Pratite nas

Komentar

Antun Babić: Hrvatski političari potcjenjuju inteligenciju izvandomovinskih Hrvata

Objavljeno

na

U razvijenim demokratskim zemljama diljem svijeta živi daleko veći broj visoko obrazovanih Hrvata tj. intelektualaca nego u Republici Hrvatskoj. Na primjer, na Hrvatskom iseljeničkom kongresu, održanom u Zagrebu u lipnju ove godine, sudjelovalo je preko sto vrhunskih hrvatskih intelektualaca iz svijeta, a među njima je bilo i nekoliko akademika i znanstvenika koji se nalaze u samom vrhu svjetske znanosti. Međutim, to niti malo ne spriječava hrvatske političare, s jedne i druge strane političke scene, da s vremena na vrijeme daju izjave i vuku poteze koji jednostavno potcjenjuju zdrav razum i inteligenciju izvandomovinskih Hrvata.

Da ne bi bilo nikakve dvojbe oko mojeg političkog svetonazora, želim istaknuti kako bi danas glavna demokratska politička aktivnost i društvena zadaća svih hrvatskih domoljuba, u domovini i izvan domovine, trebala biti usmjerena prema izglasavanju nedvojbenog nepovjerenja dr. Ivi Josipoviću na dolazećim predsjedničkim izborima i SDP-u, u koaliciji ili bez koalicije s ORaH-om, na parlamentarnim izborima krajem iduće godine. Ukoliko se to ne dogodi Hrvatska će se naći u najvećoj opasnosti u svojoj novijoj povijesti. Društvena i gospodarska kriza koju danas imamo je raj u usporedbi s onim što nas čeka, ako hrvatski narod na vrijeme ne shvati kakve bi mogle biti posljedice drugog predsjedničkog mandata dr. Ive Josipovića i lijeve koalicijske vlade, na čelu sa Zoranom Milanovićem ili Mirelom Holy. Tu nema nikakve razlike. Što su nam sve spremni učiniti dr. Ivo Josipović i Zoran Milanović možemo zaključiti i po današnjem prijedlogu Kluba SDP-a da se tri mjeseca prije predsjedničkih izbora izmijeni Zakon o izboru predsjednika Republike, kako bi se hrvatskim iseljenicima dodatno otežalo glasovanje za predsjednika RH.

iseljenicki-kongres-hikHrvati izvan domovine, koje se najčešće naziva hrvatskim iseljeništvom, ponovno su postali predmet političke rasprave oko zastupljnosti izvandomovinske Hrvatske u Saboru i glasačkih prava hrvatskih građana koji žive diljem svijeta. U nastojanju da nađu nekako objašnjenje za njihovo protivljenje referendumskoj inicijativi udruge «U ime obitelji» za promjenu izbornog zakonodavstva, čelnici Hrvatske demokratske zajednice u više su navrata izjavili kako ta inicijativa nije predvidjela izmjenu ustavne odredbe kojom je broj zastupnika iz dijaspore fiksiran na tri zastupnika, te da to nije pravedno prema hrvatskom iseljeništvu.

Na spomenutom iseljeničkom kongresu u Zagrebu otvoreno se govorilo o negativnom institucionalnom odnosu Republike Hrvatske prema hrvatskom iseljeništvu od 1991. godine, a posebno nakon smrti prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana 1999. godine. Najveća zamjerka koja je bila upućena od strane izaslanika na Hrvatskom iseljeničkom kongresu nije se odnosila na fiksni broj dijasporskih zastupnika u Saboru Republike Hrvatske nego na na činjenicu da je Hrvatska jedna od rijetkih zemalja na svijetu koja ima ogromnu dijasporu, a nema državno ministarstvo koje bi se bavilo svim aspektima odnosa između Republike Hrvatske i iseljeništva. Ne treba posebno naglašavati da ni HDZ nije od 2000. godine ništa poduzeo da bi se promijenio taj odnos prema izvandomovinskim Hrvatima, premda se radi o gospodarskim, demografskim i drugim značajnim potencijalima koji bi mogli spasiti Hrvatsku.

Gospodine Karamarko, iako je pitanje broja zastupnika iz dijaspore u Saboru Republike Hrvatske vrlo važno pitanje, moje je saznanje, a ono se temelji na stalnom izravnom kontaktu s hrvatskim iseljenicima diljem svijeta, da to nije više i najvažnije pitanje koje muči izvandomovinske Hrvate. Hrvati u iseljeništvu danas su u daleko većoj mjeri zabrinuti što se današnja samostalna hrvatska država nije razvila u sređeno, razvijeno i pravedno društvo, slično društvima u kojima oni žive i napreduju. Hrvati u iseljeništvu današnju Hrvatsku vide kao nesređenu, nedemokratsku, korumpiranu i osiromašenu zemlju tj. državu bez perspektive ukoliko u njoj budu i dalje vladala djeca udbaša i komunista, koji zatiru sve povijesne, civilizacijske i kulturne vrijednosti hrvatskog naroda.

Iz tih razloga odgovorno tvrdim da Hrvati u iseljeništvu nisu uopće zabrinuti zbog toga što referendumska inicijativa udruge «U ime obitelji» ne nudi rješenja za povećani broj zastupnika iz dijaspore, koji je smanjen na sadašnji broj zahvaljujući dogovoru između HDZ-a i SDP-a. Hrvati u iseljeništvu zapravo dijele strah domoljubnog dijela Hrvata u domovini da zbog udružene kampanje predsjednika Josipovića, SDP-a i HDZ-a protiv referendumske inicijative udruge «U ime obitelji» ta inicijativa ne uspije te da nakon slijedećih parlamentarnih izbora Hrvatskom nastave vladati oni koji zbog vlastitih, ali i antihrvatskih, interesa koče razvoj demokratskog i prosperitetnog društva u Hrvatskoj.

Nije potrebno sakrivati činjenicu da su Hrvati u iseljeništvu izgubili i svaku volju za glasovanje na izborima u Republici Hrvatskoj, kako onim parlamentarnim tako i onim predsjedničkim. Na zadnjim izborima za Europski parlament u Australiji je glasovalo manje od 100 ljudi. Osim dubokog razočaranja s današnjom političkom i društvenom krizom u Hrvatskoj, Hrvati u iseljeništvu ne glasaju u većem broju iz još druga dva razloga. Jedan je razlog to što je za hrvatske isljenike jako teško dobiti hrvatsko državljanstvo, pa sve manje onih koji su rođeni izvan Hrvatske traže hrvatsko državljanstvo. Drugi razlog je taj što hrvatski iseljenici s pravom glasa u Australiji moraju putovati i preko tisuću kolimetara da bi došli do glasačkog mjesta u hrvatskim diplomatskim i konzularnim predstavništvima. No, valja naglasiti, da referendumska inicijativa udruge «U ime obitelji» nudi, kroz dopisno i elektroničko glasovanje, vrlo kvalitetno rješenje za taj veliki problem u Australiji i drugim državama.

Da je referendumska inicijativa udruge «U ime obitelji», a koja nudi zaustavljanje propadanja Hrvatske, naišla ne veliko odobravanje i u iseljeništvu svjedoči poruka koju sam dobio od jednog dugogodišnjeg hrvatskog iseljeničkog djelatnika da bi «zbog njezine neumorne i hrabre borbe protiv ujedinjenog političkog establišmenta, koji, što iz namjere, a što iz neznanja, vodi Hrvatsku u sigurnu propast, Željka Markić trebala biti proglašena osobom godine u Hrvatskoj u 2014. godini».

Antun Babić

bivši pomoćnik ministra povratka i usljeništva

U Zagrebu 26. rujna 2014.

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Komentar

Zlatko Hasanbegović o nestalom Mesićevom dosjeu: Trebala bi se provesti istraga i ustanoviti koliko još takvih ima

Objavljeno

na

Objavio

Na desetke Mesića u Državnom arhivu. Ali – ne i dosje bivšeg predsjednika. Taj dokument nikad nije stigao do njih. S druge strane, iz Sigurnosno-obavještajne agencije – za Novu TV demantiraju da su dosje ikad imali – i o svemu su pokrenuli istragu.

“Jedino što možemo reći da on u arhiv nikada nije došao i da ga mi nemamo”, rekao je Dinko Čutura, ravnatelj Arhiva i dodao: “Godine 2015. smo dobili elektronički zapis što se sve nalazilo u SOA-i i tamo postoji da je taj dosje tamo bio. Je li on još tamo, gdje je on, tko ga je uzeo iz SOA-e to mi naravno ne znamo.”

Iz SOA-e tvrde suprotno: “Na primopredajnim zapisnicima dosjea koje je SOA, odnosno njezine zakonske prednice, u više navrata predala Hrvatskom državnom arhivu ne nalazi se ime bivšeg predsjednika Stjepana Mesića. Također, utvrdili smo da u arhivama SOA-e ne raspolažemo dosjeom g. Mesića, te provjeravamo i utvrđujemo činjenice vezane uz njegovo postojanje, odnosno preuzimanje i čuvanje.”

Bivši predsjednik bez komentara. Njegova tajnica poručuje – trenutačno je opet u Kini. U MUP-u mimo kamera kažu: u slučaj će se uključiti tek na prijavu. A istragu traži šef SDP-a Davor Bernardić.

“Mogu samo reći, ako je istina da očekujem da se slučaj istraži i rasvijetli. Ova zemlja zaslužuje istinu”, kaže Bernardić.

Lider Mosta Božo Petrov hvali se otvaranjem arhiva. I kaže – ako je dosje postojao – njegov gubitak nije šlamperaj. “Ništa nije slučajnost, pogotovo kada sam u politici zadnje dvije godine, pa vidim što se sve događa. Ali mislim da je i građanima jasno da to nije slučajnost”, rekao je Petrov.

Bivši ministar kulture Zlatko Hasanbegović vjeruje da nema razloga sumnjati u tvrdnje čelnika Državnog arhiva.

“Trebala bi se provesti istraga i odgovarajuće državno povjerenstvo bi trebalo ustanoviti koliko takvih dosjea još ima, a nisu predani državnom arhivu”, kaže Hasanbegović.

NESTAO MESIĆEV DOSJE!?

 

Vladimir Šeks: “DORH bi trebao razmotriti Mesićevo svjedočenje u Haagu”

facebook komentari

Nastavi čitati

Komentar

Predsjednica komentirala podizanje kaznene prijave zbog raketiranja Banskih dvora

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednica Republike Hrvatske, Kolinda Grabar Kitarović u Koprivnici je, gdje je otvorila privremeni ured, komentirala podizanje kaznene prijave zbog raketiranja Banskih dvora.

Upitana je za komentar o kaznenoj prijavi raketiranja Banskih dvora, koja je podignuta nakon 26 godina. Novinari su predsjednicu pitali je li činjenica da je od raketiranja do kaznene prijave prošlo 26 godina posljedica nesposobnosti institucija.

“Mislim da to jest moglo doći ranije, međutim nisu bili dostupni ključni svjedoci i podaci. Kad podignete optužnice, morate biti svjesni da moraju biti čvrste i utemeljene kako ne bi bile odbačene. Pravda treba stići, nekada kasno, ali dobro je da stigne”, kazala je predsjednica.

Mladen Pavković: Na ovu i ovakvu kaznenu prijavu zločinci se mogu samo smijati!

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Podržite nas

Podržite našu novu facebook stranicu jednom sviđalicom (like). Naša izvorna stranica je uslijed neviđene cenzure na facebooku blokirana.

Komentari