Pratite nas

Vijesti

“Anti-antifa Sisak” i udruga “Hrvatski domobran” organiziraju mirni prosvjed protiv totalitarizma i komunističkih simbola

Objavljeno

na

Mladi okupljeni u inicijativu “Anti-antifa Sisak”, uz potporu udruge “Hrvatski domobran”, kako je najavljeno, organiziraju mirni prosvjed protiv totalitarizma i komunističkih simbola. Isti će se održati u sisačkoj šumi Brezovica, 22. lipnja o.g., s početkom u 9.30 sati. Povodom najavljenih prosvjeda, proglasom se oglasio Ivan Sklizović:

Drage Hrvatice, dragi Hrvati; dragi državljani Republike Hrvatske!

Ove godine se obilježava stota obljetnica dviju famoznih revolucija – „Februarske“ i „Oktobarske“. Prošlo je, dakle, 100 godina od „noviteta“ zvanog socijalizam; prošlo je 73 godine od početka i 27 godina od kraha komunističkog terora. No, u Republici Hrvatskoj vrijeme kao da je stalo…

Još uvijek se masovno prodaju i nose majice sa slikom velikog revolucionara Chea Guevarrae. Još uvijek pojedini političari govore počinju oslovljavaljem „drugovi i drugarice“ (npr. Ivo Josipović) ili ih završavaju pokličem „Smrt fašizmu – sloboda narodu!“ (npr.Kristina Ikić Baniček).

Imamo i političare nesvjesne postojanja države i vremena u kojemu žive; tako se neki i dalje deklariraju kao „Jugoslaveni“ (npr. Dragan Markovina“) ili drže političke govore ispod jugoslavenske zastave i slike zločinca Tita (npr. Ranko Ostojić). Nas, koji upozoravamo na sve to, nazivaju filofašistima, ustašoidima, povijesnim revizionistima itd. Ne, gospodo drugovi! Vi ste revizionisti, vi ste oni koji nas pokušavate vratiti u prošlost, vi ste oni koji evocirate mračne uspomene na propalu državu!

Mi smo legalisti koji živimo u sadašnjosti, a okrenuti smo k europskoj budućnosti. Želimo da se u ropotarnicu povijesti pospreme svi totalitarizmi, i lijeve i desne provenijencije. Želimo prestanak veličanja svih zločinačkih režima i svih zločinaca. Želimo da se konačno počnemo društveno-politički ponašati kao punopravna članica EU-a.

To znači da u civiliziranoj europskoj praksi nema mjesta Brezovici (22. lipnja), Srbu (27. srpnja) ili Kumrovcu (25. svibnja). Postoje europski nadnevci – 8. svibnja (Dan pobjede nad fašizmom) i 23. kolovoza (Dan borbe protiv svih totalitarnih režima). Također, postoji i Europska rezolucija 1481/2006, koju je potpisala i RH. Vrijeme je da ju počnemo provoditi.

Glede navedenoga, pozivam sve one koji su u mogućnosti da 22. lipnja o.g. dođu pred šumu Brezovica, pokraj Siska, i mirnim prosvjedom pokažu nezadovoljstvo dosadašnjom praksom veličanja komunističkog totalitarizma. Pokažimo svima da se domoljubni Hrvati zalažu za europsku, a ne balkansku Hrvatsku!

Molim sve prosvjednike na dostojanstveno ponašanje i upozoravam na zabranu uporabe ustaških obilježja (simbola, poklika i sl.) i/ili nekulturnog i uvrjedljivog sadržaja.

S poštovanjem,

Ivan Sklizović.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Vijesti

Kovač tvrdi da je ‘pogrešno shvaćen’, ali i dalje je uvjeren da bi belgijski model bio odličan primjer BiH

Objavljeno

na

Objavio

Prethodnih nekoliko dana mnogi su u Bosni i Hercegovini komentirali stav predsjednika Odbora za vanjsku politiku Hrvatskog sabora Mire Kovača kako BiH treba koncipirati u tri regije, te Hrvatima dati zasebnu izbornu jedinicu. Kovač govori da je poprilično pogrešno shvaćen, a o svojoj ideji govorio je za N1.

“Ja sam iskreno govoreći iznenađen jer sam već prethodnih 12 mjeseci više puta to govorio javno, govorio sam to i u medijima u BiH i u Hrvatskoj. Prije mjesec i pol sam dao intervju za jedan tiskani medij u BiH gdje sam iznio ovu ideju o belgijskom modelu – nikakvih tu nije bilo reakcija”, kazao je Kovač komentirajući rekacije na njegovu izjavu te je dodao:

“Drago mi je da su se malo uzbrukali duhovi, da se stvorila rasprava o tome kako Bosnu i Hercegovinu što učinkovitije organizirati. A nadam se da će se kolege koje su izabrane u BiH time pozabaviti.”

Istaknuo je kako nitko nije razmišljao o tome što je on zapravo rekao:

“Govorio sam o tome kako je Belgija uređena, da postoje tri regije, tri zajednice. Zaista molim da ubuduće kada se govori o mojim idejama i tezama, da se informiraju, a ne govore napamet.”

Više puta tijekom gostovanja Kovač je ponovio kako je uvjeren da bi taj model bio odličan primjer Bosni i Hercegovini:

“Uvjeren sam da bi ovaj belgijski model mogao biti zaista dobar temelj za jednu rapravu o tome kako Bosnu i Hercegovinu što učinkovitije i ravnopravnije urediti.”

Govorio je i o drugim aktualnim temama i otvorenim pitanjima Hrvatske i BiH. Kada je u pitanju problem odlaganja nuklearnog otpada na lokaciji Trgovske gore kazao je kako se resorna ministarstva obje države bave time te da se treba naviknuti da se teži problemi teže rješavaju.

Miro Kovač: Belgijski model regija za jednakopravnost Hrvata u BiH

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Vijesti

Crobarometar: Evo kako stoje kandidati za Pantovčak, kome raste potpora, tko stagnira, a tko je u padu

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednički izbori su pred vratima, kandidati po terenu, a predsjednica i dalje bez objave da ulazi u utrku za drugi mandat. Tako ona, za razliku od Milanovića i Škore, i dalje u ”kontroliranim” uvjetima komunicira s javnošću.

Da su danas izbori, Kolinda Grabar-Kitarović bi dobila 34,6 posto potpore, što je za dva postotna poena više u odnosu na mjesec ranije. Zoran Milanović u kolovozu nije niti povećao, ali niti izgubio potporu i mjesec završava s potporom gotovo svakog četvrtog birača ili njih 24,6 posto. Miroslav Škoro više nije virtualni kandidat i javno nastupa i gubi potporu te kolovoz završava s potporom od 18 posto ispitanika. Mislav Kolakušić gubi potporu i sada uživa povjerenje 6,4 posto, Ivan Pernar, može računati na potporu od 3,9 posto ispitanika, a Dalija Orešković je na 3,4 posto potpore. Ostali kandidati osvajaju 4,4 posto, a neodlučnih je 4,7 posto.

Hrvatska će, sasvim je jasno, izabrati predsjednika ili predsjednicu u drugom krugu. U srazu Kolinde Grabar-Kitarović i Zorana Milanovića pobjedu odnosi Predsjednica s 51,1 posto naspram 36,6 posto koliko osvaja Milanović. Na izbore ne bi izašlo 7,2 posto birača, dok njih 5,1 posto ne zna. Predsjednica dobiva potporu većine birača HDZ-a, ali i svih ostalih stranaka osim SDP-a i Živog zida.

U srazu s Miroslavom Škorom, Kolinda Grabar-Kitarović dobila bi 46,1 posto potpore, dok Miroslav Škoro može računati na potporu od 36,5 posto. Na izbore u tom slučaju ne bi izašlo 11,1 posto ispitanika, a njih 5,9 posto ne zna.

Predsjednica tu dobiva potporu birača HDZ-a, ali i nešto manje od trećinu birača SDP-a dalo bi joj glas. Druga trećina je za Miroslava Škoru, a ostali SDP-ovci ne bi izašli na izbore. Većina birača Mosta je uz Škoru, a Predsjednica može računati na većinu birača Živog zida.

Škoro bi pobjedio Milanovića i postao predsjednik

Miroslav Škoro postao bi predsjednik ako u drugi krug ide sa Zoranom Milanovićem. Škoro u tom slučaju dobiva 46,9 posto, a Zoran Milanović 38,9 posto. Na birališta u tom slučaju ne bi izašlo njih 9,3 posto, a ne zna 4,9 posto ispitanika.

Na koje birače mogu računati tri predsjednička kandidata?

Kolinda Grabar-Kitarović da ima više birača među starijom populacijom, točnije biračima iznad 60 godina gdje bi dobila i 42 posto glasova. Od birača sa završenom osnovnom školom, njih 48 posto svoj bi glas dalo Kolindi Grabar-Kitarović. Njezina su uporišta Dalmaciji, Slavoniji a vodi i u Lici i Banovini te u Istri i Primorju.

Zoran Milanović također može računati na potporu starijih birača. Naime, gotovo svaki treći birač iznad 60 godina svoj glas dao bi Zoranu Milanoviću. Isto tako, najviše svojih birača Milanović može pronaći među ljudima koji imaju završenu višu školu ili fakultet, njih 32 posto. Također, Milanović na prvu poziciju i potporu može računati u Zagrebu i okolici, gdje dobiva 36 posto.

Miroslav Škoro zato može računati na mlade birače. Tako bi 31 posto birača do 30 godina svoj glas dalo Škori. On također može računati na birače u Sjevernoj Hrvatskoj gdje uživa potporu od 27 posto a u rodnoj Slavoniji 22 posto ispitanika dalo bi njemu glas.

Napomena: Istraživanje je provela agencija IPSOS između 1. i 20. u mjesecu na 978 punoljetnih građana iz cijele Hrvatske metodom osobnog anketiranja. Maksimalna pogreška uzorka iznosi +/-3,3%, a za rejtinge stranaka +/-3,6%

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari