Pratite nas

Hrvatska

APEL UGOSTITELJA: Vlada mora odobriti kvotu za još 5.000 radnika. Ako sezona podbaci očekuje nas novi egzodus

Objavljeno

na

Koordinacija ugostitelja Hrvatske uputila je u subotu apel Vladi da se suoči s ozbiljnošću situacije te da hitno donese odluku o dodatnih 5000 kvota u sektoru turizma i ugostiteljstva.

Ukoliko nadležne institucije promptno ne reagiraju, završetak potencijalno neuspješne turističke sezone donijet će nesagledivu štetu hrvatskom gospodarstvu koju će biti gotovo nemoguće ublažiti, stoji u priopćenju Koordinacije ugostitelja.

Apeliraju i na Ministarstvo rada i mirovinskog sustava te na Hrvatski zavod za zapošljavanje da 1600 raspoloživih radnika na obali za rad u turizmu i ugostiteljstvu još danas upute u najbliže turističke i ugostiteljske objekte kako bi otvorili dijalog za zapošljavanje.

Hrvatski ugostitelji, ističe se, nalaze se pred kolapsom poslovanja koji će imati dalekosežne negativne posljedice na hrvatski turizam, a sve zbog izostanka podrške i razumijevanja Vlade u pronalasku prijeko potrebne radne snage.

“Čini nam se da je zbog povlaštenih cijena u vladinom restoranu premijer izgubio kompas i zaboravio da 108.000 ljudi zaposlenih u sektoru ugostiteljstva i turizma, odnosno 8 posto od ukupnog broja zaposlenih ljudi u Hrvatskoj, godišnje uprihodi 22 posto ukupnog BDP-a Hrvatske.

Umjesto da vladajući samo pričaju o demografiji, predlažem da se iseljenicima povratnicima omogući porezna olakšica od 150 000 kuna kroz narednih deset godina. Neka Vlada konačno pokaže da je spremna povući neke konkretne mjere”, izjavio je Marin Medak, predsjednik Nezavisne udruge ugostitelja.

Podsjećaju kako je Koordinacija ugostitelja, prilikom savjetovanja o potrebama kvota za uvoz stranih radnika, zatražila krajem listopada 2018. godine potrebnu kvotu od 17.955 ljudi. Ta brojka je predložena na temelju tadašnje demografske situacije Republike Hrvatske, koja je danas još poraznija nego prije godinu dana.

Ističu kako, pored 15.611 odobrenih kvota za radnike i 1600 dostupnih domaćih radnika na listi Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Hrvatskoj trenutno nedostaje čak 5000 radnika.

Rezultat je to stalnog iseljavanja sposobne radne snage, za koje različite političke opcije nisu uspjele pronaći adekvatno rješenje. Takav negativni trend nastavlja se i dalje, i to tik pred turističku sezonu.

Turizam je jedan od najvažnijih komponenti hrvatskog gospodarstva koji generira preko 20 posto BDP-a. Ukoliko podbaci turistička sezona, Vlada će se morati suočiti s egzodusom tisuće obitelji koje preživljavaju upravo zahvaljujući ugostiteljstvu i sezonskom radu, kažu u Koordinaciji ugostitelja.

(Hina)

 

Plenković: Spremni smo razmotriti kvote, ali tek kad se zaposle domaći radnici

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Komentiraj

Hrvatska

Predsjednica održala sastanak s Ivanom Penavom

Objavljeno

na

Objavio

Ured predsjednice

Na poziv Predsjednice Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović, u Uredu Predsjednice održan je sastanak s gradonačelnikom grada Vukovara Ivanom Penavom u povodu Odluke Ustavnog suda.

Svjesna osjetljivosti političke situacije u gradu Vukovaru, predsjednica Grabar-Kitarović smatra izuzetno važnim pružiti podršku gradonačelniku Penavi i građanima Vukovara koji već više od četvrt stoljeća trpe nepravdu nastalu neobjašnjivo sporim i neefikasnim djelovanjem institucija. To rezultira osjećajem nepravde, posebice među Vukovarkama, Vukovarcima i hrvatskim braniteljima koji su bili na braniku domovine i podnijeli najveću žrtvu u Domovinskom ratu, ali i među pripadnicima srpske zajednice koje se nepravedno stigmatizira.

Predsjednica Republike Hrvatske ne može komentirati odluku Ustavnog suda, ali skreće pozornost na članak 8. Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina koji kaže kako se ta prava moraju tumačiti i primjenjivati sa svrhom poštivanja manjina i hrvatskog naroda, razvijanja razumijevanja, solidarnosti, snošljivosti i dijaloga među njima.

Drži da u ovakvim uvjetima, kada se zapostavljaju temeljna ljudska prava, nisu učinjeni potrebni preduvjeti za širenje posebnih prava koji moraju postati demokratski standard u Hrvatskoj koja tome teži i suglasna je da ih je loše odgađati, međutim poziva na iste kriterije koji bi u konačnici rezultirali izjavom mjerodavnih tijela da se postupci protiv osumnjičenih za ratni zločin isto tako ne mogu odgađati u nedogled. Takav stav je zdrav preduvjet za uređene odnose temeljene na povjerenju većinskog naroda i pripadnika srpske nacionalne manjine, posebice u izranjavanom Vukovaru.

Republika Hrvatska mora posebno brinuti o Vukovaru, a dužnost je i obveza državnog vrha da zahtijeva rješavanje nepravde koju osjećaju stanovnici Vukovara. Neshvatljivo je da do danas nitko nije odgovarao za masakr u Borovu Selu, da nitko nije riješio pitanje 30 tisuća logoraša, nestalih… Kako ćemo to opravdati s ustavnog ali i moralnog aspekta?

„Zbog toga stav gradonačelnika Vukovara Ivana Penave ne mogu nazvati nepoštivanjem odluke Ustavnog suda, nego pozivom koji i osobno podržavam da napokon zatvorimo pitanja iz prošlosti i time pružimo iskrenu priliku budućnosti.

Ne želim razdvajanja ili sukobe među Hrvatima i Srbima, nego pozivam na strpljenje i obzir koji podrazumijeva prihvaćanje činjenice da Vukovar liječi svoje rane. Držim da je obveza državnih institucija što prije uložiti dodatni napor i pronaći najbolja rješenja koja neće izazivati napetosti i nepovjerenje među ljudima, nego upravo suprotno“, kazala je predsjednica Grabar-Kitarović.

 

Penava: Gdje su ustavna prava za silovane žene?

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Grlić Radman: Čast mi je što sam predložen za šefa diplomacije

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Hrvatski veleposlanik u Njemačkoj Gordan Grlić Radman, kandidat za novog ministra vanjskih i europskih poslova, prihvatio je ponuđenu dužnost jer mu je to čast, posebno kada se radi za domovinu koja mora biti složna u interesu Hrvatske i Europe.

Odmah po dolasku u Zagreb prije odlaska na sastanak u vladi, Grlić Radman je odgovarao na pitanja novinara pred Banskim dvorima.

“Kako ne bih prihvatio, ako mi je ponuđena i s druge strane mi je čast”, rekao je i otkrio da se u službu mlade hrvatske države stavio 1991. godine kada je proglašena neovisnost.

“Imali smo jaki emocionalni naboj”, (moja supruga i ja) i vratili smo se unatoč tome što smo “bili jako uspješni” u Švicarskoj, objasnio je.

Najvećim izazovom smatra skorašnje predsjedanje Hrvatske Europskom unijom u prvoj polovici 2020. godini u čemu je “veliki optimist”.

“Ja volim izazove, a pogotovo kad nešto radite za domovinu”, rekao je Grlić Radman objasnivši da je diplomacija “plemenita disciplina”, pa tako i ciljevi i sredstva moraju biti plemeniti.

Karijerni diplomat Grlić Radman rekao je da je član HDZ-a “od prvih dana” i drži da je pri izboru premijer Andrej Plenković ocjenjivao njegovo iskustvo, radni kapacitet i intelektualni potencijal.

“Stvaranje države bilo je vezano uz HDZ”, rekao je no kao karijerni diplomat “navija za svih 11 igrača”.

U mandatu SDP-ove vlade Grlić Radman je bio imenovan za veleposlanika u Budimpešti.

Na pitanje je li pri njegovu izboru presudilo članstvo u HDZ-u ili diplomatsko iskustvo, vjeruje da je riječ o ovome drugome. Kazao je da je služio u Budimpešti, otvarao je cijelu diplomatsku i konzularnu mrežu u Švicarskoj.

Rekao je da ga je prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman pozvao u Hrvatsku iz inozemstva gdje je bio predsjednik Hrvatske kulturne zajednice do 1989. Tada je predsjedniku Tuđmanu organizirao predavanje, rekao je i objasnio da su oni, Hrvati u Švicarskoj, u “Tuđmanu vidjeli čovjeka s vizijom” koji će ostvariti san o slobodnoj državi Hrvatskoj.

S dosadašnjom ministricom vanjskih i europskih poslova Marijom Pejčinović Burić dobro je surađivao i dodao da su svi zajedno lobirali za njezino imenovanje na dužnost glavne tajnice Vijeća Europe. Očekuje da će jako dobro surađivati i s premijerom Plenkovićem i s predsjednicom Kolindom Grabar-Kitarović.

“Diplomat je onaj koji gradi mostove”, rekao je, a Hrvatska je relativno mala država i zato “moramo biti složni u tome kada je u pitanju zajednički interes” koji je “kompatibilan s europskim”.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari