Pratite nas

Reagiranja

Apel za obranu dostojanstva akademskog života

Objavljeno

na

Poštovani,

u nastavku dostavljamo Apel za obranu dostojanstva akademskog života koji
je nastao povodom nepravedne i neutemeljene odluke Fakultetskog vijeća
Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu da se akademiku Mislavu Ježiću,
iz očigledno neakademskih razloga, uskrati produljenje radnog odnosa. Svrha
je Apela ne samo da potakne članove Fakultetskog vijeća da na idućoj
sjednici opozovu tu skandaloznu odluku nego i da se u akademskoj i široj
javnosti načelno utvrdi granica koju neslaganje u akademskim stvarima, po
našem mišljenju, ne bi smjelo prekoračivati.

Pozivamo znanstvenike, sveučilišne djelatnike i akademske institucije da
svojim potpisima i izjavama podupru ovaj Apel.

Individualnu potporu Apelu moguće je iskazati potpisivanjem peticije na
poveznici:

https://www.peticija24.com/apel_za_obranu_dostojanstva_akademskog_zivota

ili slanjem poruke na e-mail adresu Inicijativnog kruga:
[email protected]

Inicijativni krug za obranu dostojanstva akademskog života:

Dr. sc. Mirjana Polić Bobić, red. prof.

Dr. sc. Ekrem Čaušević, red. prof.

Dr. sc. Ivica Peša Matracki, izv. prof.

Dr. sc. Boris Olujić, izv. prof.

Dr. sc. Naida Michal Brandl

Dr. sc. Gordana Varošanec Škarić, red. prof.

Akademik August Kovačec, prof. emer.

Dr. sc. Zrinka Jelaska, red. prof.

Dr. sc. Ana Munk, doc.

Dr. sc. Tomislav Galović, doc.

Dr. sc. Nino Raspudić, doc.

Akademkinja Dubravka Oraić Tolić, prof. emer.

Dr. sc. Lino Veljak, red. prof.

Dr. sc. Dubravka Sesar, red. prof.

Dr. sc. Ida Raffaelli, red. prof.

Dr. sc. Maslina Ljubičić, red. prof.

Dr. sc. Marko Tadić, red. prof.

APEL ZA OBRANU DOSTOJANSTVA AKADEMSKOG ŽIVOTA

Vijeće Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu na sjednici 16. veljače
2017. odlučivalo je, među ostalim, i o prijedlozima za produljenje radnog
odnosa za šest profesora Fakulteta koji u ovoj ak. godini navršavaju 65.
godina života. Prema pravilniku koji regulira postupak i uvjete produljenja
radnog odnosa za profesore u trajnom zvanju, predloženi kandidati, uz
iskazanu potrebu za nastavkom njihova rada na matičnom odsjeku, trebali su
ispuniti najmanje četiri od ukupno sedam minimalnih uvjeta. Fakultetsko
vijeće donijelo je odluku da se akademiku Mislavu Ježiću ne produlji radni
odnos do 70. godine života, jedino njemu, unatoč dokumentiranoj potrebi za
nastavkom njegova rada na Odsjeku za indologiju i dalekoistočne studije i
unatoč činjenici da je od traženih minimalnih uvjeta zadovoljavao svih
sedam, neke i višestruko više nego što je propisano. Ova je odluka ujedno i
presedan u povijesti Filozofskog fakulteta, jer nikada do tada na
Fakultetskom vijeću nije odbijen prijedlog za produljenje radnog odnosa
profesorima koji su prošli pravilnikom propisani postupak i koji su
ispunjavali navedene uvjete.

Mislav Ježić neosporno je naš najveći i u svjetskim razmjerima najpoznatiji
indolog. Pokrenuo je i od 1994. organizira redovito svjetske konferencije o
sanskrtskim epovima na Interuniverzitetskom centru u Dubrovniku. Uz brojne
nagrade za zasluge u znanosti, nagrađen je na 15. svjetskoj sanskrtskoj
konferenciji u New Delhiju 2012. za doprinos proučavanju sanskrtske
književnosti. Zahvaljujući Mislavu Ježiću u istraživanju o povijesti i
slojevima vedskih, osobito upanišadskih tekstova imamo rezultate među
najboljima na svijetu koji zasigurno doprinose međunarodnom ugledu i
evaluacijskim ocjenama Fakulteta. Velike je doprinose dao i u klasičnoj
filologiji, filozofiji, poredbenoj lingvistici i indoeuropeistici. Ak. god.
1991./92. uvodi studije turkologije i hungarologije i osniva Katedru za
računalnu lingvistiku. Sudjeluje i u brizi za razvoj studija japanologije,
pomaže pri uvođenju judaistike, a zadnjih godina uvodi i razvija romistiku.

Ovakva odluka Fakultetskog vijeća izazvala je najprije šok, koji je zatim
prešao u stanje uznemirenosti i zabrinutosti zbog unošenja izvanakademskih
kriterija u odlučivanje o akademskim stvarima. Očigledno je da su u ovom
slučaju presudili razlozi razlike u mišljenjima i neslaganja s izraženim
stavovima o akademskim pitanjima. Time je u akademski život unesen delikt
drugačijega mišljenja kao dovoljan razlog za egzekuciju u profesionalnoj
karijeri i akademskom djelovanju. Posebno zabrinjava činjenica da je
negativan ishod glasovanja bio prethodno pripremljen kroz paralelni sustav
neformalnog odlučivanja i unaprijed najavljen, čime je dezavuirana uloga
Fakultetskog vijeća kao neovisnog stručnog tijela.

Apeliramo na članove Fakultetskoga vijeća da opozovu ovu nepravednu i
neutemeljenu odluku ispod svake razine akademskog postupanja i tako uklone
dalekosežno štetni presedan kojim se u akademski život unose nesigurnost i
strah, onemogućava otvorena rasprava i slobodno iznošenje stavova te u srži
narušava dostojanstvo akademskog života.

Stoga pozivamo sve znanstvenike, sveučilišne djelatnike i akademske
institucije da svojim potpisima i izjavama podupru ovaj apel i time se
uključe u stvaranje što šireg i što snažnijeg kruga za zaštitu dostojanstva
i temeljnih vrijednosti akademskog života.

Inicijativni krug za obranu dostojanstva akademskog života

Zagreb, 9. ožujka 2017.

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Reagiranja

Dedaković neće koračati u koloni sjećanja, ali neprestano je u mislima sa svojim suborcima

Objavljeno

na

Junak hrvatskog Domovinskog rata Mile Dedaković – Jastreb na žalost ni ovog 18-tog studenoga neće biti u Vukovaru zajedno sa svojim suborcima. Bolestan je – kaže.

Kad smo ga pitali, što mu znači ovaj dan, odgovorio je:

  • Sama pomisao na sve ono što smo prošli tijekom agresije i okupacije Vukovara ostavilo je izniman trag u mojem životu. Samo kad se sjetim koliko je ljudi ubijeno, ranjeno, protjerano… Kako godine idu, sve mi je teže, a suze same idu na oči. Teško sam bolestan, sva je sreća da imam prekrasnu suprugu, ali i djecu. Vukovar je bol koja ne prolazi.

A zovu li vas iz Vukovara, pitaju za zdravlje?

  • Zovu me iz Grada Vukovara. Zanimaju se za mene. Veliko im hvala, to mi mnogo znači. Javljaju mi se i moji suborci. Teško mi je kad čujem da netko od njih teško živi ili da je bolestan, a nema adekvatnu pomoć. A ja im na žalost to ne mogu učiniti.

Mile Dedaković – Jastreb sigurno je zaslužio čin generala Hrvatske vojske. Bojimo se da ga neće dočekati, bez obzira što taj čin danas nose i oni koji su ga zaslužili, ali koji na žalost i nisu, koji im služi samo za „parade“.

  • Ne znam što bih vam na to odgovorio – veli Dedaković. Ali ako je tko zaslužio najviša odličja onda su to branitelji ovoga grada. Time ne mislim podcjenjivati ni druge, da me se krivo ne shvati. Rat je bio krvav i ostavio je na sve nas tragične posljedice. Žao mi je što su se toliki branitelji ubili, što svakim danom, kako čujem, najmanje desetak branitelja umire. Sve mi je teže slušati i gledati one koji govore da je „rat daleko iza nas“ i tome slično. Slike onoga što smo prošli svakim su danom sve jasnije i sve teže mi padaju. Neki dolaze u ovaj grad jednom na godinu, a trebali bi puno češće. Vukovar je već odavno trebao biti „velegrad“, ali sva ta obnova, koliko god se hrvatska država trudila ipak ide presporo, osobito za ljude koji tamo žive. Osim toga, 18-tog studenoga treba se sjetiti imena svih poginulih, nestalih, pa i umrlih Vukovaraca. Nije dovoljno tek samo isticati brojke.

Međutim, ono što poglavito zabrinjava i žalosti heroja Vukovara je činjenica da je vrlo malo ratnih zločinaca odgovaralo  za strašne zločine koji su tamo počinjeni, dok s druge pak strane svjedoci smo da se još uvijek gone hrvatski branitelji, da ih se ne ostavlja na miru.

  • Vukovar je rana koja nikada ne prolazi i neće proći – rekao je Dedaković, koji zajedeno sa svojom obitelji teško proživljava ove dane ponosa i slave.

Mladen Pavković

facebook komentari

Nastavi čitati

Reagiranja

“Hrvatska treba ljude koji vjeruju u sebe, u brak, u obitelji!”

Objavljeno

na

Objavio

Erste banka je u sklopu promidžbene kampanje „Hrvatska treba ljude koji vjeruju u sebe“ promovirala video spot kojim promiče transrodnost i homoseksualni stil života.

Uz jednu od najpoznatijih hrvatskih domoljubnih pjesama „To je moja zemlja“, lik Andrije, prepoznatljivo lice Erste bankarenja, prvi put se i izravno obratio javnosti, nabrajajući što je prema njegovu mišljenju potrebno Hrvatskoj.

Dok Andrija nabraja što je sve Hrvatskoj potrebno, pridružuju mu se ljudi koji, prema shvaćanju Erste banke, predstavljaju ono o čemu Andrija govori.
Pa tako dok govori o Hrvatskoj kojoj su potrebni ljudi koji vjeruju u ljubav prikazan je i istospolni par, dva mlada muškarca koji se drže za ruke, a dok govori kako su Hrvatskoj potrebni ljudi koji se usude prikazana je transrodna osoba.

Služeći se dobro poznatom pjesmom „To je moja zemlja“ u izvedbi Vice Vukova, Erste banka, poručuje kako su homoseksualni stil života kao i transrodnost uobičajen i poželjan životni stil u „mojoj zemlji“.

Međutim, u zemlji kojoj Vice Vukov pjeva, Hrvatskoj, građani su na referendumu o braku jasno poručili kako je brak zajednica žene i muškarca te najbolje mjesto za odgoj djece. Unatoč neprestanim napadima na slobodu govora svih koji se zalažu za obitelj, temeljnu stanicu društva i unatoč vrlo čestom govoru mržnje velikog broja medija prema svima koji zagovaraju pravo na život, pravo djeteta na majku i oca, pravo na slobodu govora, mišljenja i vjerovanja građani naše zemlje vjeruju i bore se za svoje vrijednosti.

Reklama Erste banke promiče transseksualnost i transrodnost a dolazi u trenutku dok se u hrvatskom javnom prostoru neprestano upozorava na opasnosti ratifikacije Istanbulske konvencije koja besramno iskorištava borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji u svrhu nametanja ideologije.

Transseksualnost i transrodnost sa sobom nose brojne razorne psihološke i društvene posljedice. Ovi poremećaji, prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, pripadaju u skupinu poremećaja spolnog identiteta, osobnosti i ponašanja. Činjenica kako se navedena bolest, koja kod ljudi uzrokuje veliku patnju, ka tome još i promovira, je skandalozna. Ozbiljni psihički problemi koje je potrebno liječiti terapijom, žele se riješiti kratkim postupkom pripisivana problema pogrešnom tijelu. To sa sobom nosi kobne posljedice. Švedska studija iz 2011. također pokazuje kako je postotak samoubojstva transrodnih osoba nakon operacije spola gotovo 20 puta viši nego u ostatku populacije. Ipak, zabluda kako je trans-rodnost normalna želi se nametnuti i u Hrvatskoj.
Hrvatskoj bi ratifikacijom sporne Istanbulske konvencije koju najavljuje premijer Andrej Plenković, bilo nametnuto uvođenje termina “rod” čime bi se širom otvorila vrata pokušajima promjene društvene svijesti i promicanju “rodne ideologije” u obrazovnim institucijama i svim sektorima – zdravstvu,, radu i zapošljavanju, socijalnoj politici i dr.

Reklama Erste banke potkopava temelje hrvatskog društva i nameće nove društvene norme koje ne vode računa o zaštiti onoga što Hrvatska uistinu treba: stabilnu obitelj, zaštitu i pomoć za žene koje žele imati djecu, kvalitetnu a ne ideološku kurikularnu reformu, te stručne i učinkovite javne institucije kao i osobe i medije koje se usude govoriti istinu, a ako baš hoćete i banke koje nude kredite s nižim kamatnim stopama, stoji u tekstu peticije na Citizengo, koju možete potpisati na poveznici ispod.


Poštovani,

obraćam Vam se kao građanin RH u kojoj Erste banka posluje već 20 godina. Ovim putem od Vas zahtijevam poduzimanje potrebnih koraka, za povlačenje reklame „Hrvatska treba ljude koji vjeruju u sebe“ ili je preoblikujete sukladno onome što Hrvatska uistinu treba: stabilnu obitelj, zaštitu i pomoć za žene koje žele imati djecu, kvalitetnu a ne ideološku kurikularnu reformu, te stručne i učinkovite javne institucije kao i osobe i medije koje se usude govoriti istinu, a ako baš hoćete i banke koje nude kredite s prihvatljivim kamatnim stopama kako bi se mladima i obiteljima olakšao dolazak do prve nekretnine.

U spomenutoj reklami marketinški djelatnici Erste banke poslužili su se dobro poznatom pjesmom „To je moja zemlja“ u izvedbi Vice Vukova, oslikavajući transrodnost/transseksualnost i homoseksualni stil života uobičajen i poželjan životni stil u „mojoj zemlji“.

Međutim, u zemlji kojoj Vice Vukov pjeva, Hrvatskoj, građani su na referendumu o braku jasno poručili kako je brak zajednica žene i muškarca te najbolje mjesto za odgoj djece. 
Unatoč neprestanim napadima na slobodu govora svih koji se zalažu za obitelj, temeljnu stanicu društva i unatoč vrlo čestom govoru mržnje velikog broja medija prema svima koji zagovaraju pravo osobe na život od začeća do prirodne smrti, pravo djeteta na majku i oca, pravo na slobodu govora, mišljenja i vjerovanja građani naše zemlje vjeruju i bore se za svoje vrijednosti.

Reklama Erste banke promiče transseksualnost i transrodnost a dolazi u trenutku dok se u hrvatskom javnom prostoru neprestano upozorava na opasnosti ratifikacije Istanbulske konvencije koja besramno iskorištava borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji u svrhu nametanja ideologije.

Ovom kampanjom potkopavate temelje hrvatskog društva i namećete nove društvene norme koje ne poštuju vrijednosti hrvatskih građana te ne vode računa o zaštiti onoga što je Hrvatskoj potrebno.

Ovim putem Vas molim da poštujete moju iskazanu volju, ali i volju milijun hrvatskih građana, koji su ujedno korisnici usluga Erste banke, a jasno su rekli što su naše temeljne vrijednosti te povučete spornu reklamu.

S poštovanjem,

Peticiju možete potpisati ovdje

 

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari