Pratite nas

Razgovor

Tomislav Karamarko dao apsolutnu potporu banjalučkom biskupu mons. Franji Komarici

Objavljeno

na

Prvi potpredsjednik Vlade Tomislav Karamarko apsolutno je uvjeren će Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa odlučiti da on zbog ugovora tvrtke njegove supruge Ane i njegova prijatelja i lobista MOL-a Joze Petrovića nije u sukobu interesa, kao i u to da će Vlada svoj mandat odraditi do kraja, u što je spreman i kladiti se, prenosi dnevnik.hr

[ad id=”93788″]

“Povjerenstvo, ja sam uvjeren da će reći istinu, a to je da nije bilo nikakvog sukoba interesa. Mogu li obavljati svoju dužnost? Naravno da mogu, sam sebe sam izuzeo od bilo kakvog odlučivanja oko Ine i MOL-a, ako dođem u poziciju da Vlada bilo što oko toga radi i odlučuje. Do sada nisam bio u toj poziciji. Bilo je nešto neslužbenih razgovora među kolegama, ali i mojih jasno izraženih stavova što mislim o MOL-u, Ini, arbitražama i nacionalnim interesima“, kazao je Karamarko u “Intervjuu tjedna” Media servisa.

Moja supruga će dokazati da se za Petrovićevu tvrtku nije bavila pitanjima energetike

Njegova supruga, tvrdi, dokumentacijom koju će dati Povjerenstvu dokazat će da se za Petrovićevu tvrtku nije bavila pitanjima energetike, niti pitanjima oko MOL-a, Ine, već PR-om i svime što ide uz taj posao.

Odbacuje i sumnje oko razgovora koje je on, kao čelnik HDZ-a, imao s mađarskim ministrom vanjskih poslova Peterom Szijjartom u vrijeme kada je njegova supruga ugovorom bila angažirana za lobista MOL-a. “Mi u tom momentu ne pričamo ni o Ini, MOL-u, arbitražama. Ono što je bilo znakovito, a to je ovih dana Szijjarto i izjavio, da s bivšom Vladom nisu imali komunikaciju. Mislim da moramo imati komunikaciju i da ova naša Vlada nikako ne smije nastaviti politiku Zorana Milanovića, koji nas je posvadio baš sa svima. Ali baš sa svima. U jednom momentu je Hrvatska došla u svojevrsnu izolaciju. Prema tome, to je bila tema”, kaže Karamarko.

Na primjedbu kako se sve to sada preispituje upravo zbog tog ugovora, prvi potpredsjednik Vlade odgovara: “Pa evo, idemo preispitati zašto sam kad sam imao pet godina dva puta pobjegao iz vrtića? Mislim da je to isto sumnjivo i da se to isto može preispitivati. Možda to isto ima veze s Inom i MOL-om?”

Karamarko ističe i da arbitraža između Hrvatske i MOL-a “ide dalje” te da je Vlada prije nekoliko dana odobrila novac odvjetničkoj kući koja zastupa hrvatske interese. “Dakle, digli smo ruku da se i dalje plaća. No, mogu ponoviti ono što je neki dan rekao i premijer, a prije njega i ja, da dok traje arbitraža mi sa svojim susjedima moramo razgovarati zbog interesa Hrvatske”, dodaje, ali i ponovno upozorava da Hrvatska, ako izgubi arbitražu, može izgubi nekoliko milijardi kuna.

Na ocjenu bivšeg hrvatskog predsjednika Stjepana Mesića, kojemu je Karamarko bio i šef kabineta, a koji je aferu oko ugovora usporedio s Fimi medijom, odgovara kako je riječ o malom osvetničkom pohodu. “On u tomsvom malom osvetničkom pohodu mora i takve stvari govoriti. Prema tome, ne planiram ga demantirati, demantirat će ga Povjerenstvo i sve stvari koje će nakon toga uslijediti“, kazao je.

Navodi i kako ni od koga ne očekuje bezuvjetnu potporu, nego da se treba pričekati na odluku Povjerenstva te da neće biti razočaran ako netko od saborskih zastupnika Mosta digne ruku za njegov opoziv, koji je zatražio SDP. “Nisam vezan niti za jednu fotelju. Davao sam i ostavku kad je trebalo davati ostavku, ne moram ništa biti nego samo čovjek koji može svakome u svakom trenutku pogledati u oči. U ovom momentu i budućnosti ću to moći učiniti”, poručio je.

Učinit ću sve da Vlada ostane u ovoj konfiguraciji, nisam za nove izbore

O daljnjem partnerstvu s Mostom i nagađanjima da će doći do preslagivanja u vladajućoj većini nakon unutarstranačkih izbora u HDZ-u, odgovara kako spekulacije postoje, ali da će sve učiniti “da Vlada opstane u ovoj konfiguraciji, oslonjena na ovaj politički mozaik koji sada imamo”.

“No treba reći, ova Vlada će trajati onoliko koliko će HDZ podržavati Vladu, svi drugi mogu iskočiti iz tih kombinacija koji trenutno čine podlogu ove Vlade, ali ako iskoči HDZ onda ove Vlade nema. A mi to ne možemo učiniti. Ako me ljudi pitaju što mislim o novim izborima, nisam za njih jer bi nam oduzeli previše vremena, a gubitak vremena bi bio luksuz u ovim za nas kritičnim i turbulentnim vremenima“, dodao je. Apsolutno smatra, rekao je pritom na pitanje novinarke, da će Vlada mandat odraditi do kraja, a u to je spreman i kladiti se.

Drži da HDZ kao najveća stranka treba imati svoga kandidata na izborima za zagrebačkog gradonačelnika, ali ostavlja mogućnost i da podrži nekog drugog kandidata “ako je kvalitetan“. “Ne govorim za Zagreb, nego za bilo koju poziciju. Mislim da se HDZ i demokratizirao u posljednje četiri godine i otvorio, i u tom smo smislu spremni na sve kombinacije koje su korisne našim građanima“, dodaje.

Apsolutnu potporu dao je banjalučkom biskupu mons. Franji Komarici od kojega je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik zatražio da se javno ispriča zbog propovijedi na misi na Bleiburgu i usporedbe progona Hrvata iz Banja Luke s bleiburškom tragedijom.

“Neka gospodin Dodik kaže koliko se Hrvata vratilo u srpski dio kojemu je on predsjednik, koliko se Bošnjaka tamo vratilo, kako je uopće nastala ta kreacija. Daytonski sporazum je zaustavio borbene aktivnosti, ali nije riješio probleme u BiH”, kazao je Karamarko. Ponižavanjem je pritom nazvao to što prilikom boravka predsjednika Sabora Željka Reinera u Republici Srpskoj nije istaknuta hrvatska zastava u trenutku kada je trebao dati službenu izjavu.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Razgovor

Hassan Haidar Diab: Gdje su migrantima dokumenti? Koja to država pušta ljude bez dokumenata?

Objavljeno

na

Objavio

Prijeti li nam usred turističke sezone nova izbjeglička kriza? Zašto su migranti iz Bihaća preseljeni u kamp Vučjak uz samu granicu s Hrvatskom? Kako žive stanovnici gorskih krajeva na migrantskoj ruti?

Gosti emisije Otvoreno koju je vodio Mislav Togonal bili su načelnik Općine Mrkopalj Josip Brozović,zamjenik glavnog ravnatelja policije Josip Čelić, zamjenik župana Primorsko-goranske županije (SDP) Petar Mamula, saborska zastupnica HDZ-a Irena Petrijevčanin Vuksanović, novinar Večernjeg lista Hassan Haidar Diab i Sandra Benčić iz Političke platforme “Možemo”.

Prošle godine u BiH je zabilježeno 25.000 ilegalnih ulazaka, a od početka ove gotovo 11.000. Stanovnici Bihaća u kojem je nekoliko tisuća migranata prosvjeduju. Prosvjeduju i građani koji žive u nekoliko sela blizu Bihaća, većinom Hrvati, jer  na stotine migranata premješteno je na novu lokaciju, u improvizirani kamp i bivši ilegalni deponij – na Vučjaku.

UN-ova agencija za izbjeglice još prije je upozorila da taj prostor nije primjeren za zbrinjavanje – vode nema za sve, ne postoje sanitarni čvorovi, a blizu su i minska polja. Kamp na Vučjaku smješten je samo nekoliko kilometara od granice s Hrvatskom, pa granična policija, uz ionako pune ruke posla, sada mora dodatno paziti. Jer većini su cilj – zapadnoeuropske zemlje.

– Ljudi koji dolaze nakon dana provedenih u šumi provaljuju u domove, vikendice, obiteljske kuće jer su gladni. Nanose velike materijalne štete, a neki oskrnavljuju križeve. Gorski kotar je na pragu izumiranja trenutačno ima oko 18.000 stanovnika. Begovo razdolje ima 30-ak stanovnika, staračka domaćinstva, zaključavaju se čim zađe sunce, opisao je situaciju Brozović.

Višnja Starešina: Migranti između velike Njemačke, Velike Kladuše i male Hrvatske

Na pitanje hoće li policija zaštititi građane, Čelić je rekao da može, mora i hoće.

– Provale se prijavljuju sa zakašnjenjem jer su objekti inače prazni. Imamo informacije, organizirali smo službu tako da smo sada tamo stalno na terenu. Ako bude potrebe, aktivirat ćemo i pričuvni sastav policije. Prijave o nasilnosti policije se analiziraju, dosad nije utvrđeno nasilje, rekao je Čelić.

Benčić je rekla da o policijskoj brutalnosti na granici svjedoče izvještaji relevantnih organizacija, a ne samo migranti.

– Događa se da je politika tzv. odvraćanja od ilegalnog ulaska prerasta u nasilje. Ne možemo govoriti da u Hrvatskoj imamo legalan način dolaska na granicu i traženja azila. Stvorena je situacija koja je problematična i onda ilegalno prelaze granicu, gladni su. Ako se ljudima provaljuje u kuće i vikendice to je veliki problem, ali to je posljedica europske politike smatra Benčić.

Imamo puno pritužbi na policiju da tuku, uzimaju mobitele, uzimaju novce, ali to nije točno, uključio se Čelić. Nije točno da nema prostora za legalan ulazak u RH. Kao policija smo dužni štititi RH, rekao je.

Diab je rekao kako je nedavno bio u Vučjaku.

– Uvjeti su katastrofalni, tamo je deponija, 38°C u hladu. Migranti vjeruju da su ih tamo doveli da što prije prijeđu u Hrvatsku ili da se vrate u Sarajevo ili da se vrate doma jer je nemoguće živjeti u Vučjaku. Više se vjeruje migrantima nego hrvatskoj policiji. Većina migranata su Afganistanci, Pakistanci, Egipćani, dolaze iz Jemena, Libije, Alžira, Maroka, a svi tvrde da su iz Sirije. A ja znam jezik, nisu to Sirijci, sad dolaze neki u zadnje vrijeme. Gdje su im dokumenti? Koja to država pušta ljude bez dokumenata?, upitao je Diab.

Benčić je odgovorila kako oni kreću bez dokumenata ili im krijumčari uzmu dokumente, a Diab je odmah uzvratio kako dokumente ostavljaju u Bihaću.

– I sam sam vidio, rekao je Diab.

Ogromne su razlike u brojkama onih koji su zatražili azil od onih koji prelaze granicu. Zašto bi ilegalno prelazili granicu ako mogu tražiti azil, upitala je Benčić.

– Sustav azila nedostupan je u Hrvatskoj. Imamo potpunu dehumanizaciju migranata, kao da nisu ljudi. Primjenjuju se postupci koji nisu u skladu s Ustavom ni međunarodnim propisima o zaštiti ljudskih prava. Odvraćanje na granici ne postoji kao postupak. Ljude koje prelaze granicu treba prepratiti i pitati žele li zatražiti azil, smatra.

Vuksanović je rekla da bi Benčić trebala biti objektivna kao članica nevladine udruge. Na opasku voditelja Togonala da je u stranci a ne više u nevladinoj udruzi rekla je da joj je onda jasno zašto nije objektivna.

– Slažem se s gospodinom Diabom. Promijenila se paradigma migracije na razini EU. To više nije tzv. willkommen politika Njemačke koja je počela 2015. i trajala nekoliko godina. To je sada politika koja se drastično promijenila. Zapadne zemlje i Njemačka ne žele više takvu radnu snagu. Sada posežu za radnom snagom iz EU, pa i Hrvatske. RH nema problem, ako je netko tražitelj azila on će taj azil i dobiti. Ti migranti su većinom sada ekonomski migranti i Hrvatsku doživljavaju kao tranzicijsku rutu. Ne postoji više takva opasnost od migranata kao i 2015. U Turskoj ima oko 4 milijuna ljudi, dok je 2015. Njemačka dnevno primala 600 migranata, rekla je Vuksanović.

I ona je nedavno bila u Vučjaku.

Što se tiče Vučjaka, tamo se radi o nesposobnosti vlasti Unsko-sanskog kantona. Dva su kampa odlučili prebaciti 6 km uz hrvatsku granicu na područje koje je pogodno za ilegalne migracije. Namjerno su to napravili – to je “brigo moja prijeđi na drugoga”. U Velikoj Kladuši i Bihaću 20% stanovništva su migranti koji slobodno šeću. Nesposobni su se nositi s tim problemom, treba ima 10 milijuna eura za opremanje kampa u Vučjaku. Stavili su ga uz sam rub s granicom RH i žele pogurati te migrante prema Hrvatskoj. Nemamo problem s nekim tko želi legalno ući u Hrvatsku, No, t ljudi žele doći u Njemačku koja ih ne želi više primiti, rekla je Vuksanović.

Mamula je rekao da se svakodnevno susreće s ljudima s kojima priča i zna kakvo je stanje.

– Postoji strah ljudi koji žive u Gorkom kotaru. Strah je rezultat nepoznavanja i jedne i druge strane. Moramo puno više poraditi kao država da se u javnom prostoru što više govori o migrantima što je uzrok, koji su to ljudi, od kuda dolaze, koje su im želje, kamo idu. Treba razgovarati o uzrocima nego smo o posljedicama određenih ratova ili ekonomskih nepogodnosti u tim zemljama, rekao je Mamula.

 

Davor Domazet Lošo: Stižu migranti, a ovo je istina o kojoj se šuti

 

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Gluposti

Beljak: Nadam se da će biti još kandidata na desnici pa da onda gledamo kako se čereče

Objavljeno

na

Objavio

O previranjima na političkoj sceni nakon izbora za Europski parlament, o kandidatima za predsjednika države, o planovima Amsterdamske koalicije za parlamentarne izbore i o aktualnim saborskim i drugim političkim pitanjima u “Oporbenom zarezu” Hrvatskog radija govorio je predsjednik HSS-a Krešo Beljak.

Pozdravio je kandidaturu Miroslava Škore i kazao kako se ne bavi kandidaturama raznoraznih “koji misle da u politici mogu napraviti sve”. Dodao je kako se nada “da će se pojaviti još nekoliko kandidata na desnici, pa da onda gledamo kako se čereče”. Za Škorine namjere izmjena Ustava pozvao se na stav prof. Branka Smerdela te kazao da su Škorine izjave “politikanstvo i spin”. Nada se da “građani tomu neće nasjesti”. Smatra da Škorina kandidatura “ugrožava” rejting Kolinde Grabar-Kitarović.

– Kandidatura Zorana Milanovića je puno ozbiljnija priča, što se mene osobno tiče. HDZ drži i Vladu i Pantovčak i vjerujem da većina ljudi želi kazniti njihovu politiku i većinu onoga što se događa ispod žita, prije svega mislim na tajne službe. Prvi korak za to je smjena na Pantovčaku, koja će se sigurno dogoditi, rekao je Krešo Beljak. Ponovio je kako bi volio da njihova opcija ima jednog kandidata te da će o tome najvjerojatnije sve članice Amsterdamske koalicije odlučiti najesen.

Smatra da u utrci za Pantovčak “Mislav Kolakušić gubi dah” jer “i njemu Škoro uzima dio glasova: ubrzano se smjenjuju novi mesije. HSLS je trajao, Most je trajao četiri godine, Živi zid manje, Dalija Orešković mjesec-dva, a Kolakušićeva sudbina je blizu tomu. Takva je vjerojatno i budućnost Miroslava Škore”, kazao je.

Nisu zadovoljni rezultatom na europskim izborima, ali dali su si prolaznu ocjenu. Neće više ići u takav ‘eksperiment’. Dogovor je da Amsterdamska koalicija opstane do idućih parlamentarnih izbora – smatra da mogu postati opcija koja s koalicijskim partnerima može preuzeti odgovornost za vođenje države. Hreljin i HSU najvjerojatnije u toj koaliciji neće ostati, dodao je.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari