Pratite nas

Religija i Vjera

Apostolski nuncij u BiH: Hrvati u BiH praktično isključeni iz sudjelovanja u institucijama

Objavljeno

na

Foto: KTA

Biskupska konferencija Bosne i Hercegovine održala je, 5. i 6. studenog 2018. u prostorijama Nadbiskupskog ordinarijata vrhbosanskog u Sarajevu, svoje 74. redovito zasjedanje.

Predsjedao je nadbiskup metropolit vrhbosanski kardinal Vinko Puljić, predsjednik BK BiH, a sudjelovali su svi članovi Biskupske konferencije BiH.

Na zasjedanju su također sudjelovali: delegat Hrvatske biskupske konferencije mons. Mate Uzinić, biskup dubrovački, i mons. Ladislav Nemet, biskup zrenjaninski i predsjednik Međunarodne biskupske konferencije sv. Ćirila i Metoda.

Delegati su prenijeli pozdrave i izraze blizine svih članova svojih Konferencija te izvijestili o najvažnijim crkvenim događanjima u Hrvatskoj odnosno u Srbiji, Crnoj Gori, Kosovu i Makedoniji, javlja KTA.

Tijekom zasjedanja s biskupima se susreo apostolski nuncij u Bosni i Hercegovini mons. Luigi Pezzuto. Iznio je svoje razmišljanje o tijeku i odjecima nedavno završene Biskupske sinode kao prostoru djelovanja Duha Svetoga koji potiče krajevne i mjesne Crkve na konkretno djelovanje u pastoralnom radu s mladima.

Osvrćući se na trenutno društveno-političko stanje, rekao je da „sa žaljenjem, osim toga, u Bosni i Hercegovini živimo trenutak u kojemu su Hrvati praktično na neki način isključeni iz njihova sudjelovanja u institucijama“.

Biskupi su saslušali izvješća svojih delegata: s Obiteljskog dana BiH održanog na Kupresu 29. srpnja 2018. i Trećeg nacionalnog susreta hrvatskih katoličkih obitelji upriličenog 15. i 16. rujna 2018. u Splitu i Solinu, s IX. Međunarodnog susreta obitelji održanog od 20. do 27. kolovoza 2018. u Dublinu, s XXI. Redovničkog dana održanog 1. rujna 2018. u Visokom, sa susreta predstavnika biskupskih konferencija Središnje i Istočne Europe održanog 6. i 7. rujna 2018. u Bratislavi, s Plenarnog zasjedanja Vijeća europskih biskupskih konferencija (CCEE) održanog od 13. do 16. rujna 2018. u poljskom gradu Poznanu te s 22. međunarodnog kongresa Renovabisa održanog 26. rujna 2018. u Berlinu.

Jedan od 266 sinodskih otaca mons. Marko Semren, pomoćni biskup banjolučki, informirao je biskupe o svom sudjelovanju kao njihov delegat na XV. redovitoj Biskupskoj sinodi o Mladima, vjeri i razlučivanju zvanja koja je započela svečanom Svetom misom na trgu sv. Petra, 3. listopada 2018., a završila 28. listopada 2018. Euharistijskim slavljem koje je predvodio papa Franjo u bazilici sv. Petra u Rimu.

Istaknuo je da je Sinoda uvijek snažni trenutak crkvenog zajedništva u kojem se svaki sudionik osjeća predstavnikom mjesne Crkve ugrađujući svoj kamenčić u mozaik zajedništva pa je u tom duhu govorio i o pastoralnom radu s mladima na razini Crkve u Bosni i Hercegovini.

Kazao je da je ova Sinoda praktični kontinuitet dviju prethodnih sinoda o obitelji tj. o obnovi Crkve i društva pomoću obitelji i mladih koji dolaze u obitelj i djeluju iz obitelji kao temelja za rast mladih.

Spomenuo je da sinodski hod nije završen jer predviđa fazu provedbe koja, osim kreativnog i vjernog preuzimanja završnog dokumenta s ciljem njegove prilagodbe vlastitom okruženju, uključuje i širenje načina postojanja i zajedničkog rada mladih i starih, u međusobnom slušanju i razlučivanju.

Biskupi su pobliže upoznati s pohodom tajnika za sjemeništa pri Kongregaciji za kler nadbiskupa mons. Jorgea Carlosa Patróna Wonga koji se, tijekom svog boravka u Sarajevu od 5. do 8. listopada 2018., susreo s odgojiteljima u bogoslovnim i malim sjemeništima i dijecezanskim referentima za zvanja u Bosni i Hercegovini te s bogoslovima i sjemeništarcima kao i sa svećenicima, redovnicima i redovnicama.

Na spomenutim susretima predstavljene su Temeljne odredbe o svećeničkom odgoju i izobrazbi (Ratio fundamentalis institutionis sacerdotalis), a bilo je govora i o ljudskoj dimenziji u početnoj i trajnoj formaciji sjemeništaraca, bogoslova, redovnika i svećenika kao i načinu današnje formacije odgojitelja.

Osvrćući se na život i djelovanje Crkve u aktualnoj društveno-političkoj situaciji s posebnim naglaskom na nedavno održane izbore s obzirom na katoličku odnosnu hrvatsku populaciju na cijelom području BiH, biskupi su razmišljali o načinu davanja doprinosa boljoj, pravednijoj i sigurnijoj budućnosti članova svojih biskupijskih i župnih zajednica i otklanjanju sadašnjih barijera među političkim predstavnicima tri konstitutivna naroda i svih drugih u Bosni i Hercegovini te stvaranju još boljeg ozračja među vjerskim predstavnicima i pripadnicima njihovih zajednica, osobito mladih ljudi.

Ostajući čvrsto na načelima Evanđelja i učiteljstva Katoličke Crkve, biskupi pozivaju sve članove svojih zajednica, ali i sve ljude dobre volje, da međusobno surađuju na promicanju općeg dobra.

U tom duhu očekuju od izabranih predstavnika vlasti da rade na istinsko dobro onih koji su ih birali, ali i svih ljudi te da donose takve zakone koji će promicati jednakopravnost sva tri konstitutivna naroda i ljudska prava svih građana u svakom dijelu BiH.

Očekuju od predstavnika međunarodne zajednice da, potičući promjenu Izbornog zakona, omoguće legitimno predstavljanje svakog naroda kako na razini cijele BiH tako i na entitetskim i drugim razinama, kako bi se u budućnosti onemogućila legalizacija nepravde i postavili temelji za napredak Bosne i Hercegovine na demokratskim načelima.

Odaju priznanje i zahvalnost svima koji, unatoč svim poteškoćama, ostaju svoji na svome i daju svoj doprinos izgradnji mira i suživota u ovoj zemlji. Potiču ih da se ne daju zavesti raznim politikama kojima nije u središtu čovjek i njegovo dobro nego uskogrudni vlastiti interes.

Sve katolike pozivaju da događaje i ovo vrijeme prosuđuju prema evanđeoskim načelima vođeni najvažnijom zapovijedi ljubavi prema Bogu i bližnjemu kojoj je jedino istinsko mjerilo spremnost na žrtvu. Posebno ohrabruju obitelji da budu mjesta odgoja i rasta u istinskim vrijednostima.

Biskupe raduju svaki, makar i mali pomaci, koje poduzimaju domišljati ljudi provedbom raznih projekata i u sredinama gdje su manje brojni. Te hrabre pothvate vide kao znak da je ipak moguć opstanak i povratak i u mjestima odakle su prognani tijekom nedavnoga rata.

Pošto su se osvrnuli na aktualnu temu s migrantima, biskupi pozivaju sve mjerodavne strukture vlasti da preuzmu vlastitu odgovornost te pronalaze najbolja rješenja koja će biti na dobro i sigurnost stanovnika ove zemlje u svakom njezinom dijelu i koja će biti od pomoći onima kojima je pomoć nužna pri čemu i Crkva nastoji dati svoj doprinos.

Biskupi ponovo ukazuju na potrebu donošenja pravednog zakona o restituciji i denacionalizaciji kako bi imovina, koja je nepravedno oduzeta nakon Drugog svjetskog rata, bila vraćena njezinim vlasnicima. Od mjerodavnih vlasti očekuju da, do donošenja spomenutog zakona, zaštite oduzetu imovinu i stave je na raspolaganje njezinim vlasnicima te tako omoguće njezinu obnovu i korištenje u skladu s potrebama vlasnika.

Biskupi ponavljaju nepromjenjivi biblijski i crkveni nauk, da je Bog stvorio čovjeka kao muško i žensko i pozivaju zakonodavne vlasti da poštivaju tu Božju volju i prirodni zakon.

Biskupi su dogovorili sljedeće termine: 75. redovito zasjedanje BK BiH u Mostaru bit će održano 20. i 21. ožujka 2019., a započet će 19. ožujka zajedničkim Misnim slavljem u katedrali Marije Majke Crkve; 76. redovito zasjedanje BK BiH održat će se u Banjoj Luci, 16. i 17 srpnja 2019., a započet će 15. srpnja svečanim Misnim slavljem na patrona biskupije u katedrali sv. Bonaventure; 77. redovito zasjedanje BK BiH održat će se 4. i 5. studenog 2019. u Sarajevu, a započet će Svetom misom 3. studenog u katedrali Srca Isusova; Međudekanski susret Bosne i Hercegovine bit će održan 9. svibnja 2019. u Travniku.

U nedjelju, 4. studenog 2018. biskupi su slavili Svetu misu u katedrali Srca Isusova. Predsjedao je kardinal Puljić, a propovijedao je nuncij Pezzuto.

U ponedjeljak, 5. studenog biskupi su slavili Euharistiju u kapeli Vrhbosanskog bogoslovnog sjemeništa i susreli se s bogoslovnom zajednicom. Predsjedao je kardinal Puljić, a propovijedao biskup Uzinić.

 

Biskup Uzinić: HBK podupire Hrvate katolike u ostvarenju jednakopravnosti u BiH

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Religija i Vjera

Sveti Josip – Zaštitnik Crkve i domovine Hrvatske

Objavljeno

na

Objavio

Evanđelje ga opisuje u dvije riječi: bio je pravedan i vjeran. Sveti Josip štuje se napose kao zaštitnik cijele Crkve i svake obitelji.

Blagdan svetog Josipa, Djevičina zaručnika, Isusova poočima i zaštitnika Katoličke crkve slavi se 19. ožujka. Poštuje ga se kao brižnog čuvara, skrbnika i oca najsvetije obitelji čiju veličinu otkrivaju sveti Oci i kasnije teolozi i duhovni pisci. Koliko je sveti Josip blizak vjernicima, svjedoči i to da je samo karmelski red krajem 18. stoljeća imao više od 150 crkvi posvećenih sv. Josipu.

Danas slavimo svetog Josipa, vjerničkom srcu posebno dragog sveca, zaručnika Blažene Djevice Marije, Isusovog poočima i zaštitnika hrvatskog naroda. Bio je kraljevskog podrijetla, „sin Davidov“, iz čijeg je roda trebao poteći Mesija. Radio je kao stolar, tesar, drvodjelac, a sveti Matej evanđelist spominje ga kao pravednika.

Bio je čestit, krepostan i svet čovjek. Svaki njegov čin prožet je ljubavlju, vjerom i vjernošću. Ostao je zbunjen kad je vidio da je njegova zaručnica Marija trudna. Bio je siguran da je poštena djevojka, a da bi je zaštitio od svih mogućih nedaća, odlučio ju je potajno otpustiti.

Kad ga je Božji anđeo poučio da je trudna po Duhu Svetome, bez bojazni je prihvatio Božji plan. Pošao je s Marijom u Betlehem na popis pučanstva i bio nazočan Isusovom rođenju. Pred Herodovom smrtnom prijetnjom sklonio se s Marijom i Isusom u Egipat. Kao glava Svete obitelji živio je i radio u Nazaretu. Hodočastio je s dvanaestgodišnjim Isusom i Marijom iz Nazareta u Jeruzalem, a kad se Isus izgubio, zabrinuto ga je tražio. Pred zakonom je bio Isusov pravni, zemaljski otac.

Prema evanđeljima bio je pravedan muž, čovjek dobra srca, primjeran u svojem pouzdanju u Boga, čovjek vjere i poslušnosti, vjeran i u trenucima kad je poslušnost od njega tražila velike žrtve, zaručnik i čovjek čista srca. S poštovanjem je živio s Marijom Djevicom kao brižan čuvar, skrbnik i otac najsvetije obitelji. Sveti Josip, uz Isusa i Mariju zauzima najpovlaštenije mjesto u povijesti spasenja.

Štovanje svetog Josipa započelo je u IX. stoljeću u samostanu Reichenau na Bodenskom jezeru, a kasnije su ga promicali mnogi sveci, među njima i crkveni velikani kao sveti Bernard, sveti Toma Akvinski, sveta Terezija Avilska, sveti Franjo Saleški i mnogi drugi. Naročitu pobožnost prema svetom Josipu razvio je franjevački red.

U hrvatskim krajevima štovanje svetog Josipa osobito su širili isusovci, a na prijedlog zagrebačkog biskupa Martina Borkovića Hrvatski sabor proglasio ga je na svom zasjedanju 9. i 10. lipnja 1687. zaštitnikom Kraljevine Hrvatske: „Sveti Josip, Krista Spasitelja vjerni hranitelj, Djevice Bogorodice djevičanski zaručnik, za posebnog zaštitnika Kraljevine Hrvatske u Državnom saboru godine 1687. od redova i staleža jednoglasno je odabran.“

Hrvatski biskupi na svom zasjedanju u Splitu 1972. potvrdili su da je ta odluka i dalje na snazi „jer Sabor nije imao u vidu apstraktno hrvatsko kraljevstvo, nego hrvatski narod, koji nadživljuje sve peripetije oko svoga suvereniteta…“. Kao trajan spomen na tu saborsku odluku, 14. srpnja 2008. na ulazu u Hrvatski sabor postavljen je i blagoslovljen reljef svetog Josipa, rad kipara Šime Vulasa. Na zasjedanju Hrvatske biskupske konferencije, održanom u Šibeniku od 5. do 7. studenoga 2008, sveti Josip proglašen je glavnim zaštitnikom Hrvatske. Nacionalno svetište svetog Josipa nalazi se na Dubovcu u Karlovcu.

Sveti Josip zaštitnik je Crkve, obitelji, očeva, bolesnika, umirućih, oženjenih osoba, osoba koje sumnjaju i oklijevaju, rizničara, radnika, stolara, tesara, kolara, drvodjelaca, građevinskih inženjera, slastičara, obrtnika, iseljenika, useljenika, putnika, prodavača i kupaca kuća, trudnica, inžinjeraca, pionira, socijalne pravde, nerođene djece, Sjeverne i Južne Amerike, Austrije, Belgije, Češke, Kanade, Koreje, Meksika, Perua, Vijetnama i mnogih krajeva, naselja, učilišta, ustanova, biskupija, župa, crkava i kapela diljem svijeta i hrvatskih krajeva (Zagreb-Trešnjevka, Zagreb-Gajnice, Brebrovac kod Jastrebarskog, Črnilovec kod Jastrebarskog, Klinča Sela-Zdenčina kod Jastrebarskog, Vukovar-Borovo Naselje, Popovac u Baranji, Belišće, Dalj kod Erduta, Osijek, Josipovac kod Osijeka, Đurđenovac, Vuka, Vrbje, Slavonski Brod, Grubišno Polje, Slatina, Novo Virje, Stubičke Toplice, Varaždin, Lipovljani, Sisak-Galdovo, Šišljavić kod Karlovca, Karlovac-Dubovac-nacionalno svetište, Završje Netretićko, Josipdol, Lički Osik kod Gospića, Jablanac kod Senja, Karlobag-kapucinski samostan, Rijeka-Podmurvice, Pula, Rovinj, Praputnjak kod Bakra, Ičići kod Opatije, Obrovac, Zadar-Plovanija, Ražine kod Šibenika, Kadina Glavica kod Drniša, Dugi Rat, Split-Mertojak, Split-Sukoišan-samostan franjevaca trećoredaca, Postira na Braču, Vela Luka na Korčuli, Dubrovnik, Kotor, Gornja Dubica kod Odžaka, Drvar, Lištani kod Livna, Nova Topola kod Bosanske Gradiške, Prijedor, Trn kod Laktaša, Teslić, Bosanska Kostajnica, Špionica kod Srebrenika, Zenica, Zavidovići, Rankovići kod Novog Travnika, Turbe kod Travnika, Sarajevo-Marijin Dvor, Pale kod Sarajeva, Lug kod Prozora, Vinjani kod Posušja, Domanovići kod Čapljine, Grljevići kod Ljubuškog, Izbično kod Širokog Brijega, Čerević kod Beočina, Đurđin kod Subotice, Deronje kod Odžaka, Gornji Breg kod Sente, Totovo Selo kod Kanjiže).

(Laudato.hr/Kamenjar.com)

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Religija i Vjera

Nadbiskup Hoser: Hrvatska i Hercegovina su prva kći Crkve

Objavljeno

na

Objavio

Apostolski vizitator za župu Međugorje nadbiskup Henryk Hoser, slaveći svetu misu u crkvi sv. Jakova u Međugorju u sklopu duhovne obnove za župljane, istaknuo je, između ostaloga, kako su Francusku nekada nazivali prvom kćeri Crkve, ali Hrvatska i Hercegovina su isto tako prva kći Crkve, objavio je Medjugorje.hr.

Nadbiskup Hoser govorio je na francuskom jeziku jer, kako je kazao, njegovo poznavanje hrvatskog jezika još nije dostatno.

Obiteljski život

– Francusku su nekad nazivali prvom kćeri Crkve, ali Hrvatska i Hercegovina su, isto tako, prva kći Crkve. To je bila rimska provincija iz koje su proistekli i crkveni oci kao što je sveti Jeronim. Vi imate bogatstvo i blago koje se ne zna uvijek dobro živjeti. To je blago koje je dio vašeg identiteta.

Hrvatski identitet je, između ostaloga, kršćanska vjera i jaka vezanost za obiteljski život. Svjedoci smo kako se u svijetu degradira i raspada obiteljski život. Kultura obiteljskog života, koju vi još uvijek imate, cjelovita je.

U Međugorju i okolici vidim obitelji koje su još uvijek cjelovite. Ne obitelji od oca, majke i jednog djeteta, nego obitelji od nekoliko naraštaja. Ako to izgubite, izgubit ćete svoje nacionalno jedinstvo i svoju vezanost uz Crkvu – kazao je mons. Hoser. – Obitelj je škola zajedničkog života, zajednica koja vjeruje i evangelizira.

Ne samo unutar sebe nego i prema vani. Obitelj je kao zajednica u neprestanom razgovoru s Bogom i, na koncu, to je zajednica koja je u službi čovjeka. Proročka uloga i poslanje obitelji je ne samo naviještati nego tumačiti znakove vremena u svjetlu evanđelja.

Roditelji sudjeluju u svećeničkom poslanju Isusa Krista. Oni zajedno sa svima koji stanuju pod istim krovom trebaju slaviti vjeru, između ostalog, i preko zajedničke obiteljske molitve. Kristova uloga je i kraljevanje – funkcija upravljanja. Tako da bračni par ima Kristovu funkciju upravljanja obiteljskom zajednicom.

Veliko dostojanstvo

Želio bih čestitati svim bračnim parovima koji su ovdje jer oni imaju veliko dostojanstvo. Ivan Pavao II. govorio je da je dostojanstvo mjera čovjekove vrijednosti. Čestitam vam što ste nasljednici takve obiteljske tradicije i tog hrvatskog i hercegovačkog identiteta – kazao je mons. Hoser, piše Medjugorje.hr

 

Mons. Hoser: Za upoznati Međugorje najbolje je doći ovdje i živjeti ovo iskustvo!

 

 

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari