Pratite nas

BiH

Arapi se povlače iz BiH, kod Dubaija grade ‘Srce Europe’

Objavljeno

na

Kad su od 1992. gosti s Bliskog Istoka počeli dolaziti u BiH, znalo se koji im je cilj. Neki su se, nakon što su dali svoj “doprinos” u ratu i u nikad do kraja istraženim zločinima, trajno naselili u BiH, piše Večernji list BiH.

Drugi ozbiljniji val dolaska gostiju s Bliskog Istoka, prvenstveno Arapa počeo je 2015. godine. Samo tada ovu zemlju posjetilo je 40 tisuća njih, a 2017. čak 90 tisuća. Počela su i ulaganja, izgradnja privatnih gradova, otvarani su restorani, barovi, nicale su nekretnine za nove žitelje…

Sve je išlo u smjeru da bi takvim tempom u godinama koje predstoje mogli postati najveći narod u BiH, ali za razliku od prvog vala dolazaka 90-ih godina, ovom svemu uopće se ne vidi neki logičan smisao. Stoga, zavladao je i strah kod ljudi.

Blagonakloni pogledi

– Ljudi strahuju da će se resursi ove države jednostavno pokloniti nekom drugom – govorio je Asim Mujkić, profesor sociologije na Sveučilištu u Sarajevu.

Osobit problem bila je činjenica što su pojedini dužnosnici iz SDA blagonaklono gledali na takvo naseljavanje BiH. Nije bez razloga Ilidža prozvana Kuvajt Cityjem, a načelnik Senaid Memić prozvan je kao pokrovitelj arapskog djelovanja zbog brojnih dopuštenja Arapima.

Međutim, koliko god je ispočetka djelovalo zabrinjavajuće, izgleda da se i arapeizacija BiH lagano smiriva. Veliki projekti Buroj Ozone, Drozgometva i drugi praktički se više i ne spominju.

– Smatram da su oni došli na ovo područje samo kako bi opravdali neke svoje sumnjive radnje u rodnoj zemlji. Napravili su kuće, naselja, sve legalizirali, u puno slučajeva ostali dužni pa te stvari tek sada izlaze, ali oni će napustiti ovo područje.

Onako kako su došli tako će i otići, ne mislim na ovaj sezonski dolazak i odlazak, nego trajno. Ostat će prazni objekti, uništena kulturna dobra, rijeke i jezera…, sve ono što se prilagođavalo njima i što su neki lokalni dužnosnici bili dužni napraviti sve kako arapski investitori zažele.

Esad Duraković: To je PROJEKT od kojeg treba strahovati!

Da rezimiramo, ni Bošnjaci, ni Hrvati, ni Srbi nikad nisu blagonaklono gledali na to da im netko “osvaja” zemlju i da, primjerice, putovima kojima su dosad putovali, više ne mogu jer je netko to privatizirao. Mi se između sebe možemo podnositi ili ne podnositi, ali pravo na zemlju ne damo nikome.

Ovo s arapskim investicijama bilo je dobro tek onim lokalnim dužnosnicima koji su ugradili sebe u projekte – govori nam čovjek koji je upoznat s investicijama u ovoj zemlji i prilično sumnjičav prema Arapima.

Ističe da bi isto mislio i da su neki drugi narodi u pitanju. – Da 40 tisuća Nijemaca dođe graditi svoj kompleks, svoje naselje, ne bi mi bilo drago, iako su Nijemci radno etični i konkretnim bi nam primjerom mogli pomoći. Kažem opet, ovo narodima nije ništa dobro donijelo. Koliko je neplaćenih poslova ostalo – pita se sugovornik.

Međutim, zanimljivo je da prazni turistički kompleksi, kao i najava prodaje ili prodaja istih nisu zabilježeni samo u BiH. Tako se u planinama zapadne Turske nalazi niz dvoraca veličine prosječne trokatnice.

Umjetni gradić

– Luksuzno naselje izgrađeno je da bi se udovoljilo potrebama bogatih Arapa, no pokušaj nije uspio.

U umjetnom gradiću napravljen je objekt za shopping centar, hotel, džamiju, turske toplice… Sarot grupa koja je sve gradila zapala je u financijske teškoće jer, kako kaže čelnik, investitori iz Katara, Kuvajta, UAE-a i Saudijske Arabije svoje uplate nikad nisu realizirali.

I na kraju su, umjesto uplate novca, odustali od projekta, a luksuzno naselje izgleda kao ukleti gradić. A da im možda nisu potrebna naselja u europskim zemljama jer mogu praviti svoju Europu, shvatili su ovih dana.

Tako na četiri kilometra od obale Dubaija raste nova Europa, a naziv je “Srce Europe”, veliki građevinski pothvat kojem je cilj predstaviti ono najljepše što Europa može ponuditi.

Riječ je o projektu vrijednom pet milijardi dolara koji će na drugom kraju svijeta predstaviti Veneciju, St. Petersburg, dijelove Švedske, Njemačke, Švicarske i još neke dijelove, piše Večernji list

 

Višnja Starešina: Arapi drugi put na Vlašiću

 

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

U BiH se nakon mjesec i pol dogovorili kako podijeliti kredit MMF-a

Objavljeno

na

Objavio

Bosanskohercegovačka vlada u utorak je nakon mjesec i pol svađa donijela odluku o aktiviranju 330 milijuna eura kredita Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), potvrdio je ministar financija Vjekoslav Bevanda.

Kredit je odobren još 20. travnja na temelju zatjeva BiH za hitnu pomoć radi konsolidacije stanja u zdravstvenom sektoru i pomoći gospodarstvu u suočavanju s epidemijom COVID-19.

MMF ga je ekspresno odbrio i odmah poslao novac na račun Centralne banke BiH, no središnja vlada se tjednima nije mogla dogovoriti kako će ga podijeliti između dva entiteta i distrikta Brčko.

Vijeće ministara je u utorak odlučilo kako će 61,5 posto dobiti Federacija BiH, 37,5 posto Republika Srpska, a jedan posto distrikt Brčko.

Federacija će polovicu svog iznosa zadržati na entitetskoj razini dok će ostatak biti podijeljen na deset županija, jer je u njihovoj nadležnosti najveći dio zdravstvenog sektora.

Kredit će otplaćivati entiteti i distrikt Brčko. Kamata je 1,05 posto uz poček od 39 mjeseci

Dogovor je postignut nakon što se hrvatski i bošnjački ministri nisu mogli usuglasiti o alociranju sredstava i tretmana županija u Federaciji. Bošnjačka je strana inzistirala da se jasno naznači uloga županija kao korisnika kredita ali i da se istakne kako oni nisu subjekti koji mogu preuzimati međunarodne kreditne obveze.

Kompromis je postignut tako što je navedeno kako će 50 posto dobiti “Federacija sa svojih deset županija”, pojasnio je Bevanda

“Ovo je dugo zagađivalo javni prostor i bilo je previše špekulacija”, kazao je Bevanda dodajući kako ima dojam da su se neki preko tog pitanja pokušali obračunati s njim osobno. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Loša sigurnosna situacija u USŽ, migranti pristižu u velikom broju

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Arhiva

Iz Kantonalnog(Županijskog) ministarstva unutarnjih poslova još jednom je poslano upozorenje da nekontrolirani priljev migranata u USK itekako usložnjava humanitarnu i sigurnosnu situaciju u tom dijelu BiH.

Glasnogovornik Policije Unsko-sanskog kantona (USK) Ale Šiljdedić potvrdio je da u taj dio Bosne i Hercegovine svakodnevno pristiže više od 100 migranata, što s obzirom na popunjenost smještajnih kapaciteta u svim prihvatnim centrima usložnjava humanitarnu i sigurnosnu situaciju, naročito u Bihaću i Velikoj Kladuši.

”Kako je u posljednjih sedam dana ponovo uspostavljen autobusni međugradski prijevoz, na područje USK dnevno u prosjeku stiže između 100 i 150 novih migranata. Policijski službenici u skladu s odlukom Operativne grupe kontroliraju sva vozila i pokušavaju odvratiti ove strane državljane od ulaska u naš kanton, odnosno usmjeriti ih na mjesto polaska. Kod nekolicine osoba pronađene su boravišne legitimacije iz prihvatnih centara u Sarajevu” – izjavio je Šiljdedić.

Iz Kantonalnog ministarstva unutarnjih poslova još jednom je poslano upozorenje da nekontrolirani priljev migranata u USK itekako usložnjava humanitarnu i sigurnosnu situaciju u tom dijelu BiH. ”Smještajni kapaciteti u svim ovdašnjim prihvatnim centrima su popunjeni. S obzirom na broj ljudi koji već boravi u kantonu, svaki novi dolazak itekako usložnjava humanitarnu, a samim tim i sigurnosnu situaciju. Mi ćemo nastaviti profesionalno obavljati naš posao, međutim neophodno je uspostaviti bilo kakvu kontrolu kretanja migranata kroz državu” – dodao je glasnogovornik Policije USK.

U Velikoj Kladuši i Cazinu evidentirano je nekoliko incidentnih situacija, zbog kojih je morala intervenirati i Jedinica za specijalističku podršku Ministarstva unutarnjih poslova USK. “U međusobnom sukobu migranata u Cazinu smrtno su stradale dvije osobe. Ranije je u Velikoj Kladuši zapaljeno nekoliko napuštenih objekata, u kojima su upravo boravili migranti.

Policija je i na zahtjev zaposlenih u Međunarodnoj organizaciji za migracije (IOM) intervenirala u privremenom centru Miral, a razlog je bio agresivno ponašanje korisnika usluga ovog centra”, sažetak je posljednjih policijskih izvještaja o situaciji s migrantima u Unsko-sanskom kantonu.

Gradonačelnik Bihaća Šuhret Fazlić je još prije nekoliko dana ponovo tražio pomoć nadležnih državnih institucija. ”Nadamo se nastavku uspješne suradnje s Europskom komisijom i međunarodnim organizacijama, s obzirom na to da smo uz njihovu pomoć uspjeli donekle kontrolirati situaciju. Zaista je pitanje šta bi bilo bez njihove podrške. Očekujemo i neke konkretne poteze nadležnih državnih institucija, jer ne smijemo i ne možemo dopustiti ponavljanje prošlogodišnjeg scenarija, kad je grad doslovno bio pregažen.

Nadam se da nećemo biti prinuđeni na očajničke poteze, kao što je bio otvaranje kampa Vučjak” – riječi su bihaćkog gradonačelnika Fazlića. Za sada nema novih informacija ni o eventualnom zatvaranju prihvatnog centra Bira u središtu Bihaća za što je, kako je ranije rečeno, potrebna suglasnost Ministarstva sigurnosti BiH.

Zašto migranti pale kuće?

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari