Pratite nas

Politika

Anušić: I u prvom i u drugom krugu Kolinda Grabar- Kitarović pobjeđuje

Objavljeno

na

U ponoć počinje teći rok za prikupljanje potpisa za predsjedničku kandidaturu. Tko će u maksimalno 12 dana uspjeti prikupiti 10 tisuća potpisa? Svaki kandidat na promidžbu može potrošiti do osam milijuna kuna. Koji će biti izvori financiranja kampanje? Kakva je ona do sada bila, spremaju li se u nastavku neka iznenađenja, hoće li biti prljavštine?

U emisiji Otvoreno analizirali su i rezultate HRrejtinga – ekskluzivnog ispitivanja preferencija na najvećem uzorku od čak 1400 ispitanika – vezano za predsjedničke izbore!

– Bitno je reći da i u prvom i u drugom krugu i u bilo kojim kombinacijama Kolinda Grabar- Kitarović pobjeđuje, to je najbitnije – smatra Ivan Anušić, voditelj izborne kampanje Kolinde Grabar-Kitarović. Mjesečni pad biračke potpore ga ne zabrinjava, najbitnije je, kaže to da drugi krug pokazuje povećanje potpore Kolinde Grabar-Kitarović jer u drugom krugu imamo samo dva kandidata.

Ni Mate Mijić, direktor komunikacija izborne kampanje Miroslava Škore nije zabrinut zbog pada potpore Miroslavu Škori. Nemaju, kaže previše povjerenja u ankete, europski izbori su pokazali da su anketne agencije jako pogriješile, a pogriješile su i u prvom krugu prošlih predsjedničkih izbora gdje su pokazivale gotovo pobjedu Ive Josipovića. Provodimo, kaže, svoja istraživanja, u njima je Miroslav Škoro relativni pobjednik 1. kruga i time smo, naravno, zadovoljni.

– Ne samo da nas ne brinu rezultati anketa, mi im uopće ne vjerujemo – kaže Dražan Dizdar, voditelj izborne kampanje Mislava Kolakušića. U prilog tome su, kaže, rezultati anketa rađeni prije europarlamentarnih izbora.

– Nijedna od tri agencije nisu nam ni prognozirali mandat, pogreške su bile ogromne, naše su procijene bile puno preciznije, nemamo razloga za vjerovati anketama. Naša je procjena da možemo osvojiti 600 000 glasova jer je to važno za drugi krug – poručuje.

Politički analitičar Ivica Relković naglašava da se ankete ne promatraju statično, nego dinamično. One pokazuju trend.

– Ankete pokazuju stagnaciju predsjednice države, Zoran Milanović ima blagi rast, došlo je i do stagnacije Miroslava Škore ali je došlo i do povratka Mislava Kolakušića na posteuroparlamentarni rejting. Pitanje je da li će se kampanja dinamizirati, hoće li Kolakušić nastaviti rast ili će doživjeti “živozidaški” limit na do 15 posto, da li će se kampanja na desnoj strani dinamizirati pa da se dogodi ono što oni govore da imaju, ne može se sada prognozirati – objasnio je.

S njim se slaže i politički analitičar prof. dr. sc. Pero Maldini. Anketu treba promatrati, kaže, najprije u kontekstu trenutka u kojem se radi, pogotovo kada je riječ o istraživanju stavova.

– U nekom drugom trenutku, ako se nešto dogodi ti se stavovi mogu promijeniti u jednom ili drugom smjeru. Može se promijeniti i broj ljudi koji bi možda podržavali jednog ili drugog aktera ovisno o toj dinamici. Dakle, podatke treba gledati na način što se dogodilo prije, što se događa sada. Pojedinim kandidatima raste potpora i kada ne rade ništa. Neki su imali bolji, neki lošiji početak. Ne treba uzimati podatke zdravo za gotovo, treba ih promatrati dinamično u jednom procesu koji se događa u tijeku političke kampanje – naglašava.

Relković smatra da će u ovoj kampaniji biti više kandidata koji neće skupiti dovoljan broj potpisa.

– Malo smo se našalili i rekli smo da će to odrediti i Zoran Vakula to jest kiša koja može padati jer oni koji nemaju jako strukturu – neku svoju mrežu ili neki oblik građanskog aktivizma teško će privoljeti na trgovima pod kišobranima ljude da daju potpise. Ako anuliramo dva ili tri kandidata, može se dogoditi da neki od kandidata toliko narastu da se s nekim drugim izjednače – četvrti s trećim ili drugi s prvim. Tako se može dogoditi mikroizjednačavanje prije samog početka stvarne kampanje – objasnio je Relković.

Miroslav Škoro počinje prikupljanje potpisa ne u Slavoniji nego u Zagrebu.

– Skupit ćemo 10.000 potpisa sutra do ponoći, ostalih 11 dana ćemo se družiti s građanima, slušati njihove probleme, očekujemo da i na taj način građani nam pomognu poslati poruku da je vrijeme za promjene i da će se promjene dogoditi već na ovim izborima – poručio je Mate Mijić.

– Imamo dosta jako i ustrojenu mašineriju, kaže Anušić. Sutra je predsjednica u Zadru svojim državničkim obavezama, a u kampanju krećemo iz Rijeke, točnije s Grobnika.

– Mi smo dokazali da imamo sve što je potrebno za prikupljanje potpisa, imamo dobro ustrojenu organizaciju volontera koji rade na razini cijele Hrvatske i problema s prikupljanjem nećemo imati. Mislav Kolakušić će biti u subotu na zagrebačkom Trgu Bana Jelačića – najavio je Dražan Dizdar.

– Kampanja je specifična najprije zbog ograničenja koje institucija predsjednika uopće nosi i teme koje bi bile interesantne prosječnom građaninu su u domeni izvršne vlasti i u tom smislu ako su građani očekivali nešto od kandidata a oni to nisu rekli, to je jedan od razloga. S druge strane, ako su rekli nešto više od onoga što izlazi iz djelokruga institucije predsjednika Republike, onda su riskirali da budu nevjerodostojni. Neki su kandidati već i nastojali ugoditi uhu prosječnoga birača manje ili više spretno ili nespretno onome kojima se obraćaju – kaže Maldini.

– Jedine prave promjene može donijeti Mislav Kolakušić, poručuje Dražan Dizdar.

– Uz dužno poštovanje, Miroslav Škoro je jedini kandidat koji je u isto vrijeme i ustašom i komunjarom i četnikom, protiv njega se vodi najprljavija kampanja i s lijeve i s desne strane i od svih političkih aktera i to samo pokazuje tko je prava prijetnja vladajućima – odgovara Mate Mijić.

S tim se ne slaže Anušić, tvrdi da se protiv Miroslava Škore nikako ne vodi prljava kampanja, već on mora shvatiti da je ušao u jednu utakmicu u kojoj je sada izložena javna osoba. Tvrdi da je najnapadanija osoba u Hrvatskoj  Kolinda Grabar-Kitarović i drži da predsjednica itekako ima što pokazati iako je već imala jedan mandat.

– Kampanja se tek otvara i nijedan kandidat nije siguran na redoslijed koji sada zauzima – zaključio je Relković.

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

Ivan Kraljević: U predsjedništvu BiH hrvatskom državnom vrhu nedostaje adekvatni sugovornik

Objavljeno

na

Objavio

U nekim ranijim medijskim istupima već sam kazao kako je uvijek najlakše biti general poslije bitke, i reći kako ste nešto znali, predvidjeli ili očekivali i prije samoga ishoda. Ipak, općepoznata je činjenica kako su Hrvati iz Bosne i Hercegovine, bar ako je suditi prema njihovim izbornim preferencijama, željeli Kolindu Grabar-Kitarović ponovno vidjeti na čelu hrvatske domovine – navodi Ivan Kraljević, politolog s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru te dodaje:

– Grabar-Kitarović dobila je masovnu podršku na svim biralištima u BiH, i takva privrženost, odanost i povjerenje HDZ-ovim kandidatima nije nešto novo i nepoznato novoizabranom predsjedniku Republike Hrvatske Zoranu Milanoviću, piše Glas Slavonije.

Tako su odlučili birači, hrvatski državljani, a volju birača nikad ne smijemo smatrati iznenađenjem. U vremenu sveopćeg meteža i polarizacije na desnici, Milanović je iskoristio priliku i na kraju izišao kao pobjednik.

Za Hrvate, kao konstitutivni narod u BiH, što pobjeda Milanovića znači?

– Iako je i sam naglasio kako ne planira biti zlopamtilo, Zoran Milanović vjerojatno neće hrvatski narod u Bosni i Hercegovini “imati u ustima” onoliko često koliko je to činila Kolinda Grabar-Kitarović. U njegovim nastupima vidljiva je određena politička zrelost i poznavanje realnog stanja. U skladu s time Hrvati u Bosni i Hercegovini od njega očekuju dosljednost i konkretnost u politici zaštite njihovih prava i očuvanja jednakopravnosti s druga dva konstitutivna naroda.

Unatoč njegovim brojnim grijesima u počecima ozbiljne političke karijere, Milanović je tijekom svog premijerskog mandata ipak odradio nekoliko važnih stvari za Hrvate. Primjerice, i danas mnogi Hrvati u Bosni i Hercegovini u pozitivnom sjećanju imaju njegovu državničku reakciju i dolazak u Mostar kada su zbog tzv. socijalne pobune 2014. godine zapaljene institucije i središnjica najjače političke stranke BiH Hrvata (HDZ BiH). Milanović je u ključnim trenucima, a to je i kasnije u više navrata ponovio, pokazao senzibilitet prema Hrvatima u Bosni i Hercegovini, pa se možemo nadati istome i u budućnosti.

U Republici Hrvatskoj sada se govori o neizbježnoj kohabitaciji između aktualnog premijera i novog predsjednika, situaciji kakvu smo već u nekoliko navrata imali u izvršnoj vlasti. Koliko o uspješnosti kohabitacije ovise i budući odnosi Republike Hrvatske s Bosnom i Hercegovinom, napose s hrvatskim narodom u Bosni i Hercegovini?

– Sve češće, posebice nakon izjave aktualnog premijera Andreja Plenkovića, a u kojoj je najavio tvrdu kohabitaciju sa Zoranom Milanovićem, u medijskim istupima pojedinih političara i analitičara možemo pronaći naznake turbulentne suradnje i potenciranja sukoba između Banskih dvora i Pantovčaka. Međutim, na takvu vrstu kohabitacije ne moramo gledati kao na nešto nužno loše. Istina, naivno je vjerovati kako neće biti određenih neslaganja i nadmudrivanja u područjima zajedničkih ovlasti. Takvih je slučajeva bilo i ranije u izvršnoj vlasti Republike Hrvatske. Međutim, Plenković i Milanović, premda se često prikazuju karakterno sebeljubljivim tipovima, voljom birača prinuđeni su zajednički raditi.

Njihove karakterne crte mogle bi do izražaja doći upravo u ovom polugodišnjem razdoblju u kojem Republika Hrvatska predsjedava Europskom unijom. Istina, predsjedavanje je posao koji radi Vlada, ali će i novi predsjednik htjeti imati određenu ulogu u svemu tome.

Zaključno, upravo od početnih impulsa ovisit će i njihov odnos prema Bosni i Hercegovini kao vanjskopolitičkom prioritetu Republike Hrvatske. Zbog svoga geopolitičkog položaja Republika Hrvatska mora zadržati svoj utjecaj na ovom prostoru, posebice u Bosni i Hercegovini, bez obzira na to koliko neki inzistirali na nekom odmicanju od ovog prostora. Htjeli priznati ili ne, sve zemlje regije budno prate što radi Republika Hrvatska.

Za Hrvate u Bosni i Hercegovini, čija se konstitutivna prava konstantno degradiraju, bitan je zajednički nastup hrvatske izvršne vlasti. Vjerujem kako će novi predsjednik RH i premijer RH Vlade zadržati i njegovati identičan stav po pitanju problematike nametanja Željka Komšića za hrvatskog člana Predsjedništva BiH od strane nominalno većinskog bošnjačkog naroda, potenciranja promjene izbornog zakonodavstva i zaštite jednakopravnosti hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini. Hrvati nemaju svoga člana Predsjedništva BiH, i zato hrvatska izvršna vlast nema adekvatnog sugovornika u BiH tročlanom državnom vrhu u pitanjima koja se tiču Hrvata kao konstitutivnog naroda. O tome mogu razgovarati isključivo s legitimnim predstavnicima hrvatskog naroda u BiH.

Kad se govori o kohabitaciju, političari joj nisu baš skloni. Kao primjer navodi se Francuska. Vaš komentar?

– U našem se medijskom prostoru sama bit kohabitacije pogrešno tumači. Uvriježeno je objašnjenje kako kohabitacija predstavlja situaciju u vlasti u kojoj premijer i predsjednik dolaze iz različitih političkih tabora. Međutim, takvo je objašnjenje površno, manjkavo, i olako ga se kalemi na parlamentarni sustav vlasti kakav je u Republici Hrvatskoj.

Pojam kohabitacije, ipak, primjerenije je vezati uz sustav iz kojeg potječe, odnosno za francuski polupredsjednički sustav vlasti u kojem predsjednik ima izrazite izvršne ovlasti, a vlada je ovisna i o parlamentu i o predsjedniku države. U francuskom slučaju kohabitacija je političko natjecanje u izvršnoj vlasti u kojem predsjednik preuzima kontrolu nad vanjskom politikom, dok premijeru i vladi ostaje briga o svakodnevnim političkim pitanjima.

S druge strane, u Republici Hrvatskoj predsjednik nema pretjerano velike izvršne ovlasti, niti mu vlada polaže račune. Od famoznog procesa detuđmanizacije i ustavne reforme iz 2000. godine, smanjene su predsjedničke ovlasti i ta je dužnost izgubila na značaju. Vlada je zapravo ta koja radi, odnosno obavlja izvršnu vlast u skladu s Ustavom i zakonom. Dakle, za kohabitaciju u njezinom punom značenju potrebna su dva po snazi identična organa, a to nije slučaj u Republici Hrvatskoj.

Vlast je poput kolača, svojevrsni plijen kojeg političari ne žele dijeliti i zato postoji odbojnost prema kohabitaciji. Francuska, kao rodno mjesto kohabitacije, od 1958. godine i uvođenja polupredsjedničkog sustava vlasti, poznatijeg kao Peta republika, u tri je navrata iskusila kohabitaciju suprotstavljenih strana u vlasti: Mitterand – Chirac (1986.-1988.), Mitterand – Balladur (1993.-1995.) i Chirac – Jospin (1997.-2002.). Međutim, i tamo se kohabitacija pokazala kao svojevrsna “pogreška u sustavu”, pa je Jacques Chirac 2000. godine, najvjerojatnije otriježnjen petogodišnjim iskustvom tegobne kohabitacije sa socijalističkim ljevičarem Lionelom Jospinom, inicirao skraćivanje predsjedničkog mandata sa sedam na pet godina i njegovo izjednačavanje s mandatom Narodne skupštine.

Kako se izbori za Narodnu skupštinu održavaju samo dva mjeseca nakon predsjedničkih, od tada do danas praksa je pokazala da pobjeđuje ona stranka čiji je predsjednik član. Iz svega ovoga možemo zaključiti kako su i Francuzi kohabitaciju gurnuli u stranu, piše Glas Slavonije.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

Plenković: HDZ-ova Vlada ostvarila je definirane ciljeve, Hrvatska je danas bolja…

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednik Vlade i HDZ-a Andrej Plenković na obilježavanju 30. obljetnice osnutka splitskog HDZ rekao je u subotu da je njegova Vlada ostvarila svoje definirane ciljeve, Hrvatska je danas bolja, a govornici na svečanosti dali su potporu Plenkoviću i njegovoj politici.

“Prije četiri godine kada smo dobili podršku članova HDZ-a da vratimo povjerenje hrvatskih birača u najsnažniju hrvatsku stranku, imali smo nekoliko preciznih i jasno definiranih ciljeva i sve te ciljeve ostvarili smo, unatoč nekim pokušajima da se oslabi ili destabilizira naš pozicija najsnažnije stranke”, poručio je na svečanosti premijer Plenković. Dodao je kako je Hrvatska danas bolja, a gospodarski razvitak je zdrav.

Naglasio je da je njegova Vlada pokazala kako se štiti dignitet Domovinskog rata. “Jačanje položaja hrvatskih branitelja, Hrvatske vojske, policije, dio su naše politike”, rekao je Plenković, čiji je govor više puta pozdravljan pljeskom članova stranke na svečanosti 30. obljetnice splitskog HDZ-a u hotelu Radisson Blu.

Važna stabilnost parlamentarne većine, protestni pokreti prisutni u cijeloj Europi

Naglasio je i važnost stabilnosti parlamentarne većine, rekavši da je Vlada zadržala svoj smjer, unatoč nelojalnosti i “nevjerojatnim potezima inicijalnih koalicijskih partnera” (Mosta).

“Zadržali smo smjer s onim zastupnicima i strankama u Saboru koje su kazale da dijele programske ciljeve naše Vlade. Napravili smo čak i neke iskorake koji su nastojali razviti suradnju sa strankama koje nam nisu svjetonazorski bliske. Svjestan sam da to nije lako, niti živjeti s time i braniti se od eventualnih nezadovoljstava, ali drugih rezervnih bazena saborskih zastupnika i glasova nema,” rekao je Plenković, objašnjavajući HDZ-ovo koaliranje s HNS-om.

Osvrćući se na aktualna događanja na hrvatskoj političkoj sceni podsjetio je da su ‘protestni pokreti prisutni ne samo u Hrvatskoj, nego u cijeloj Europi’.

“Oni kanaliziraju poruke jednog dijela naših sugrađana koji se osjećaj isključeno, u kojima tinja nezadovoljstvo, koji ne vide korist od reformi, konkretnih akata,” pojasnio je premijer Plenković.

Hrvatski protestni pokreti, ocijenio je, odnose se možda na negativne pojavnosti na lokalnim razinama, jer ljudi iz tih pokreta preziru kriminal i korupciju i žele angažiraniju aktivnost države i institucija.  “To su zadaće koje su pred nama,” poručio je Plenković.

Boban pozvao da se na unutarstranačkim izborima ne stvaraju rascjepi 

Župan splitsko-dalmatinski Blaženko Boban dao je potporu politici predsjednika Vlade i HDZ-a Plenkovića, i pozvao je da se na predstojećim unutarstranačkim izborim ne stvaraju rascjepi.

“Želim poslati poruku svim potencijalnim kandidatima na svim razinama za sve stranačke dužnosti – nemojte da vašom retorikom zbog jednog glasa odvojite i rascijepite prijatelja od prijatelja, branitelja od branitelja, unutar lokalnih zajednica … nemojte to raditi jer nam je opet biti skupa,” istaknuo je Boban.

Pri tomu je pozvao članove HDZ-a da ne dopuste da im  “neki sa strane pumpaju uši.”
Splitski gradonačelnik  Andro Krstulović je u svojem govoru također podržao Plenkovića, rekavši da je Vlada kojoj je Plenković ne čelu, “dala ruku Splitu.”

Predsjednik splitskog HDZ-a Petar Škorić je rekao kako je HDZ stranka koja okuplja “sve od centra do desnice.”
“Naše članstvo i biračko tijelo gaji domoljublje i kršćanstvo, i zato je ideološka smjernica stranke jedna od bitnih komponenti koju birač, kao i onu ekonomsku, sigurnosnu ili vanjskopolitičku, ocjenjuje iznova na svakim izborima,” poručio je Škorić.

Podsjetio je da je Europska unija osudila komunizam kao totalitarni sustav, jednako kao i fašizam i nacizam.

Stoga, dodao je Škorić, HDZ i u tom pitanju treba pokazati jasnu inicijativu za donošenje zakonskih okvira koji će jednako tretirati sve totalitarne sustave po pitanju oznaka, simbola i znakovlja. (Hina)

Andrej Plenković: HDZ je najsnažniji kada je jedinstven

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari