Pratite nas

Naši u svijetu

Preminuo Kazimir Kovačić – Ratovao je u Hrvatskoj dobrovoljačkoj legiji, preživio Bleiburg…

Objavljeno

na

Argentinski Hrvat Kazimir Kovačić, aktivan član hrvatske zajednice i dobitnik visokog priznanja Argentinske Republike, preminuo je u 103. godini života, javlja Croacias Totales.

Kazimir Kovačić rođen je u Puli 24. ožujka 1914. Otac Alexandar i majka Elvira s malenim Mirom preselili su ubrzo u Zagreb, gdje je završio osnovnu i srednju školu. Kada je Jugoslavija 1. rujna 1939. godine objavila vojnu mobilizaciju i Kazimir je mobiliziran. Do kapitulacije Jugoslavije u travnju 1941. bio je pričuvni potporučnik.

Nakon kapitulacije, uključio se u razoružavanje jugoslavenske vojske. U Karlovcu, gdje je djelovalo zapovjedništvo novoformirane hrvatske vojske, stavio na raspolaganje kao pričuvni časnik.

Uključio se u dobrovoljačku postrojbu i rat protiv Sovjeta

Nakon proglašenja Nezavisne Države Hrvatske 10. travnja 1941., pozvan je da se kao časnik uključi u dobrovoljačku postrojbu koja je na strani Njemačke ratovala protiv Rusije. Zanimljivo, u to je doba u Zagrebu bilo mnogo ukrajinskih studenata i gotovo svi su se dobrovoljno uključili.

Nakon što je u Njemačkoj dobila službeni status, Kazimirova postrojba dobila je naziv Hrvatska dobrovoljačka legija. Poslana je u Ukrajinu. Prije nego što su stigli na odredište, bili su priključeni Stotoj diviziji, na čelu s generalom Wernerom Ottom Sanneom (koji je 1952. umro u sovjetskom logoru Krasnopol).

Tijekom 1943. i početkom 1944. Kazimir je premješten u Karlovac. Bio je zapovjednik blindiranog vlaka koji je nadgledao i osiguravao redovni protok vlakova u toj zoni. Kasnije je premješten u Markuševac, gdje je bilo sjedište Hrvatskog oklopnog zapovjedništva. Tamo je ostao sve do kraja rata.

Marš smrti

6. svibnja, nakon kapitulacije Njemačke, cijela se jedinica povukla iz Markuševca i uputila prema Sloveniji, s ciljem da se predaju Saveznicima, u skladu s predviđenim planom Ministarstva hrvatske vojske. Od tog dana, nakon raznih vojnih epizoda i sukoba s partizanima, koji su nastojali spriječiti predaju, stigli su u Bleiburg 15. svibnja 1945.

S obzirom da nije uspio pokušaj prelaska granice i predaje Saveznicima, slijedila je bezuvjetna predaja. 16. svibnja započeo je ‘marš smrti’. Kazimir je prošao cijeli put, dug 600 kilometara, od Bleiburga do Kovina u Srbiji. Pješačilo se gotovo četiri mjeseca.

Vijesti o okrutnim postupcima nad zarobljenicima stigle su i do ušiju Saveznika pa je ubrzo stigao nalog za oslobađanje zarobljenika koncentracijskog logora Kovin. Svaki je zarobljenik dobio dokument o oslobađanju, s nalogom da se uputi u rodno mjesto i preda tamošnjim vlastima te na taj način bude ponovo uhićen.

Kazimir se iz Kovina uputio u Zagreb, gdje ga je čekala supruga. Trebalo mu je mjesec dana da se fizički oporavi. Nije izlazio iz kuće i planirao je svoj odlazak iz Jugoslavije.

