Pratite nas

Naši u svijetu

Argentinci oduševljeni Stepincem – ‘Hvala ti što si vratio nadu ljudima’

Objavljeno

na

Foto: Carmen Vrljičak

Zanimljiv natječaj održan je potkraj prošle godine u Argentini. Za tekst na španjolskom jeziku o hrvatskom blaženiku Alojziju Stepincu podijeljene su tri nagrade od po 200 dolara. Natječaj je organizirala akademska književnica Carmen Verlichak (Vrljičak).

‘Prvi cilj je bio proširiti znanje o životu i djelu kardinala Stepinca među govornicima španjolskog. A usput izazvati ljude da čitaju i pišu da se malo odmaknu od audio-vizualnih medija. Veliki uspjeh je da su oni koji su sudjelovali bili Argentinci, to je bio i cilj’, kaže nam Verlichak.

Dobitnici triju nagrada su Socorro Gonzalez Guerrico, Ines Paura Soljan i Daniel Horacio Artola. Samo Soljan je hrvatskog porijekla i to generacijama udaljenog, dok su preostalih dvoje autora Argentinci. Osim njih, sudjelovali su i Maria Florencia Uriburu, Juan Arida, German Masserdotti, Ana Marìa Vanderghem, Alberto Guzman i Bernarda Roca Espain.

U knjizi priča prikupljenih na natječaju nalazi se i jedno dirljivo svjedočanstvo 18-godišnje Bernarde Roca Espain, koja je 2018. u Zagrebu vidjela koliko Hrvati poštuju Stepinca. Od tad je i njoj blizak. ‘Hvala što si vratio nadu ljudima koji su se smatrali poraženima, hvala što si uvijek ostao s njima’, napisala je.

Drugi autori pisali su o Stepincu kao stijeni koja brani ljudska prava i dostojanstvo od napada totalitarizama. Jedan se čak prisjetio kako se u Buenos Airesu među mladim katolicima 1950-ih i 60-ih pratila kardinalova sudbina, a recitiralo se nešto poput: ‘Slijedimo primjer Stepinca, jer naše društvo nije škola za kukavice.’

Na dodjelu nagrade bio je pozvan i ‘padre’ Domingo Krpan, koji je prisutnima ilustrirao više aspekata Stepinčeva života.

Izdavanje knjige potpomogli su Državni ured za Hrvate izvan Hrvatske, AICA katolička informativna agencija i privatni donatori.

Carmen Vrljičak napisala je i vlastitu knjigu o kardinalu, koja je hvaljena u Argentini i Hrvatskoj, jer na kratak, zanimljiv i drljiiv način daje pregled života i djela Kardinala Alojzija Stepinca. ( croexpress.eu )

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Naši u svijetu

Hrvatska zajednica formirala Zakladu ‘Spomen dom bana Jelačića’ u Petrovaradinu

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatska zajednica u Srbiji formirala je Zakladu „Spomen dom bana Josipa Jelačića“ u Petrovaradinu, a za prvog upravitelja imenovan je vijećnik Hrvatskog nacionalnog vijeća (HNV) Goran Kaurić, objavili su u četvrtak vojvođanski mediji.

Zadaća Zaklade, čije će sjedište biti u rodnoj kući hrvatskog velikana, bit će očuvanje i prezentiranje tradicijske i suvremene kulture Hrvata Petrovaradina i Novoga Sada, kao i zaštita kulturno-povijesnog nasljeđa hrvatske nacionalne manjine kroz afirmiranje lika i djela bana Josipa Jelačića.

„Ova zaklada i kuća imaju veliku obvezu da sačuvaju povijest Hrvata s ovih prostora, kao i cijele zajednice. Također, oni će biti njihovo važno mjesto susreta, ali i turistička destinacija, napose gostiju iz Hrvatske“, izjavio je po imenovanju na sjednici Upravnog odbora Zaklade Goran Kaurić.

Po njegovim riječima, među prvim zadaćama će biti unutarnja adaptacija zgrade, koja je, unatoč dobrom vanjskom izgledu, iznutra u lošem stanju i nefunkcionalna. Cilj je „da ona bude pravi reprezent hrvatske zajednice, naše kulture, tradicije i povijesti“, naveo je Kaurić.

Predsjednica HNV-a Jasna Vojnić je rekla da je Petrovaradin za hrvatsku zajednicu izuzetno važan, „ne samo radi čuvanja povijesti na našega bana, njegov lik i djelo, već i kao novo jezgro koje će biti stjecište i okupljalište ponajprije mjesnih Hrvata“.

Hrvatska zajednica odnedavno je u posjedu dijela rodne kuće bana Jelačića u Petrovaradinu, pokraj Novoga Sada.

Njezino vodstvo godinama je tražilo da im se objekt dodjeli kako bi je pretvorili u spomen kuću i sjedište hrvatske manjinske zajednice.

Do pomaka je došlo poslije posjeta Aleksandra Vučića Zagrebu u veljači 2018., kada je tijekom razgovora o položaju hrvatske manjine u Srbiji dogovoreno rješavanje statusa toga objekta.

Na povijesno značenje objekta u Petrovaradinu, izgrađenog 1745., ukazuje spomen-ploča obnovljena u listopadu 2001. u povodu obilježavanja 200-te obljetnice rođenja najpoznatijeg hrvatskog bana.

Petrovaradin je drevni, vojni grad koji je bio važna točka otpora Austrougarske od prodora turske vojske u 17. stoljeću, kada se ovdje naseljavaju Hrvati.

Početkom 19. stoljeća Hrvati su činili više od devedeset posto ukupnog stanovništva, no danas čine tek nepunu desetinu cjelokupnoga gradića. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Naši u svijetu

Dejan Kovač iz New Yorka: Vidim da se u Hrvatskoj svašta lupeta o situaciji u SAD-u

Objavljeno

na

Objavio

Dejan Kovač, koji se okušao u utrci za predsjednika Hrvatske, danas je na Facebooku objavio fotografije iz New Yorka, uz sljedeći tekst:

– Vidim po medijima da se svašta lupeta o situaciji o SAD-u i to većinom ljudi koji nisu otišli dalje od Bregane, a kamoli da su živjeli u SAD-u. Stručnjak o demokraciji u SAD-u se smatra svatko tko ode na tjedan dana na izlet i snimi par fotki tj. niti su percipirali kulturu življenja, a da ne pričam da znaju išta o političkom ili ekonomskom sustavu SAD-a, te još manje o njihovom duhu.

Vrlo neprofesionalan pristup i od strane medija i od strane kvazi stručnjaka. Ne znam koja je agenda… da mislimo da je nama bolje jer je drugima lošije?

Zapamtite, Hrvatska i nijedna EU zemlja neće nikad imati razinu duha slobode i poimanja demokracije u građanskom društvu kao SAD, jer su građene na ostavštinama propalih monarhija i socijalizma. SAD je građen na osnovnoj ideji, a to je da ‘All men are created equal’ i u tom duhu su svi od najranije dobi odgajani.

Taj duh sam i osjetio čim sam došao. Nikog nije bilo briga jesam li crn, bijeli ili žuti, niti jesam li Hrvat, Austrijanac ili Marsovac, a još manje tko su mi otac, djed i pradjed. Ono što je bilo bitno je: tko sam ja, kakva sam osoba i kako doprinosim kolektivu u kojem koegzistiram tj. moja razina produktivnosti. Ne sude knjigu prema koricama. Ako želiš biti debel ili mršav, nitko si neće uzeti ‘slobodu’ kao u Hrvatskoj da komentira tvoj izgled ili odjevne predmete. Svi shvaćaju da moja osobna sloboda je da nosim ružičastu haljinu, a isto tako tvoja osobna sloboda želiš li biti viđen/a s muškarcem u ružičastoj haljini.

Tu dolazimo na temu prosvjeda. Osuđujem maksimalno čin i vjerujte da će te osobe biti adekvatno kažnjene, jer pravosudni sustav funkcionira. Nešto što se ne može reći za Hrvatsku. Isto tako, osuđujem proteste koji izlaze iz mirnih okvira. Ne možeš se boriti za ljudska prava s oduzimanjem ljudskih prava i sloboda drugih građana. Neki nažalost, kao i svugdje u svijetu, koriste prosvjede za svoje osobne materijalne koristi i političke agende.

Da se razumijemo, puno gore situacije se događaju u puno većem obujmu svugdje u svijetu. Ono što je bitno u ovom slučaju. U demokraciji uz trodiobu vlasti, postoji i 4. mehanizam funkcioniranja demokracije, a to je građansko društvo. Iako žive u kapitalističkom društvu koje je dominatno usmjereno na stvaranje privatnih dobara, oni itekako shvaćaju koncept javnih dobara poput policije jer ih plaćaju iz svojeg džepa. Isto tako shvaćaju, ako javna dobra ne funkcioniraju u sustavu trodiobe vlasti, da redovno pokreću 4. element, jer ako ne reagiraš zbog drugih kad-tad će neefikasnost javnih dobara pokucati na tvoj kućni prag.

Nešto što mi u Hrvatskoj mi već 30 godina ne shvaćamo. Okretali smo leđa jednim drugima, bilo da je osoba umrla jer Hitna nije na vrijeme došla ili da je neka obitelj izletila na ulicu zbog ovrhe koja se nije trebala dogoditi. Nikada nismo aktivirali 4. element demokracije, osim kada su prosvjedi bili pod instrukcijama lijevih ili desnih udruga. Ali to nema veze sa slobodom, to ima samo veze sa političkim para djelovanjem i podobnošću.

Ne očekujem od vas da imate altruizam prema drugima, to ima mali postotak ljudi u svijetu, već osuđujem da smo u svojoj egocentričnosti bili ujedno i kratkovidni. Da nismo reagirali ni kada smo rasprodavali Hrvatsku, niti kada su bila narušena naša osnovna građanska prava. Izgleda da nam je svima dobro u Hrvatskoj?

Amerika neće nakon ovoga postati kao Bronx, nego još jača demokracija. Kad se stvari smire, organi reda će itekako misliti na svoja buduća postupanja, jer u protivnom znaju što će se dogoditi. I dalje će Amerika biti ‘the greatest country in the world’, a mi se nemojmo zavaravati jer tonemo na začelje EU-a.

I dok svakom godinom mi postajemo sve više podobni, a sve manje slobodni, drugi se bore za svoje slobode i svoja prava. A vi dragi moji Hrvati se bolje usmjerite na sebe i zapitajte, dok sjedite po kavama i komentirate postupke drugih, gdje nam je nestala kičma, a samim time i cijela država?

Trump zatražio od guvernera da se snažnije obračunaju s nasilnim prosvjednicima

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari