Pratite nas

Vijesti

ANTE TOMIĆ Kad govore o gospodarstvu, šef SDP-a i HDZ-a nalik su mulcima koji mjere penise

Objavljeno

na

Već kad smo pomislili da nas od Tomislava Karamarka ništa više ne može iznenaditi, on nas je početkom tjedna zatekao izjavom da je zabrinut za tešku ekonomsku situaciju u zemlji. Bože dragi, otkud mu sad to, upitali su se mnogi, znajući da se hadezeovci, i inače, rijetko hvataju ekonomije.

Siromaštva i stečajeva oni se sjete samo kad im ponestane nadahnuća ili se nekakvi drugi politički planovi izjalove. Tako je djelovalo i ovo s Karamarkom.

Još prije desetak dana naš vođa opozicije njuškao je oblizujući se oko Stožera za zaštitu hrvatskog Vukovara. Referendum protiv ćirilice činio se slasnim političkim zalogajom. Činilo se da ga ta stvar napokon može dovesti na vlast. Nacionalistički bijes Tomislav Karamarko je želio zajahati kao što Sotona zajaši krmka, ali, jao, netko ga je u Europskoj uniji valjda upozorio kako je to s referendumom sramotno i prostački i suprotno boljim europskim običajima o pravima manjina i on je nevoljko ustuknuo.

Dobar dan, Kolumno

“Bolje strateški uzmak, nego herojski poraz”, rekao bi Grunf. Stožeru za zaštitu hrvatskog Vukovara Karamarko je kazao da ide iza ugla po cigarete i otad ga više nisu vidjeli. Šmugnuo je u sekundi, da bi se koji dan kasnije pojavio s planom B. Popravljajući čvor kravate, dramatično je primijetio da je u Hrvatskoj, kako je ono rekao, teška ekonomska situacija.

“Dobar dan i tebi, Kolumbo”, odgovorilo mu je na to uglas tri stotine pedeset tisuća nezaposlenih.

Šaljivo je zaista kad hadezeovci krenu o ekonomiji, premda, ruku na srce, ni oni s druge strane, esdepeovci, nisu ništa ozbiljniji. Karamarko traži izvanrednu sjednicu Vlade, gdje bi se premijer Milanović sa suradnicima morao tobože ozbiljno suočiti s nesvakidašnjom pojavom koju su neki već nazvali teška ekonomska situacija, a meni je njihovo prepucavanje po svemu nalik raspravama o seksu koje smo vodili u trećem osnovne.

Ima ono komično predpubertetsko vrijeme, pamtite ga možda, negdje između osme i jedanaeste godine, kad mali dječaci počnu osjećati nejasnu tjelesnu žudnju i još samo mutno naslućuju tajanstveni mehanizam reprodukcije. Strahovito ih uzbuđuje, premda pravo i ne znaju gdje što ide. Neznanje ih, naravno, ne priječi da vršnjacima lažu kako su to već napravili, pa i višekratno, sa susjedama, daljim rodicama, nastavnicama ili instruktoricama plivanja, a nastraniji su čak otraga uzeli časnu koja im drži vjeronauk. Nikad kasnije seks nam zapravo nije tako divlji kao onaj imaginarni, između osme i jedanaeste, nikad kasnije žene nam nisu tako stenjale, dahtale, cviljele i vrištale da ne prestajemo.

“Jesi ti štogod”, upitali bi vas namigujući.

“E, kako ne”, odgovorili biste im vi samouvjereno, jer tko je smio priznati da je napunio jedanaestu, a još nije ševio.

Navike narkomana

Kad naši političari počnu o ekonomiji, to je obično po svemu jednako ovim dječacima koji se razmeću nečim o čemu blage veze nemaju. Krenu li Tomislav Karamarko i Zoran Milanović o ekonomskoj situaciji, prizor je vrlo nalik dvojici mulaca iz trećeg osnovne, koji se u školskom zahodu na malom odmoru hvale čudovišnim podvizima svojih trocentimetarskih penisa.

Što bismo uopće mudro čuli da se sada izvanredno sastanu i Vlada i Sabor Republike Hrvatske? Da se i vojska podigne na najviši stupanj borbene pripravnosti, angažiraju temeljne i specijalne policijske snage, civilna zaštita i Gorska služba spašavanja, da jaukom sirene oglasimo uzbunu u čitavoj zemlji, vjerojatno ne bismo čuli jednu jedinu suvislu ekonomsku misao, ništa osim onoga što već znamo, dva idiotska načela na kojima funkcionira čitava naša ekonomija u posljednjih dvadeset godina:

1. Ako ponestane novca, zaduži se,

2. Ne daju li na dug, prodaj nešto.

Zadužujemo se tako sa sve užasnijim kamatama, u suzama, nedostojanstveno preklinjući da nam posude, evo, još samo ovaj put, majke mi, popravit ćemo se, ili prodajemo i zadnje što nam je još ostalo. Novinski komentatori običavaju kazati da se prodaje obiteljsko srebro, ali ta je metafora već odavno neumjesno pretjerivanje. Koje srebro, nema tu, braco, više plemenitih metala, ostala je samo bižuterija, hrđava krama, starudija i smeće.

Ne znam koliko znate o navikama narkomana, ja sam u ih Splitu dobro upoznao. Kad netko zapušten, krnjav, panično protrči kraj vas, skrivajući nešto pod jaknom, ne morate dvaput pogađati tko je. Hrvatska je danas užasavajuće slična ispijenim heroinskim prokletnicima koji u gluho doba kamenčićima gađaju dilerov prozor, ustrajno, iritirajuće kmečeći njegovo ime:

Grijalica Iskre iz Kranja

“Zdena! Zdena! Zdena! Zdena!…”

“Šta je?!” zadere se ovaj, pojavljujući se napokon mrzovoljan i raščupan, u sokolskoj majici, a ovaj dolje na ulici, s nadom u očima, pokaže mu plijen koji mu je ovaj put donio. Kalorifer. Ušljivu električnu grijalicu Iskre iz Kranja, jedino što je još mogao zdipiti iz opustošenog roditeljskog stana.

Baš kao kalorifer nagorenih plastičnih rešetki meni se čini mala Hrvatska poštanska banka, posljednja u državnom vlasništvu, koju naši ministri nose naokolo pod jaknom, očajno vjerujući da će za nju dobiti za još jedan šut, još jednu dozu novca kojom će utažiti svoju beznadnu ovisnost o mađarskom dizelu i njemačkim telefonskim impulsima. Drhturimo baš kao narkomani pred međunarodnim financijskim ustanovama, a oni gore svaki se put sve teže bude i sve su otresitiji s nama i jednom će, veoma skoro, doći dan kada se više neće pojaviti. Kad ne ostane više ništa što bismo im mogli donijeti, ostavit će nas da umremo na ulici, uzaludno dozivajući njihovo ime.

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Vijesti

U dvorištu vukovarske bolnice zapaljene svijeće

Objavljeno

na

Objavio

Paljenjem svijeća u dvorištu vukovarske Opće bolnice te molitvom mnogobrojni Vukovarci i djelatnici bolnice odali su u petak navečer počast žrtvama agresije bivše JNA i paravojnih srpskih postrojba na Vukovar 1991. godine, a Vukovarcima se u molitvi pridružila i predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović, koja će biti i na središnjem obilježavanju 26. godišnjice vukovarske tragedije.

Predsjednica Grabar-Kitarović zapalila je svijeću podno spomen-obilježja u dvorištu bolnice, a to su učinili i vukovarski gradonačelnik Ivan Penava, vukovarsko-srijemski župan Božo Galić te drugi.

Svijeće su zapaljene i kod zavjetne kapelice na tzv. kukuruznom putu – putu spasa, koji je tijekom opsade Vukovara bio jedina veza između toga grada i slobodnoga vinkovačkog područja.

Program u sklopu Dana sjećanja na žrtvu Vukovara, koji se i ove godine održava pod geslom “Vukovar, mjesto posebnog pijeteta”, počet će u subotu u 10 sati u dvorištu vukovarske Opće bolnice, odakle će sudionici u Koloni sjećanja proći gradskim ulicama do Memorijalnog groblja žrtava Domovinskog rata, gdje će državna i druga izaslanstva te mnogobrojni hrvatski građani položiti vijence i zapaliti svijeće i gdje će se služiti misa zadušnica koju će predvoditi požeški biskup, mons. Antun Škorčević.

Počast poginulima u obrani Vukovara 1991. godine polaganjem vijenca i paljenjem svijeće na Memorijalnom groblju žrtava Domovinskog rata odalo je večeras i izaslanstvo Vukovarsko-srijemske županije koje je vodio župan Božo Galić.

“Došli smo položiti vijenac i zapaliti svijeću u znak sjećanja na stradanje grada Vukovara te njegovih branitelja i civila, kao i onih u Škabrnji te svih onih ljudi koji su položili živote za Hrvatsku. Hvala im i slava, neka počivaju u miru”, rekao je Galić.

Počast žrtvama odalo je i nekoliko stotina Vinkovčana koji su večeras prošli u koloni sjećanja od središta Vinkovaca do podvožnjaka u Ulici kralja Zvonimira i podno murala 12 redarstvenika ubijenih 2. svibnja 1991. u Borovu položili vijenac i zapalili svijeće. Prije toga u vinkovačkoj župnoj crkvi sv. Euzebija i Poliona služena je misa zadušnica.

U spomen na žrtvu Vukovara diljem Hrvatske građani paljenjem svijeća odaju počast poginulima.

facebook komentari

Nastavi čitati

Vijesti

U Barceloni 750.000 prosvjednika traži slobodu za katalonske dužnosnike

Objavljeno

na

Objavio

Oko 750.000 prosvjednika izašlo je u subotu na ulice Barcelone tražeći od Madrida puštanje na slobodu katalonskih dužnosnika optuženih za pobunu protiv Španjolske.

“Sloboda političkim zatvorenicima. Mi smo Republika”, pisalo je na velikom transparentu kojeg su tisuće nosile ulicama glavnog grada Katalonije.

Nošeni emocijama građani ondje ne odustaju od nezavisnosti izglasane u katalonskom parlamentu prije dva tjedna.

“Pogledajte sve ove ljude ovdje. Izađu li 21. prosinca na glasovanje…nezavisnost će pobijediti”, rekao je umirovljenik Pep Morales. Španjolska vlada je za 21. prosinca najavila prijevremene izbore u Kataloniji raspustivši katalonsku vladu.

Osam članova smijenjene vlade nalazi se u pritvoru pored Madrida kao i dvojica čelnika organizacija Nacionalna skupština Katalonije (ANC) i Omnium Cultural koje su organizirale okupljanje.

Barcelonska policija je rekla da je oko 750.00 ljudi bilo na prosvjedima, mnogi od njih iz svih dijelova Katalonije.

Španjolska traži od Belgije izručenje smijenjenog predsjednika katalonske vlade Carlesa Puigdemonta i četverice njegovih dužnosnika nakon što se nisu pojavili na sudu u Madridu.

Više od 20 osoba je optuženo za pobunu, neposluh, korištenje javnog novca za organiziranje referenduma o nezavisnosti ili ometanja policajaca prilikom intervencije na biračkim mjestima i prosvjedima dok je bivši šef katalonske policije optužen za pasivnost na dan referenduma.

“Sloboda, sloboda!”, vikali su prosvjednici noseći katalonske zastave. “Sve se odvija kako treba. Idemo kako i trebamo ići, malo po malo bez nasilja”, rekla je 58-godišnja tajnica Gloria Arraz noseći natpis “Sloboda političkim zatvorenicima”.

Na čelu povorke koračali su članovi obitelji pritvorenih. Iza njih mladi, stari, djeca. Noć u Barceloni osvijetlile su tisuće upaljenih mobitela a kolona je bila dugačka oko tri kilometra. “Niti korak natrag”, vikali su.

Puigdemont je poslao iz Belgije potporu prosvjednicima. “Želimo vas čuti. Siguran sam da ćemo čuti vašu buku mi ovdje u Belgiji kao i oni u zatvoru. Puno vam hvala”, naveo je Puigdemont u snimljenoj video poruci objavljenoj na kraju okupljanja.

“U španjolskoj državi više se ne može ovako nastaviti. Europska zajednico, prestani gledati u stranu”, istaknuo je Puigdemont. Smijenjena ministrica poljoprivrede, Meritxell Serret, koja se nalazi s Puigdemontom u Belgiji pozvala je okupljene na masovni izlazak na izbore.

“Izađimo svi zajedno po slobodu ove zemlje i naših političkih zatvorenika”, istaknula je. “Sloboda, sloboda!”, vikala je nepregledna masa. Stotine autobusa i automobila pristiglo je u subotu u Barcelonu iz svih dijelova Katalonije, na sjeveroistoku Španjolske.

Na izbore je pozvano 5,5 milijuna birača s pravom glasa a ovih dana se slažu liste i koalicije. Mnogi u prosvjedu žele jednu zajedničku listu za nezavisnost.

Španjolska vladajuća Narodna stranka zatražila je od katalonske javne televizije TVE3 da ne prenosi prosvjed zagovornika nezavisnosti no to je odbijeno, izvijestile su novine La Vanguardia i El Mundo.

U prosvjedu je bila gradonačelnica Barcelone Ada Colau koja ne podržava jednostrano proglašenje nezavisnosti ali podržava referendum te se protivi pritvaranju dužnosnika. Ondje pak nije došla predsjednica katalonskog parlamenta Carmen Forcadell koja je u petak izašla iz pritvora pored Madrida nakon što je za nju uplaćena jamčevina od 150.000 eura. Ona je optužena za omogućavanje i sudjelovanje u izglasavanju nezavisnosti. Sudac joj je zabranio sve aktivnosti koje podupiru izglasanu nezavisnost a odvjetnik joj je savjetovao da ne sudjeluje u subotu navečer.

Pritvoreni dužnosnici porukama preko društvenih mreža zahvalili su prosvjednicima.

U subotu su u Valenciji, susjednog regiji Katalonije, tisuće stanovnika izašle na ulicu podupirući jedinstvo Španjolske. Dužnosnici triju španjolskih unionističkih stranaka, Narodne stranke desnog centra, lijevog centra PSOE i stranke centra Građani – istaknuli kako prosvjednici i čelnici u Barceloni nastavljaju dijeliti društvo.

Izbori za četrdeset dana označeni su kao izjašnjavanje “za” ili “protiv” nezavisnosti Katalonije a ankete pokazuju da će rezultat biti neizvjestan.

Carles Puigdemont: Spreman sam surađivati s belgijskim vlastima

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari