Pratite nas

Razgovor

Tomislav Karamarko dao apsolutnu potporu banjalučkom biskupu mons. Franji Komarici

Objavljeno

na

Prvi potpredsjednik Vlade Tomislav Karamarko apsolutno je uvjeren će Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa odlučiti da on zbog ugovora tvrtke njegove supruge Ane i njegova prijatelja i lobista MOL-a Joze Petrovića nije u sukobu interesa, kao i u to da će Vlada svoj mandat odraditi do kraja, u što je spreman i kladiti se, prenosi dnevnik.hr

[ad id=”93788″]

“Povjerenstvo, ja sam uvjeren da će reći istinu, a to je da nije bilo nikakvog sukoba interesa. Mogu li obavljati svoju dužnost? Naravno da mogu, sam sebe sam izuzeo od bilo kakvog odlučivanja oko Ine i MOL-a, ako dođem u poziciju da Vlada bilo što oko toga radi i odlučuje. Do sada nisam bio u toj poziciji. Bilo je nešto neslužbenih razgovora među kolegama, ali i mojih jasno izraženih stavova što mislim o MOL-u, Ini, arbitražama i nacionalnim interesima“, kazao je Karamarko u “Intervjuu tjedna” Media servisa.

Moja supruga će dokazati da se za Petrovićevu tvrtku nije bavila pitanjima energetike

Njegova supruga, tvrdi, dokumentacijom koju će dati Povjerenstvu dokazat će da se za Petrovićevu tvrtku nije bavila pitanjima energetike, niti pitanjima oko MOL-a, Ine, već PR-om i svime što ide uz taj posao.

Odbacuje i sumnje oko razgovora koje je on, kao čelnik HDZ-a, imao s mađarskim ministrom vanjskih poslova Peterom Szijjartom u vrijeme kada je njegova supruga ugovorom bila angažirana za lobista MOL-a. “Mi u tom momentu ne pričamo ni o Ini, MOL-u, arbitražama. Ono što je bilo znakovito, a to je ovih dana Szijjarto i izjavio, da s bivšom Vladom nisu imali komunikaciju. Mislim da moramo imati komunikaciju i da ova naša Vlada nikako ne smije nastaviti politiku Zorana Milanovića, koji nas je posvadio baš sa svima. Ali baš sa svima. U jednom momentu je Hrvatska došla u svojevrsnu izolaciju. Prema tome, to je bila tema”, kaže Karamarko.

Na primjedbu kako se sve to sada preispituje upravo zbog tog ugovora, prvi potpredsjednik Vlade odgovara: “Pa evo, idemo preispitati zašto sam kad sam imao pet godina dva puta pobjegao iz vrtića? Mislim da je to isto sumnjivo i da se to isto može preispitivati. Možda to isto ima veze s Inom i MOL-om?”

Karamarko ističe i da arbitraža između Hrvatske i MOL-a “ide dalje” te da je Vlada prije nekoliko dana odobrila novac odvjetničkoj kući koja zastupa hrvatske interese. “Dakle, digli smo ruku da se i dalje plaća. No, mogu ponoviti ono što je neki dan rekao i premijer, a prije njega i ja, da dok traje arbitraža mi sa svojim susjedima moramo razgovarati zbog interesa Hrvatske”, dodaje, ali i ponovno upozorava da Hrvatska, ako izgubi arbitražu, može izgubi nekoliko milijardi kuna.

Na ocjenu bivšeg hrvatskog predsjednika Stjepana Mesića, kojemu je Karamarko bio i šef kabineta, a koji je aferu oko ugovora usporedio s Fimi medijom, odgovara kako je riječ o malom osvetničkom pohodu. “On u tomsvom malom osvetničkom pohodu mora i takve stvari govoriti. Prema tome, ne planiram ga demantirati, demantirat će ga Povjerenstvo i sve stvari koje će nakon toga uslijediti“, kazao je.

Navodi i kako ni od koga ne očekuje bezuvjetnu potporu, nego da se treba pričekati na odluku Povjerenstva te da neće biti razočaran ako netko od saborskih zastupnika Mosta digne ruku za njegov opoziv, koji je zatražio SDP. “Nisam vezan niti za jednu fotelju. Davao sam i ostavku kad je trebalo davati ostavku, ne moram ništa biti nego samo čovjek koji može svakome u svakom trenutku pogledati u oči. U ovom momentu i budućnosti ću to moći učiniti”, poručio je.

Učinit ću sve da Vlada ostane u ovoj konfiguraciji, nisam za nove izbore

O daljnjem partnerstvu s Mostom i nagađanjima da će doći do preslagivanja u vladajućoj većini nakon unutarstranačkih izbora u HDZ-u, odgovara kako spekulacije postoje, ali da će sve učiniti “da Vlada opstane u ovoj konfiguraciji, oslonjena na ovaj politički mozaik koji sada imamo”.

“No treba reći, ova Vlada će trajati onoliko koliko će HDZ podržavati Vladu, svi drugi mogu iskočiti iz tih kombinacija koji trenutno čine podlogu ove Vlade, ali ako iskoči HDZ onda ove Vlade nema. A mi to ne možemo učiniti. Ako me ljudi pitaju što mislim o novim izborima, nisam za njih jer bi nam oduzeli previše vremena, a gubitak vremena bi bio luksuz u ovim za nas kritičnim i turbulentnim vremenima“, dodao je. Apsolutno smatra, rekao je pritom na pitanje novinarke, da će Vlada mandat odraditi do kraja, a u to je spreman i kladiti se.

Drži da HDZ kao najveća stranka treba imati svoga kandidata na izborima za zagrebačkog gradonačelnika, ali ostavlja mogućnost i da podrži nekog drugog kandidata “ako je kvalitetan“. “Ne govorim za Zagreb, nego za bilo koju poziciju. Mislim da se HDZ i demokratizirao u posljednje četiri godine i otvorio, i u tom smo smislu spremni na sve kombinacije koje su korisne našim građanima“, dodaje.

Apsolutnu potporu dao je banjalučkom biskupu mons. Franji Komarici od kojega je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik zatražio da se javno ispriča zbog propovijedi na misi na Bleiburgu i usporedbe progona Hrvata iz Banja Luke s bleiburškom tragedijom.

“Neka gospodin Dodik kaže koliko se Hrvata vratilo u srpski dio kojemu je on predsjednik, koliko se Bošnjaka tamo vratilo, kako je uopće nastala ta kreacija. Daytonski sporazum je zaustavio borbene aktivnosti, ali nije riješio probleme u BiH”, kazao je Karamarko. Ponižavanjem je pritom nazvao to što prilikom boravka predsjednika Sabora Željka Reinera u Republici Srpskoj nije istaknuta hrvatska zastava u trenutku kada je trebao dati službenu izjavu.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Razgovor

Raspudić: SDP i srodne stranke su ekstremna ljevica koje nisu u stanju 2019. godine osuditi zločine komunističkog režima

Objavljeno

na

Objavio

O odnosima unutar HDZ-a, ali i odnosima na hrvatskoj političkoj sceni uoči predsjedničkih izbora na N1 televiziji govorio je politički analitičar Nino Raspudić.

Komentirao je odnose u HDZ-u, odnosno pravilnike kojima se članstvo pokušava na neki način dovesti u red, o kojima Nino Raspudić kaže da su odraz slabosti Andreja Plenkovića.

“Ovo što HDZ radi bilo bi smiješno kada se ne bi radilo o stranci koja je još uvijek na vlasti u Hrvatskoj. Ovo podsjeća na neka prošla vremena i žalosno je da je odraslim ljudima porebno nametati neke formalizirane smjernice o tome što smiju misliti i što smiju javno govoriti. To pokazuje kakvo oni mišljenje imaju sami o sebi kao vrh stranke i čime su se spremni služiti. To nije pokazatelj Plenkovićeve snage i odlučnosti da dovede stvari u red, već njegove slabosti. Jer ako imate autoritet, onda vam ne trebaju formalizirane smjernice o tome što ljudi smiju govoriti.”

O izjavi Andreja Plenkovića da je Miro Kovač “irelevantan”, kaže da je to simptom problema s kojima se čelnik HDZ-a suočava.

“To je omalovažavanje bez utemeljenja i pokazuje da Andrej Plenković sve više iskače iz uhodanog, kontroliranog, diplomatskog diskursa, što se može tumačiti kao simptom dubinskih problema koje trenutno ima.”

Raspudić smatra da Miro Kovač nije najopasniji za premijera.

“Nakon debakla na europarlamentarnim izborima, na kojima su ostvarili najgori rezultat u povijesti – u postotku to izgleda malo bolje od onog debakla s Jadrankom Kosor, ali puno je gore uzevši u obzir malu izlaznost – projekcijom tog rezultata, oni bi na parlamentarnim izborima išli prema 17 posto, možda i manje. Diskreditirali su se za bilo kakve moguće koalicije s nekim manjim partnerima.

U takvom stanju, godinu dana pred parlamentarne izbore, svatko je opasan za Plenkovića, ali najopasniji je Davor Ivo Stier. Obojica su svjesni da je, ako se nastavi ovajva politika HDZ-a s Plenkovićem na čelu, jedina solucija koja ostaje HDZ-u velika koalicija s SDP-om (ukoliko SDP nakon izbora na to uopće pristane), a dugoročno, gubitak vlasti i moći.”

Analizirao je i predsjedničke izbore.

“Ako analiziramo povijest predsjedničkih izbora u Hrvatskoj, mi smo nekoliko izbora imali situaciju da stranka koja je formalno kandidirala nekog kandidata nije u potpunosti stajala iza njega.”

Ponovio je svoju tezu da “kandidat koji se pretežno obraća lijevom biračkom tijelu ne može u normalnoj situaciji dobiti predsjedničke izbore u Hrvatskoj”.

“U drugom krugu gubi jer je većina birača u Hrvatskoj sklonija konzervativnim, tradicionalnim vrijednostima.”

Upitan treba li Kolinda Grabar-Kitarović strahovati da neće imati podršku cijelog HDZ-a, kaže:

“Sumnjam da će imati potpunu, motiviranu potporu HDZ-a. Dio HDZ-a, razočaran politikom lijevog Plenkovićevog HDZ-a, vjerojatno će glasovati za Miroslava Škoru.

Plenkovićev HDZ je izrazito lijevo. Smiješno je kad kažu da je Škoro kandidat krajnje desnice – Škoro je centar. Stvara se lažna slika. Prvo, binarna, pojednostavljena podjela na desno i lijevo, danas malo toga govori. Ali evo, ako je uzmemo, moje viđenje je sljedeće: SDP i srodne stranke su ekstremna ljevica, koje nisu u stanju 2019. godine osuditi zločine komunističkog režima. Plenkovićev HDZ je ljevica, Most je lijevi centar, Škoro je centar. Čak i ovo što se naziva desnicom u Hrvata, je jedna reflektirana NDH nostalgična pozicija. Ne možemo ustaše promatrati kao desničare. To je bila jedna revolucionarna teroristička skupina očajnika koji bi, da im je Staljin ponudio hrvatsku državu, išli za Staljinom. Mi uopće nemamo stranku koja bi bila na liniji tradicionalne europske uljuđene desnice. Imamo lijevo i lijevije”, uvjeren je Raspudić.

Na pitanje kako Miroslav Škoro može biti centar, a podržavaju ga, primjerice, Suverenisti, politički analitičar kaže da je ključna pozicija Mosta.

“A Suverenisti, oni vide da je konzervativno zgodno pa se nazovu konzervativna stranka. Ali daleko je to. Nije dovoljno nazvati se konzervativcem da to budete. Smiješno je govoriti u tim terminima. Čini mi se da je Miroslav Škoro zabio zastavicu desno, a sad se kreće prema centru. U tom smislu dragocjena mi je potpora Mosta, zahvaljujući kojoj mu se neće dogoditi da mu se prostor sužava u ono pto naši mediji nazivaju ekstremno desnom pozicijom.”

Iznio je i projekcije za drugi krug predsjedničkih izbora.

“U normalnoj situaciji, u kojoj svaka stranka podržava kandidata kojeg je kandidirala na izborima, kandidat koji se obraća lijevom biračkom tijelu ne može dobiti izbore. U drugom krugu Zoran Milanović gubi i od Miroslava Škore i od Kolinde Grabar-Kitarović”, zaključuje Raspudić.

 

Nino Raspudić: Zašto će se Brexit ipak dogoditi?

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Razgovor

Ministar Kujundžić: Imamo trend da se liječnici vraćaju u Hrvatsku

Objavljeno

na

Objavio

Ministar zdravstva Milan Kujundžić govorio je jutros o pregovorima o kolektivnom ugovoru, odlasku i povratku liječnika u Hrvatsku, održivosti zdravstvenog sustava te o svojoj sudbini na čelu Ministarstva zdravstva.

“Dijalog je najvažnija stvar u svakome društvu. Nijednog trenutka dijalog između ministarstva i udruga nije prekinut. Liječničke udruge upozoravaju da nisu reprezentativni. To je problem koji je nastao 2013. kada je tadašnji ministar rada Mirando Mrsić izbacio liječničke sindikate jer nisu reprezentativni”, rekao je Kujundžić u emisiji Novi dan N1 televizije dodajući da su to krenuli ispraviti kroz Zakon o reprezentativnosti.

“No, zbog sukoba među sindikatima to je malo usporeno. Nigdje u svijetu se ne pregovara o pravima liječnika bez liječnika”, ustvrdio je Kujundžić.

Ministar se osvrnuo i na izjavu predsjednika Hrvatske liječničke komore Krešimira Luetića da je plaća liječnika niža od prosječne plaće u gradu Zagrebu.

“Nisam ekspert za financije, ali mislim da je doktor Luetić nešto krivo rekao, mislim da je prosječna plaća u Zagrebu 6500 kn, možda griješim, a plaća liječnika oko 9000 kn. Neovisno o tome mislim da su plaće liječnika niže u odnosu na zapadne zemlje i na tom tragu je doktor Luetić u pravu”, rekao je Kujundžić za N1.

Kaže da se zalaže za model da se plaće povećaju onima koji više rade jer, kako kaže, nismo svi isti, ni u svijetu nemaju svi iste plaće. Objašnjava da će i Hrvatska trebati postupiti poput Rumunjske i Poljske i povećati plaće liječnicima kako bi ih zadržali ili vratili u svoje zemlje.

“Neće sedam ili deset posto povećanja zadržati liječnike u zemlji, nije presudna stvar, ali je znakovito da ova Vlada povećava plaće u granicama mogućeg, mi sada u Hrvatskoj povećavamo broj liječnika i sestara, a poglavito povećavamo broj specijalizacija. Nažalost, preko noći se ne može ispraviti što se nije prije pet godina davao dovoljan broj specijalizacija. Da se to dogodilo, mi ne bismo sada imali krizna stanja po bolnicama”, istaknuo je.

Slabo plaćeni prekovremeni sati

“Otišlo je 600 liječnika, ali na sreću više od polovice se vratilo, imamo trend da se liječnici vraćaju u Hrvatsku. Vraćaju se jer shvate da ‘nije u šoldima sve’. Imaju veće plaće, da, ali nije život jednog čovjeka samo zato što će imati više novaca”, uvjerava ministar.

Kujundžić je svjestan problema prekovremenih sati, točnije, kako su slabo plaćeni.

Za 16 sati koje radite poslijepodne dobijete 500 kuna, kada to podijelite ispadne 70 kuna po satu što je uistinu malo. Velika većina liječnika, iako ne znaju hoće li imati za vrtić, kredit za stan ili leasing za auto, odrade svoj posao. Mi kao nacija moramo poraditi više ako hoćemo zadržati kvalitetno zdravstvo dostupno svima. Moramo se miriti s činjenicom da 750 eura po glavi stanovnika gdje dvoje plaćaju, a treći ništa, da ćemo morati taj broj dići prema 3000 eura kao što je u Europi”, kaže Kujundžić.

Ponovio je da je odgoda parafiranog sporazuma sa sindikatima samo bio svojevrsni time out u kojem je Vlada našla dogovorenih 400 milijuna kuna. “Paradoks hrvatske medicine je da što više i bolje radiš financijski radiš ‘štetu’. Uzmimo za primjer Spinrazu i 150 milijuna kuna koje je trebalo izdvojiti za to”, rekao je.

“Nije lako naći dodatne novce za zdravstvo, a nažalost sigurno ima mjesta gdje se nepotrebno troše novci. Svi su bili razapinjani na križ kada su spomenuli mogućnost povećanja premije za dodatno zdravstveno osiguranje. Prostor je veliki u trošarinama na cigarete i alkohol, ne toliko zbog novca koliko zbog prevencije. Neće nam djeca kupovati cigarete i alkohol, smanjit će se broj tumora”, ističe Kujundžić.

Smatra da bi povećanje trošarina i cijene dopunskog mogli stabilizirati stanje u zdravstvenom sustavu.

“Naslijedili smo ukupni dug od osam milijardi i nismo ga povećali u ove tri godine. Duplo smo povećali izdvajanja za nove lijekove, veledrogerije s pravom traže svoje novce. I sad smo iz HZZO-a veledrogerijama isplatili 500 milijuna kuna i tako smo gasili požar”, objašnjava ministar zdravstva.

Poručuje da je zahvalan oporbi što je pokrenula saborsku raspravu o povjerenju njemu kao ministru jer je to “demokratski i normalno”, a njemu će to dobro doći jer, kako kaže, nema svoj PR pa nije dovoljno govorio što je sve Vlada napravila u tri godine.

“Ja mislim da se premijer Andrej Plenković ne boji niti se treba bojati nikoga”, odgovorio je na pitanje je li ostao nakon rekonstrukcije Vlade jer je Plenkovića bilo strah da ne izgubi potporu desnog krila HDZ-a.

Uvjeren je da se koalicija neće raspasti te da je Hrvatima dosta ratova i ratovanja.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari