brkova ona o industriji u Jugoslaviji, kako je sve Juga izgradila. Ma vraga je ona napravila, ona je sve uništila i rasprodala, kao i ova naša perkovovićeva prčija.

Pod komadantom partizanske družbe Ive Josipovića, sada se pokušava prodati priča o šumama i gorama, kao nešto bitno. I koga su izabrali? Građevinskog poduzetnika, pisca, koji ne zna nit posložiti datume u svojoj glavi. Možda zbog šešira? Osobno ću mu ponuditi listu tvrtki, koje su po njemu osnovali partizaneri, ali samo su ih malo zeznuli datumi osnutka;

Belišće Belišće 1884
Koestlin Bjelovar 1905
Čakovečki mlinovi Čakovec 1893
Čateks Čakovec 1874
Međimurska trikotaža Čakovec 1923
MTČ Čakovec 1923
Vajda Čakovec 1911
Belje Darda 1911
Dalit Daruvar 1905
Daruvarska pivovara Daruvar 1893
Pamučna industrija Duga Resa 1891
Dalmacija Dugi Rat 1908
Đakovština Đakovo 1921
DIK Đurđenovac 1895
Karlovačka pivovara Karlovac 1854
KIO Karlovac 1903
Lola Ribar Karlovac 1932
Cemex Kaštela 1904
TOP Kerestinec 1922
Podravka Koprivnica 1934
Brodogradilište Kraljevica 1729
Mlinar Križevci 1903
Cetina Omiš 1930
Drava tvornica žigica Osijek 1856
Kandit Osijek 1920
Karolina Osijek 1909
Osječka pivovara Osijek 1856
Saponia Osijek 1894
Tvornica šećera Osijek 1905
Gavrilović Petrinja 1690
IGM Ciglana Petrinja 1920
Sardina Postire 1907
Zvečevo Požega 1921
Brionka Pula 1942
Brodogradilište Uljanik Pula 1856
Brodogradilište 3. Maj Rijeka 1892
Istra cement Pula 1925
Torpedo Rijeka 1853
Tvornica papira Rijeka 1821
Viktor Lenac Rijeka 1896
Mirna Rovinj 1877
Tvornica duhana Rovinj 1872
Div tvornica vijaka Samobor 1884
Segestica Sisak 1918
Željezara Sisak 1938
Ciglana IGM Sladojevci 1900
Đuro Đaković Slavonski Brod 1921
Brodosplit Split 1931
TAL Šibenik 1937
TEF Šibenik 1897
Brodotrogir Trogir 1922
Metalska industrija Varaždin 1939
Mundus Varaždin 1892
Varteks Varaždin 1918
Jadranka Vela Luka 1892
Zdenka Veliki Zdenci 1897
Dilj Vinkovci 1922
OPECO Virovitica 1896
TVIN Virovitica 1913
Pik Vrbovec 1938
Borovo Vukovar 1931
Maraska Zadar 1768
Badel Zagreb 1862
Cedevita Zagreb 1929
Chromos Zagreb 1920
Croatia osiguranje Zagreb 1884
DTR Zagreb 1914
Dukat Zagreb 1912
Elka Zagreb 1927
Franck Zagreb 1892
Gradske pekare Klara Zagreb 1909
Gredelj Zagreb 1894
HRT Zagreb 1926
INA Zagreb 1883
Jadran Zagreb 1930
Jamnica Zagreb 1828
Katran Zagreb 1890
Končar Zagreb 1921
Kraš Zagreb 1911
Lipa Mill Zagreb 1907
Medika Zagreb 1922
Pastor Zagreb 1930
Pliva Zagreb 1921
Prvomajska Zagreb 1936
TEŽ Zagreb 1929
TOZ-Penkala Zagreb 1937
Tvornica duhana Zagreb 1817
Zagrebačka banka Zagreb 1914
Zagrebačka pivovara Zagreb 1892
Zvijezda ulje Zagreb 1916
Karbon Zaprešić 1932

U ovom tekstu ne znam što bi više dodao osim ovog popisa osnutka tvrtki. Možda pitanje ovom indoktriniranom peru, naše zbilje. Tomiću jel ovo dovoljno tvrtki, koje kazuju, kako smo živjeli i bez Juge?

Igor Drenjančević/dnevno

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Vijesti

Ivica Šola: Gospodine Plenkoviću, trebate se malo zamisliti

Objavljeno

na

Objavio

Kako je (tradicionalna) ljevica padom Berlinskog zida politički poražena i utopila se u bezličnost sveprisutnog političkog centrizma, sukladno Gramscijevu “receptu”, spas pokušava pronaći prebacujući se na područje kulture (kulturkamf) i obrazovanja.

Tako je i kod nas HNS, kao i SDP prije s Jokićem, inzistirao na tim resorima sa zadnjim motivom koji nemaju veze ni s kulturom niti obrazovanjem, već s preodgojem naroda i pojedinaca, rušenjem milenijskih vrednota i tradicija, zahvaćeni nietzscheanskim delirijem “prevrednovanja svih vrijednosti”. U tome, kako kod nas, tako i posvuda po svijetu, djeluju netolerantno i isključivo, piše Ivica Šola / Slobodna Dalmacija

Ideološka podvala

Podsjećamo da je Jokić kao uvrijeđena frajla dao ostavku samo zato jer se njegovu radnu skupinu željelo pluralizirati, dodati stručnjake i znanstvenike s drugih instituta i institucija, a on, koji se krio iza demagoškog slogana “struka, a ne politika”, u svojoj isključivosti to odbio, prema poznatom milanovićevskom “aksiomu” “ili mi ili oni”. Isti taj Milanović razotkrio je Jokićevo skrivanje iza “struke”, rekavši da je on njihov (politički) izbor, točnije njegovog savjetnika Nevena Budaka, zadnjeg šefa Komunističke partije na Filozofskom u Zagrebu.

Potom ministrica Divjak kao “nezavisna” zajedno s HNS-om uvjetuje Plenkovića, inzistirajući da oni vode glavnu riječ u reformi obrazovanja, da bi u “demokratskom i pluralnom” duhu počeli “čistke”, pri čemu je hajka na profesoricu Vican u duhu “tolerancije” zrcalo ljevičarske isključivosti i agresivnosti koje, naravno, pripisuju drugima, pa u ime slobode guše slobode, u ime tolerancije provode netoleranciju, u ime pluralizma nameću vlastiti svjetonazor na totalitarni način, gdje se svaki drukčiji glas etiketira, omalovažava i isključuje.

I njezina zavodljiva krilatica koja zvuči jako pametno “tehnologija, a ne ideologija” je čista ideološka podvala, jer promovira pristup koji bi i pripadnici ljevičarske frankfurtske škole, od Marcusea do Habermasa nazvali opasnim, upravo – ideološkim, ili pak glupošću na tragu fahidiotizma.

Kada je odgojno-obrazovna reforma u pitanju, s ljevice se rasprava vodila ili etiketama ili floskulama, manje argumentima, kao i prepotentno umišljenoj, samodoznačenoj mesijanskoj ulozi progresista nasuprot zatucanim tradicionalistima. Ove snobovske, progresističke ambicije ljevice Chesterton je još početkom prošlog stoljeća rasturio u samo dvije rečenice.

Prva: “I progresisti su tradicionalisti, samo pripadaju različitoj tradiciji.” I druga: “Što je to progresist? To je osoba koja vjeruje da je četvrtak bolji samo zato što dolazi poslije srijede.”

U ovu orwellovsku situaciju u kojoj je laž istina, čistke su tolerancija (Vican), totalitarizam i isključivost pluralizam, došla je u četvrtak poruka hrvatskih biskupa pod naslovom “Založiti se za temeljne vrjednote obrazovanja i obitelji”, gdje upravo daju svoj prinos raspravi glede nastavnog uputnika (kurikul) i procesa reforme obrazovanja i odgoja.

Nasuprot niže spomenutoj isključivosti, biskupi se zalažu za pluralizaciju odgojno-obrazovnog procesa kada su svjetonazorske odrednice u pitanju (ne matematika, fizika, biologija…), kako to roditeljima jamči i naš Ustav, ne dirajući bilo kojoj svjetonazorskoj skupini u društvu da kroz građanski ili zdravstveni odgoj bira program koji želi, ali isto to ne može se uskratiti ni vjerskim zajednicama, budući da je sloboda savjesti temelj svakog demokratskog društva.

Kakva je to država?

Potom, u duhu najbolje sekularne tradicije, biskupi posebno ističu važnost humanističkih i društvenih znanosti u kontekstu razvijanja kritičkog mišljenja u pluralnim i demokratskim društvima, kao i istine o povijesti u kontekstu nacionalne memorije i identiteta, što su već istaknuli i mnogi javni intelektualci, napose Slaven Letica, upozoravajući da tehnika i tehnologija ne mogu razvijati “kritičku misao”.

I na koncu, u kontekstu tzv. Istanbulske konvencije i problematične, fluidne rodne teorije, biskupi nikome u pluralnom i demokratskom društvu ne osporavaju da sukladno tome odgaja svoju djecu, ali da isto ne mogu osporavati “vjerskim zajednicama da odgajaju djecu u skladu s vlastitim kršćanskim naukom”, jer je to kršenje hrvatskog Ustava i napad na slobodu vjeroispovijesti. U tom smislu, u demokratskom duhu, za razliku od ljevičarskih dogmi i dogmatizma i njihove (medijske) inkvizicije, pozivaju na javnu raspravu.

Poruka hrvatskih biskupa je otvorena, uključiva, tolerantna i nikoga ne vrijeđa. No ona ujedno zabrinjava i plaši iz jednog razloga. Tragikomično je da biskupi u Hrvatskoj 2017. godine nasuprot političarima i vlastodršcima (sekularnoj vlasti) moraju braniti temeljne sekularne vrijednosti zapadne civilizacije: pluralizam, slobodu kritičkog mišljenja, vjerske slobode i demokraciju. Naime, isto to su pod progonima branili i u totalitarnom komunističkom sustavu.

Nad ovom “opasnom” porukom, paradoksom, predsjednik Vlade treba se malo zamisliti: g. Plenkoviću, kakva je to država u kojoj biskupi brane sekularne i demokratske vrijednosti od sekularista (nominalnih) demokrata!?

Ivica Šola / Slobodna Dalmacija

 

HITREC: Hrvatska stenje od tereta veleizdajnika i sitnije medijske izdajničke klateži

facebook komentari

Nastavi čitati

Vijesti

Dodijeljeno 90 ugovora u stipendiranju darovitim i potrebitim studentima Sisačke biskupije

Objavljeno

na

Objavio

Biskupijska zaklada “Fra Bonifacije Ivan Pavletić” i ove godine dodijelila je, na tradicionalnom susretu stipendista i prijatelja, 90 ugovora u stipendiranju darovitim i potrebitim studentima s područja Sisačke biskupije.

Ugovore im je u subotu 9. prosinca uručio sisački biskup Vlado Košić, a uz biskupa susretu su nazočili i ravnatelj Zaklade dr. Domagoj Mosler, te prijatelji zaklade: generalni vikar biskupije mons. Marko Cvitkušić, kancelar preč. Janko Lulić, europarlamentarka Marijana Petir, akademik Josip Pečarić, Anto Kovačević, Davor i Željka Vrbanek, Tomislav i Linda Kršnjavi, Tonka Jozić Novinc, Slaven Novinc, Petar Lovrić, Marija Pešun i Ivana Vujić.

Na početku sve okupljene je pozdravio ravnatelj Zaklade dr. Mosler podsjetivši da je ovo osma godina djelovanja Zaklade te kako je već na samome početku ponovne uspostave biskupije, biskup Košić prepoznao vrijednost ulaganja u znanje i mlade u ključnom trenutku njihova života.

Mosler je rekao i kako se broj stipendista kroz ove godine utrostručio te kako se osjeća da ima sve više potrebnih. „Doista nije bilo lako povjerenstvu izabrati između 160 prijava koje su ove godine pristigle, te preporučiti biskupu najbolje kandidate za stipendiste. Mislim da smo to dobro učinili, a vi ste najbolji među kandidatima i ja vam čestitam na tome.

Čestitam vam i što ste dovoljno hrabri da svaki dan donosite odluke koje će poboljšati vaš život. Vi ste se u svom mladom životu uspjeli izdići iznad prosjeka i krenuti ozbiljno u ostvarivanje svojih životnih ciljeva, a mi smo kroz Zakladu tu da vam pomognemo u tome“, poručio je okupljenim stipendistima ravnatelj.

U ime ovogodišnjih stipendista okupljenima se obratila studentica Tihana Čulinović zahvalivši svima koji pomažu, a osobito biskupu Košiću. „Osim financijske potpore Zaklade, koja uvelike olakšava naše školovanje, kao mladi akademski građani svjesni smo da smo kao stipendisti zadobili vaše povjerenje što nas dodatno motivira za kvalitetan rad i uspjeh. Radujemo se danas biti ovdje, ali također osjećamo dužnost biti još uspješniji studenti i ljudi, na vašu i našu radost.

Hvala vam što ste prepoznali potencijal nas mladih studenata i što ulažete u naše obrazovanje. Iz stečenog će znanja niknuti i djela. Do ostvarenja našeg punog potencijala tisuće je malih koraka. Hvala vam što činite uporište da i mi ostvarimo svoje talente i tako gradimo svijetlu budućnost sebi i drugima. Vaša velikodušnost uvijek će nas poticati da budemo primjer i ruka pomoći bližnjima, a vaša djela naučiti će nas prepoznati potrebite“.

U ime prijatelja Zaklade stipendiste je pozdravila europarlamentarka Marijana Petir zaželjevši im uspješnost u školovanju. „Ozbiljno shvatite tu priliku koja vam je dana, priliku da se obrazujete. Smatram da bi to pravo trebali imati svi i da ekonomska situacija u obitelji ne bi smjela biti prepreka ničijem obrazovanju.

Prije svega zbog toga što obrazovanje daje mogućnost za izvrsnost, a bez izvrsnih ljudi na radnim mjestima teško da ćemo kao država i kao narod ići naprijed. Zato smo mi prijatelji sretni što imamo priliku sudjelovati i pratiti vas na vašem obrazovnom i životnom putu. Vjerujem da ćete jednog dana kad završite studij i kad dobijete svoje radno mjesto imati priliku osvrnuti se oko sebe i primijetiti da postoje neki mladi pametni ljudi koje treba podržati te da ćete bez sumnje donijeti takvu odluku i nećete se pokajati, kao što nismo ni mi“, poručila je Petir.

Na kraju je okupljene pozdravio biskup Košić zahvalivši svim prijateljima Zaklade što financijski, moralno i svojim autoritetom podupiru njezin rad. Biskup je istaknuo i kako je u biskupiji doista mnogo potrebitih pa osim ove Zaklade tu je i Caritas, pučka kuhinja, Vrtić sv. Marije Magdalene i Zaklada „Sluga Božji kardinal Franjo Kuharić“ koja ima na brigu obitelji s više djece. „Budite vrsni u svome znanju i poslu. To darujte našoj Domovini“, poručio je biskup mladima nakon čega im je i uručio ugovore o stipendiranju.

Susret je zaključen glazbenom zahvalom koju je na klaviru izveo stipendist Antonio Ceković, student Glazbene akademije u Zagrebu.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Podržite nas

Podržite našu novu facebook stranicu jednom sviđalicom (like). Naša izvorna stranica je uslijed neviđene cenzure na facebooku blokirana.

Komentari