Pratite nas

Vijesti

Anušić: Već imamo i lokaciju za novi KBC Osijek

Objavljeno

na

Foto: Hina

Najuspješnija smo županija i u programu “Zaželi”, sa 170 milijuna kuna zaposlit ćemo više od 1000 žena koje će skrbiti o 4700 kućanstava, ističe župan Anušić

Osječko-baranjski župan Ivan Anušić za lokalni.vecernji.hr razgovarao je o velikim projektima koji su iza njega i županije te onima koji slijede.

S tri važan priznanja u rukama završili ste 2018. godine. Po čemu je ova županija bolja od ostalih?

– Izuzetno mi je drago što se pozitivni pomaci u našoj županiji već vide. Proteklih godinu i pol intenzivno smo radili na nizu kapitalnih projekata čija priprema iziskuje višemjesečni rad stručnih službi i krajem godine došli smo do faze realizacije. Nagrada koju smo dobili prvi je put dodijeljena u Hrvatskoj u sklopu kampanje “Obnovimo Hrvatsku”, a Osječko-baranjska županija dobitnica je “Godišnje nagrade za zelenu gradnju i održivi razvoj”. Najuspješnija smo županija i u programu “Zaželi”, sa 170 milijuna kuna zaposlit ćemo više od 1000 žena koje će skrbiti o 4700 kućanstava. Najviše sredstava povukli smo i kroz projekte energetske obnove pa tako obnavljamo 54 objekta škola, domova zdravlja, bolnica, domova za stare i nemoćne.

“Zakotrljao” se projekt Regionalnog distribucijskog centra za voće i povrće. Što će njegova gradnja značiti za razvoj poljoprivrede?

– Regionalni distribucijski centar za voće i povrće za cilj će imati povezivanje proizvođača voća i povrća radi jačanja konkurentnosti, omogućit će im skladištenje robe te organiziran i siguran plasman na tržište, a time će ujedno poljoprivredne proizvođače potaknuti i na povećanje njihove proizvodnje. Krajem 2018. smo potpisali ugovor o izradi projektne dokumentacije, planiramo ukupni skladišni prostor za oko 3000 tona voća s mogućnošću proširenja za još 1500 tona, tunel za brzo smrzavanje, liniju za proizvodnju soka, sušaru, pakirnicu, laboratorij za kontrolu kvalitete kao i tehnološki inkubator za preradu voća i povrća. Od iznimne je važnosti udruživanje naših proizvođača zbog konkurentnosti na tržištu i zato je ovaj objekt, o kojem smo slušali godinama, jedna od kapitalnih investicija županije.

Počinje uskoro i gradnja Prve gimnazije…

– Tako je, prije nekoliko smo dana potpisali Ugovor o izradi projektne dokumentacije. Prve učenike u gimnaziji očekujemo za dvije do tri godine. Nova će zgrada gimnazije, osim moderno uređenih predavaonica, kabineta i učionica, imati i trodijelnu dvoranu, kao i partersko uređenje sa sportskim terenima.

Prošla je prva godina Vašeg projekta besplatne prehrane u osnovnim školama. Kako ste njime zadovoljni?

– Prvi ciljevi ovog velikog projekta su ostvareni u potpunosti, a to je da svi osnovnoškolci u našoj županiji bez obzira na to je li Županija osnivač škola ili ne, imaju besplatan školski obrok, pa možemo reći da smo zadovoljni. Krenuli smo i u provedbu drugih faza koje se odnose na pripremu kuhanog obroka u školama, prošle smo godine intenzivno radili na opremanju školskih kuhinja kako bi kuharice mogle pripremati topli obrok koji su učenici odlično prihvatili. Proveli smo i anketiranje naših proizvođača kako bismo utvrdili količine hrane koja bi dolazila sa slavonskih i baranjskih polja ravno u školske kuhinje. Na količinama namirnica još moramo raditi kako bismo osigurali dovoljno da u idućim fazama ”Školskog obroka za sve” svi učenici jedu isključivo hranu pripremljenu od domaćih i ekološki uzgojenih namirnica. Riječ je o projektu koji na godišnjoj razini vrijedi 19 milijuna kuna, što je znatna financijska injekcija koju bismo na taj način vratili našim OPG-ovima od kojih ćemo kupovati hranu.

Pet slavonskih županija potpisalo je sporazum o zajedničkom nastupu u pripremi i provedbi razvojnih projekata. Što očekujete od te suradnje?

– Dogovorili smo suradnju u pripremi, provedbi i zastupanju razvojnih projekata, a osobito onih usmjerenih prema državnim, europskim i ostalim izvorima financiranja. U planu nam je vrlo brzo zajednički koristiti ured Osječko-baranjske županije u Bruxellesu kako bismo kao jedna regija nastupali prema europskim institucijama. OBŽ je najveća na istoku Hrvatske i prirodno je da bude lider razvoja i napretka ovog dijela zemlje, a samo zajedničkim djelovanjem svih pet županija možemo ozbiljno osmisliti i realizirati strateške projekte koji će nam donijeti boljitak.

Dani hrvatskog turizma u listopadu trebali bi biti u Osijeku, ujedno prvi put na kontinentu. Koliko je to važno za razvoj turizma u Slavoniji i Baranji?

– U ovom trenutku možda je i jedna od najvažnijih manifestacija za Slavoniju, Baranju i Srijem jer sam siguran da će donijeti prekretnicu u percepciji naše regije kao kontinentalne turističke destinacije. Posljednjih godinu dana sustavno radimo na razvoju turističkih potencijala koji su zaista nepresušni, od prirodnih ljepota, kulturne i sakralne baštine, Dunava i Drave, Kopačkog rita i naravno neizostavne gastronomije i vrhunskih vina. Kada izuzmete more, nema tog vida turizma kao ni afiniteta turista koje mi ne možemo ponuditi i zadovoljiti. Naša je prednost upravo u tome što možemo razvijati turizam 365 dana u godini i upravo ćemo na Danima hrvatskog turizma u Slavoniji pokazati svu raskoš naše turističke ponude.

U planu je i Gospodarski centar, u suradnji s Gradom Osijekom. O čemu je točno riječ?

– Osijek je grad koji zaslužuje adekvatniji sajamski prostor od onoga koji ima. Ideja je nastala zaista iz potrebe i u planu je izgradnja polivalentnog centra s 5000 metara četvornih zatvorenog i 45.000 “kvadrata” vanjskog izložbeno-prodajnog prostora, s kongresnim centrom, ugostiteljskim sadržajima, poslovnim prostorima za male i srednje poduzetnike te za poduzetničke potporne institucije. To je zapravo još jedan regionalni projekt kojim namjeravamo obuhvatiti sve slavonske županije.

Najavljena je i gradnja nove zgrade KBC-a Osijek. Kada se može očekivati početak tog projekta?

– Na nedavnoj sjednici Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem ministrica Žalac najavila je kako je osigurano 30 milijuna kuna za izradu projektne dokumentacije, ministar Kujundžić najavio je iz Ministarstva zdravstva osigurati još pet milijuna kuna i time smo osigurali sva potrebna sredstva. Iako se o tome govori već godinama, posljednjih smo godinu dana intenzivno lobirali za ovaj strateški projekt koji je bitan i koji će se realizirati Projektom SBS. Osigurali smo i lokaciju za novi KBC koja će biti puno pristupačnija pacijentima iz cijele istočne Hrvatske.

lokalni.vecernji.hr

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Vijesti

Pavle Kalinić: Iza prosvjeda u Srbiji stoji strana obavještajna organizacija

Objavljeno

na

Objavio

Gost Novog dana urednika Tihomira Ladišića bio je pročelnik Gradskog ureda za upravljanje u hitnim situacijama Grada Zagreba Pavle Kalinić. Komentirao je prosvjede u Srbiji, aferu oko selefija u BiH te sigurnosnu vježbu američkog veleposlanstva u Zagrebu.

Pavle Kalinić smatra da iza prosvjeda u Srbiji stoji neka obavještajna organizacija izvana, te da je to uvijek slučaj kod ovakvih prosvjeda.

“Uvijek imate sto ljudi za, sto protiv i četiri milijuna nezainteresiranih. Sve je krenulo kao građanski prosvjed, a sada se desnica s Obradovićem želi izdignuti kroz prosvjede”, smatra Kalinić. Kaže da je Srbija u neizvjesnoj situaciji, ako Vučić prizna Kosovo on pada, a postoji mogućnost da onda i Vojvodina traži autonomiju, kaže naš gost.

“Na ovom prostoru se prelamaju različiti interesi. Organizacija ovog prosvjeda mora biti ozbiljna, vjerojatno postoji pomoć sa strane jer se želi dovesti u red Vučića da radi što treba raditi ili žele dovesti novu ekipu koja će bolje slušati”, zaključio je.

Komentirajući optužbe iz BiH da je SOA pokušala regrutirati pripadnike selefijskog pokreta kaže kako je teško odrediti što je točno s obzirom na informacije.

“Bit obavještajne zajednice je da prevenira neke stvari, prava obavještajna zajednica sama proizvodi probleme pa ih rješava, što nije neuobičajeno. S obzirom na količinu informacija s kojima raspolažem ne mogu točno tvrditi o čemu se točno radi. Mislim da će morati proći određeno vrijeme prije nego saznamo istinu, a pitanje je i hoćemo li i tada saznati”, smatra Kalinić.

Za vježbu evakuacije Veleposlanstva SAD-a u Zagrebu kaže kako je riječ o ozbiljnoj vježbi ozbiljne države. “Oni ne žele ništa prepustiti slučaju. Izašli su s  veleposlanstvom iz centra grada, vrlo blizu su zračnoj luci, imaju svoju strategiju i znaju što se može prevenirati, a što ne. To je razlika između SAD-a i Hrvatske, oni razmišljaju pedeset godina unaprijed, a mi nismo u stanju razmišljati ni 15 minuta unaprijed”, komentirao je Kalinić u Novom danu N1 televizije.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Vijesti

Milan Ivkošić: To mi samo mislimo da biramo vlast u Hrvatskoj

Objavljeno

na

Objavio

Ja li nastao ‘kaos u koloniji Hrvatskoj’?
Zašto ljevičari profitiraju ovakvom situacijom?
Zašto su mediji u Jugoslaviji bili zanatski kvalitetniji?
Zašto je medijska scena u Hrvatskoj premrežena nasljednicima komunističke partije?

Radi li se u Hrvatskoj namjerno kaos i tko ga radi?
Zašto je desnica medijski nepismena?

Kako je nestala hrvatska financijska i gospodarska suverenost?
Zašto je detuđmanizacija preduvjet pljačkanja Hrvatske?
Tko zapravo bira vlast u Hrvatskoj?
Kako je izgledalo poltronstvo svih predsjednika vlade nakon Tuđmana?

Kako se mađarski predsjednik Orban uspio oduprijeti Bruxellsu?
Kako je Plenković u vrijeme raspada Jugoslavije bio nadahnut marksističkim idejama?
Kako se Hrvatska razbija preko najjače stranke?

Ima li Plenković kompleks ‘Beograda’?

Kako to da Novosti koje potpisuje koalicijski partner Pupovac nazivaju Plenkovića šljamom?
Što je to privlačno u ideji hrvatstva?

Zašto mnogi stranci kroz cijelu povijest prihvaćaju ideju političkog hrvatstva kao svoju?
Što znači tvrdnja da Hrvati imaju nevjerojatnu asimilacijsku moć?
Kolika je odgovornost Crkve u Hrvatskoj za taj tzv. kmetovski mentalitet Hrvata?
Zašto se razdoblje NDH-a poistovjećuje isključivo sa zločinom?
Je li ‘Za dom spremni’ ustaški pozdrav i jesu li većina ustaša bila časni i hrabri domoljubi?
Kako izgleda politički zaplet na relaciji Srbija – Kosovo?
Zašto se u Hrvatskoj svaka tri mjeseca otkriva neka nova uljanik-muljanik afera?

Zašto je desnica izgubljena u marginalnim temama?
Koliko je kod hrvatskih političara dubok reflex sluganstva prema Bruxellesu?
Vlada li Hrvatskom sustav tzv. duboke države?
Jesu li Mislav Kolakušić i Dalija Orešković političke alternative u Hrvatskoj?
Jesu li zapadna civilizacija pa i Hrvatska s njom ušli u fazu propadanja identičnoj onom razdoblju s kraja Rimskoga carstva?
Koja je formula uspjeha hrvatskih sportaša?

Odgovore poslušajte u Podcastu Velebit.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari