Pratite nas

Razgovor

Tomislav Karamarko dao apsolutnu potporu banjalučkom biskupu mons. Franji Komarici

Objavljeno

na

Prvi potpredsjednik Vlade Tomislav Karamarko apsolutno je uvjeren će Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa odlučiti da on zbog ugovora tvrtke njegove supruge Ane i njegova prijatelja i lobista MOL-a Joze Petrovića nije u sukobu interesa, kao i u to da će Vlada svoj mandat odraditi do kraja, u što je spreman i kladiti se, prenosi dnevnik.hr

[ad id=”93788″]

“Povjerenstvo, ja sam uvjeren da će reći istinu, a to je da nije bilo nikakvog sukoba interesa. Mogu li obavljati svoju dužnost? Naravno da mogu, sam sebe sam izuzeo od bilo kakvog odlučivanja oko Ine i MOL-a, ako dođem u poziciju da Vlada bilo što oko toga radi i odlučuje. Do sada nisam bio u toj poziciji. Bilo je nešto neslužbenih razgovora među kolegama, ali i mojih jasno izraženih stavova što mislim o MOL-u, Ini, arbitražama i nacionalnim interesima“, kazao je Karamarko u “Intervjuu tjedna” Media servisa.

Moja supruga će dokazati da se za Petrovićevu tvrtku nije bavila pitanjima energetike

Njegova supruga, tvrdi, dokumentacijom koju će dati Povjerenstvu dokazat će da se za Petrovićevu tvrtku nije bavila pitanjima energetike, niti pitanjima oko MOL-a, Ine, već PR-om i svime što ide uz taj posao.

Odbacuje i sumnje oko razgovora koje je on, kao čelnik HDZ-a, imao s mađarskim ministrom vanjskih poslova Peterom Szijjartom u vrijeme kada je njegova supruga ugovorom bila angažirana za lobista MOL-a. “Mi u tom momentu ne pričamo ni o Ini, MOL-u, arbitražama. Ono što je bilo znakovito, a to je ovih dana Szijjarto i izjavio, da s bivšom Vladom nisu imali komunikaciju. Mislim da moramo imati komunikaciju i da ova naša Vlada nikako ne smije nastaviti politiku Zorana Milanovića, koji nas je posvadio baš sa svima. Ali baš sa svima. U jednom momentu je Hrvatska došla u svojevrsnu izolaciju. Prema tome, to je bila tema”, kaže Karamarko.

Na primjedbu kako se sve to sada preispituje upravo zbog tog ugovora, prvi potpredsjednik Vlade odgovara: “Pa evo, idemo preispitati zašto sam kad sam imao pet godina dva puta pobjegao iz vrtića? Mislim da je to isto sumnjivo i da se to isto može preispitivati. Možda to isto ima veze s Inom i MOL-om?”

Karamarko ističe i da arbitraža između Hrvatske i MOL-a “ide dalje” te da je Vlada prije nekoliko dana odobrila novac odvjetničkoj kući koja zastupa hrvatske interese. “Dakle, digli smo ruku da se i dalje plaća. No, mogu ponoviti ono što je neki dan rekao i premijer, a prije njega i ja, da dok traje arbitraža mi sa svojim susjedima moramo razgovarati zbog interesa Hrvatske”, dodaje, ali i ponovno upozorava da Hrvatska, ako izgubi arbitražu, može izgubi nekoliko milijardi kuna.

Na ocjenu bivšeg hrvatskog predsjednika Stjepana Mesića, kojemu je Karamarko bio i šef kabineta, a koji je aferu oko ugovora usporedio s Fimi medijom, odgovara kako je riječ o malom osvetničkom pohodu. “On u tomsvom malom osvetničkom pohodu mora i takve stvari govoriti. Prema tome, ne planiram ga demantirati, demantirat će ga Povjerenstvo i sve stvari koje će nakon toga uslijediti“, kazao je.

Navodi i kako ni od koga ne očekuje bezuvjetnu potporu, nego da se treba pričekati na odluku Povjerenstva te da neće biti razočaran ako netko od saborskih zastupnika Mosta digne ruku za njegov opoziv, koji je zatražio SDP. “Nisam vezan niti za jednu fotelju. Davao sam i ostavku kad je trebalo davati ostavku, ne moram ništa biti nego samo čovjek koji može svakome u svakom trenutku pogledati u oči. U ovom momentu i budućnosti ću to moći učiniti”, poručio je.

Učinit ću sve da Vlada ostane u ovoj konfiguraciji, nisam za nove izbore

O daljnjem partnerstvu s Mostom i nagađanjima da će doći do preslagivanja u vladajućoj većini nakon unutarstranačkih izbora u HDZ-u, odgovara kako spekulacije postoje, ali da će sve učiniti “da Vlada opstane u ovoj konfiguraciji, oslonjena na ovaj politički mozaik koji sada imamo”.

“No treba reći, ova Vlada će trajati onoliko koliko će HDZ podržavati Vladu, svi drugi mogu iskočiti iz tih kombinacija koji trenutno čine podlogu ove Vlade, ali ako iskoči HDZ onda ove Vlade nema. A mi to ne možemo učiniti. Ako me ljudi pitaju što mislim o novim izborima, nisam za njih jer bi nam oduzeli previše vremena, a gubitak vremena bi bio luksuz u ovim za nas kritičnim i turbulentnim vremenima“, dodao je. Apsolutno smatra, rekao je pritom na pitanje novinarke, da će Vlada mandat odraditi do kraja, a u to je spreman i kladiti se.

Drži da HDZ kao najveća stranka treba imati svoga kandidata na izborima za zagrebačkog gradonačelnika, ali ostavlja mogućnost i da podrži nekog drugog kandidata “ako je kvalitetan“. “Ne govorim za Zagreb, nego za bilo koju poziciju. Mislim da se HDZ i demokratizirao u posljednje četiri godine i otvorio, i u tom smo smislu spremni na sve kombinacije koje su korisne našim građanima“, dodaje.

Apsolutnu potporu dao je banjalučkom biskupu mons. Franji Komarici od kojega je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik zatražio da se javno ispriča zbog propovijedi na misi na Bleiburgu i usporedbe progona Hrvata iz Banja Luke s bleiburškom tragedijom.

“Neka gospodin Dodik kaže koliko se Hrvata vratilo u srpski dio kojemu je on predsjednik, koliko se Bošnjaka tamo vratilo, kako je uopće nastala ta kreacija. Daytonski sporazum je zaustavio borbene aktivnosti, ali nije riješio probleme u BiH”, kazao je Karamarko. Ponižavanjem je pritom nazvao to što prilikom boravka predsjednika Sabora Željka Reinera u Republici Srpskoj nije istaknuta hrvatska zastava u trenutku kada je trebao dati službenu izjavu.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Razgovor

Marko Jurič: Treba ukinuti HRT i krenuti iz početka

Objavljeno

na

Marko Jurič je novinar bez dlake na jeziku. Njegove tv emisije ili novinsko-publicističke uratke vole ili ne vole. Sredine nema. Međutim, takvi kod nas ne prolaze dobro, ali kod njega nema alternative.

Svojedobno je s Markom Markovićem pokrenuo tjednik „Panoramu“, objavio jednu knjigu, bio urednik i voditelj na televiziji Z1, producent nekih tv serija, itd. i tako redom. On ti je kao mačka – kaže mi jedan kolega. Baciš ga na glavu, a on se uvijek dočeka na noge.

Istina, već duže vrijeme na Z1 ne gledamo njegove rado gledane  emisije „Markov trg“, ali već je on u novim projektima.

Zanimala nas je njegova profesionalna prošlost, ali i budućnost.. .

Gospodine Jurič. Počeli ste novinarsku karijeru početkom devedesetih, dakle u vrijeme stvaranja hrvatske države. Kako je bilo tada, a kako je danas raditi u hrvatskom novinarstvu?

Doduše krajem osamdesetih sam počeo honorarno u Večernjem pa onda VPA pa Globus itd., ali pravi novinarski izazovi su počeli praćenjem ratnih zbivanja u Hrvatskoj. Bilo je to vrijeme kada su novine najveći dio svoje zarade ostvarivale od prodaje, odnosno od čitatelja. Danas je situacija bitno drugačija i novine žive od sponzora. Razlika je u tome da su novine prisiljene prilagođavati se onome tko ih financira. Stoga kada ste, kao ranije, egzistencijalno ovisili o ocjeni čitatelja morali ste se vrlo potruditi što se tiče sadržaja. Bilo je to vrijeme kada su dominantne novinarske forme bile reportaže, intervjui i istrage. Znači novinar je bio sakupljač informacija. Danas su dominantni komentari i analize, što znači da je novinar kreator i oblikovatelj informacije. Zato u današnjem novinarstvu dominiraju subjektivni pogledi na stvarnost, odnosno dojmovi, a u konačnici se takvo novinarstvo, namjerno ili slučajno pretvara u krivotvorinu stvarnosti.

U vrijeme komunizma često smo se susretali s cenzurom. U kojoj je mjeri ona prisutna i danas? Ne čini li vam se da je veća i opasnija tzv. autocenzura?

Ima te autocenzure koja je posljedica tog odnosa prema sponzorima, a koji su uglavnom velike kompanije, koje opet ovise o državnim ugovorima, koncesijama, zakonskim formama itd. Tu su onda važni posrednici marketinške i PR agencije koje usmjeravaju taj veliki sponzorski kolač prema onim redakcijama koje su poslušne njihovim uputama, ‘dobronamjernim’ savjetima ili ucjenama. Dakle stvari se svode na jednostavne principe ‘ili ćeš pisati što mi hoćemo ili nećeš dobiti oglase’. U komunizmu su nepoćudni bili zabranjeni, a danas ostaju bez financijske potpore. A kad svemu tome još pridodate nekompetentnost novinara, a što je posljedica enormnog povećanja broja medija, rekli bi sveopće inflacije novinarske profesije, dolazimo do ovakve krivotvorene slike naše stvarnosti u javnom prostoru.

Zbog čega je hrvatsko novinarstvo drastično potonulo? Međutim, od mnogih se može čuti da smo  u vrijeme hrvatskog obrambenog Domovinskoga rata dobili medijski rat s agresorima!

Zbog toga što to više nije hrvatsko novinarstvo. Ovo danas je neki hibrid raznih anacionalnih, intelektualno narcisoidnih i raznih nastranih ideoloških, društvenih pa u konačnici i političkih formata koji nemaju baš nikakve veze s identitetskom biti bića hrvatskog naroda. Za vrijeme Domovinskoga rata, hrvatsko je novinarstvo disalo u duhu naroda i interesa, a po završetku rata, osobito nakon 2000.-te godine hrvatski su novinari izbačeni ili gurnuti na marginu. I sam sam doživio takvu sudbinu u Večernjem listu.

Zbog čega ste „izbačeni“ iz tv kuće Z1?

Jedan od razloga je novac. Naime, moje su emisije otvarale probleme prema sponzorima Z1 televizije i to od Agencije za elektroničke medije pa nadalje.

A zbog čega iz novog novinarskog društva (HNIP) u kojem ste se također angažirali?

U HNiP su ušli razni novinarski klimavci od HRT-a pa nadalje, kojima nije odgovarala jedna čvrsta pozicija udruge koju smo zagovarali kolege Marko Ljubić, Jure Vujić i ja pa su nas po kratkom postupku izbacili. Potpuno suprotno statutu, zakonu itd., ali kad ste na strani sustava onda sve to možete bez straha od sankcija. Opet se tu umiješao novac jer da bi udruga dobivala novce od nekih sponzora uvjet je bio da ‘ne stvara problem’. U bivšoj se državi to zvalo ‘ne talasaj’. Taj posao eutanazije HNiP-a su odradili danas čelni ljudi udruge.

Sada se vaše, inače odlične emisije prikazuju na pojedinim portalima. Kako, zašto?

Internetska tv je budućnost, a evo postala je i sadašnjost u Hrvatskoj.

Nego, što je Projekt Velebit?

Projekt Velebit je ideja. Rekli bi ideja zdrave pameti, logike, istine. Jedna platforma koja polako okuplja ljude sa idejom, sa voljom i spremnošću da naprave nešto više od jalovog lamentiranja zašto je ovako, zašto je onako. Kad pogledate komentare ispod tekstova koji diraju u krucijalne političke teme lako vidite kako je prosječan hrvatski čitatelj sapet emocijama i ne snalaženjem. Pa se onda stavljaju razni bijesni komentari puni uvreda ili psovki, crtanja šubara, petokraki omraženim ljudima ili stavljanja onih ZDS pozdrava. I ljudi misle da su time nešto postigli. A zapravo reagiraju upravo onako kako kreatori ovakvog stanja žele – da se ispušu kroz taj virtualni svijet portala.

Ne bi li bilo bolje i zanimljivije da objavljujete svoje novine?

Možda bi, ali novine su veliki i skup projekt. Ako znate nekoga tko bi htio uložiti novac javite nam!

Ima li ikakve šanse da vas jednog dana kao novinara ili urednika gledamo i na HRT-u, da recimo  tamo vodite svoje emisije?

Na ovim se našim prostorima stalno izmjenjuju ideološke koncepcije. Tako da će i ovakvo stanje doći svome kraju. HRT je sve samo ne ono za što se izdaje i za što dobiva ogromni novac. Tko zna što će biti za godinu, pet ili deset. Možda je pravo pitanje bi li ja uopće htio voditi emisiju na HRT-u.

Što mislite o kontraverznoj tv emisiji kontraverznog novinara Nedjeljom u dva?

Dobro upakirana jeftina propaganda jugonostalgije, a možda i nekih konkretnijih planova. Stanković je politički aktivist, a ne novinar i ta bi se emisija trebala emitirati kao promidžbeni program, a ne kao dio informativnog, dokumentarnog ili kojeg već programa jer nema veze ni sa informiranjem, ni sa dokumentiranjem. Ali to vam je odraz stanja u državi. Stanković je televizijski reprint mentaliteta saborske većine.

Trebali ukinuti pretplatu HRT-u?

Ne, nego treba ukinuti HRT, poslati sve te ljude na ulicu pa neka svoju novinarsku, dramsku, redateljsku i koju već genijalnost isprobaju na tržištu. Nakon toga ispočetka započeti zapošljavati ljude koji su najprije hrvatski profesionalci, a onda radijskotelevizijski.

Jeste li se kao novinar susretali sa sudskim tužbama?

Jesam. To je neminovnost ove profesije, pogotovo kada ne pjevate po notama kompozicija te hrvatske duboke države.

Želite li još nešto dodati, poručiti?

Gledajte Podcast Velebit!

Razgovarao: Mladen Pavković

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Razgovor

Stjepan Šterc: Za pet godina Hrvatska neće imati za mirovine

Objavljeno

na

Objavio

PODCAST VELEBIT – Kolaps mirovinskog sustava

Demograf Stjepan Šterc:
Više Hrvata živi izvan Hrvatske nego u Hrvatskoj, procjena je oko 4 milijuna.

Mogu li Hrvati izvan Hrvatske biti temelj revitalizacije Hrvatske?
Zašto se u Hrvatskoj ne primjenjuju izraelski ili irski modeli povezanosti iseljenog i domovinskog stanovništva?

Zašto se iseljenim Hrvatima u Hrvatskoj ne omogući ulaganje bez poreza kao što to Irska država omogućuje Ircima?
Zašto hrvatska država ‘kažnjava’ umjesto da nagradi majku u porodiljskom razdoblju?

Zašto je hrvatskoj državi važnije financirati ne vladine udruge, nego poticati rađanje djece?
Zašto je Plenkoviću bilo važnije sačuvati neke ministre, nego primjeniti ozbiljne demografske mjere?
Zašto se na otocima poput Lastova uopće naplaćuje PDV?

Odgovore na ova pitanje poslušajet u PODCAST VELEBIT

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori

Komentari