Najrizičnija operacija u životu

U listopadu 1945. izvršio je najrizičniju operaciju u svom životu. Morao je izaći iz kuće, voziti se tramvajem usred bijela dana, kupiti voznu kartu i putovati vlakom, a da ga nitko ne prepozna. Prošavši Ljubljanu (Sežana), prisilno je sišao s vlaka i bio saslušan od OZNA-e. Umjesto da siđe u rodnoj Puli, nastavio je put za Trst, unatoč strogim kontrolama.

Poslije nekog vremena mu se pridružila i supruga Nada. U Trstu su živjeli dvije godine. Dana 31. prosinca 1947. ukrcali su se na brod Santa Cruz, u organizaciji Međunarodne organizacije za izbjeglice (IRO), i uputili za Buenos Aires. gdje su stigli 21. siječnja 1948.

Kazimir i Nada u Argentini su dobili dvoje djece, Danimira i Vesnu, a kasnije i petero unučadi. On je najprije radio kao metalurški radnik, da bi kasnije osnovao vlastitu građevinsku tvrtku.

Dobitnik visokog priznanja Argentine

Bio je  aktivan član hrvatske zajednice, podupirao i pomagao brojne dobrotvorne i kulturne aktivnosti. Suosnivač je Hrvatsko-argentinskog kulturnog kluba i suradnik revije Studia Croatica od samih početaka. Godinama je, također, surađivao u financiranju časopisa Kroatische Berichte, koji su u Njemačkoj izdavali novinari Ivona Dončević i Stjepan Šulek te Hrvatske revije, koju je izdavao prof. Vinko Nikolić u Barceloni. Neumorni je suradnik hrvatskog Caritasa i drugih hrvatskih iseljeničkih udruga.

Dana 18. kolovoza 2006. Zastupnički dom Kongresa Argentinske Republike dodijelio je g. Kovačiću visoko priznanje ‘Mayor Notable Argentino’, kao zaslužnom i istaknutom Argentincu starije dobi.

MARKOV TRG: Kazimir Kovačić – NDH u prvom licu

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Naši u svijetu

Hrvati u Srbiji obilježili obljetnicu rođenja bana Jelačića, vlada najavila nastavak potpore

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatska zajednica u Srbiji obilježila je svečanim programom u Novome Sadu i Petrovaradinu dan rođenja bana Josipa Jelačića, a predsjednik vojvođanske vlade Igor Mirović tom je prilikom istaknuo veliki značaj koji hrvatska manjina ima za vojvođansko društvo te je najavio veću financijsku potporu njezinim aktivnostima, prenijeli su u srijedu regionalni i hrvatski mediji u Vojvodini.

“U širokom nacionalnom, konfesionalnom i kulturnom spektru, koji nazivamo skladom vojvođanskih različitosti, hrvatska nacionalna manjina je izuzetno važna nijansa. I to nije samo politička fraza, već iskreno i trajno opredjeljenje pokrajinske vlade i izraz demokratičnosti društva u kojem živimo”, rekao je Mirović na svečanosti održanoj u utorak navečer, prenosi agencija Beta.

Dodao je da pokrajinska vlada, kroz svoje mehanizme, pruža značajnu potporu očuvanju i razvoju identiteta hrvatske manjine u cjelini.

“Pokrajinska vlada izdvaja značajna sredstva za funkcioniranje Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, kao i za kulturno stvaralaštvo i izdavaštvo na hrvatskom jeziku i s tim ćemo nastaviti i u budućnosti, u značajnije većem obujmu”, istaknuo Mirović i dodao da su povećana i godišnja izdvajanja za tjednik na hrvatskom jeziku “Hrvatska riječ”.

Podsjetio je da je na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu otvoren Lektorat za hrvatski jezik i istaknuo zadovoljstvo radovima na obnovi rodne kuće bana Josipa Jelačića u Petrovaradinu, koja će biti ustupljena Hrvatskom nacionalnom vijeću, za što je Srbija izdvojila više od pola milijuna eura.

“Položaj pripadnika hrvatske manjine u Srbiji, odnosno srpske manjine u Hrvatskoj od ključnog je značaja i zato je važno da radimo više na onom što nas spaja i da tražimo nove putove suradnje”, rekao je Mirović.

Proslava obljetnice rođenja hrvatskog bana, koju Hrvati u Srbiji slave kao jedan od svoja četiri nacionalna blagdana, počela je misom u njegovoj krsnoj župi Svetoga Jurja u Petrovaradinu.

Svečanost je nastavljena u Sportskom i poslovnom centru “Vojvodina” (Spens) u Novom Sadu, i njoj su uz čelnika vojvođanske vlade prisustvovali hrvatski veleposlanik u Srbiji Gordan Bakota, predstavnici Grada Novoga Sada i Zagreba, te predsjednik Hrvatskog nacionalnog veća u Srbiji Slaven Bačić.

Dolazak na proslavu Dana hrvatske zajednice predsjednika pokrajinske vlade pozdravio je predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini Tomislav Žigmanov.

„Takve poruke naravno da hrabre pripadnike hrvatske zajednice, jer s najviših instanci pokrajinskih vlasti čuli smo kako će se nastaviti programi podrške našim inicijativama. Dodatno smo zadovoljni jer su njegove riječi na izravnom tragu javno iznijetih obećanja Hrvatima u Srbiji predsjednika Aleksandra Vučića“, izjavio je Žigmanov.

Pokrajinsku vladu, kao i upravu Grada Novoga Sada, od sredine 2016. vodi Srpska napredna stranka (SNS) Aleksandra Vučića, u koaliciji sa Savezom vojvođanskih Mađara i Socijalističkom partijom Srbije.

(Hina)

 

16. listopada 1990. – Povratak bana Jelačića na Trg

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Naši u svijetu

Udruge u Austriji tražit će zabranu koncerta Dine Merlina

Objavljeno

na

Objavio

Amar Češljar

Nakon što je Saša Češljar, bubnjar Dine Merlina, zgrozio javnost komentarom na Facebooku da treba tenk poslati na više tisuća ljudi u Mostaru koji su mirno prosvjedovali protiv izbora Željka Komšića za predstavnika hrvatskog naroda u Predsjedništvu BiH, nekoliko nevladinih udruga u Austriji, kako doznaje kroativ.at, zatražit će zabranu koncerta Dine Merlina planiranog za kraj studenoga.

Prema riječima predstavnika tih udruga, nedopustivo je da čovjek koji otvoreno poziva na slanje tenkova i ubijanje ljudi, nastupi u demokratskoj i pravnoj državi kakva je Austrija.

Oni najavljuju kako će iskoristiti sva pravna sredstva da spriječe nastup čovjeka koji zagovara ubijanje nevinih ljudi koji su iskoristili svoje demokratsko pravo da prosvjeduju.

Ma tenk poslat i opleti. Ovo je ba ludilo. Nema tu glave za razgovore“, napisao je Češljar, komentirajući tekst portala Klix.ba pod naslovom “Protesti u Mostaru: Okupljeni poručili da Komšić nije njihov predsjednik”.

Na mirnim i dostojanstvenim prosvjedima održanim u četvrtak u Mostaru, u organizaciji Hrvatske mladosti, građani su prosvjedovali nezadovoljni činjenicom da je za hrvatskog člana Predsjedništva izabran Željko Komšić, koji je izabran bošnjačkim glasovima. Deset tisuća građana mirno je i dostojanstveno, pod sloganom “RIP Democracy”, prošetalo Mostarom i iskazalo nezadovoljstvo činjenicom da je hrvatski član Predsjedništva izabran bošnjačkim glasovima, čime su direktno narušena prava Hrvata da biraju svog predstavnika.

Saša Češljar je jedan od najpoznatiji bosanskohercegovačkih bubnjara, a s Dinom Merlinom surađuje više od 15 godina.

kroativ.at

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori

Komentari