Pratite nas

Naši u svijetu

Preminuo Kazimir Kovačić – Ratovao je u Hrvatskoj dobrovoljačkoj legiji, preživio Bleiburg…

Objavljeno

na

Argentinski Hrvat Kazimir Kovačić, aktivan član hrvatske zajednice i dobitnik visokog priznanja Argentinske Republike, preminuo je u 103. godini života, javlja Croacias Totales.

Kazimir Kovačić rođen je u Puli 24. ožujka 1914. Otac Alexandar i majka Elvira s malenim Mirom preselili su ubrzo u Zagreb, gdje je završio osnovnu i srednju školu. Kada je Jugoslavija 1. rujna 1939. godine objavila vojnu mobilizaciju i Kazimir je mobiliziran. Do kapitulacije Jugoslavije u travnju 1941. bio je pričuvni potporučnik.

Nakon kapitulacije, uključio se u razoružavanje jugoslavenske vojske. U Karlovcu, gdje je djelovalo zapovjedništvo novoformirane hrvatske vojske, stavio na raspolaganje kao pričuvni časnik.

Uključio se u dobrovoljačku postrojbu i rat protiv Sovjeta

Nakon proglašenja Nezavisne Države Hrvatske 10. travnja 1941., pozvan je da se kao časnik uključi u dobrovoljačku postrojbu koja je na strani Njemačke ratovala protiv Rusije. Zanimljivo, u to je doba u Zagrebu bilo mnogo ukrajinskih studenata i gotovo svi su se dobrovoljno uključili.

Nakon što je u Njemačkoj dobila službeni status, Kazimirova postrojba dobila je naziv Hrvatska dobrovoljačka legija. Poslana je u Ukrajinu. Prije nego što su stigli na odredište, bili su priključeni Stotoj diviziji, na čelu s generalom Wernerom Ottom Sanneom (koji je 1952. umro u sovjetskom logoru Krasnopol).

Tijekom 1943. i početkom 1944. Kazimir je premješten u Karlovac. Bio je zapovjednik blindiranog vlaka koji je nadgledao i osiguravao redovni protok vlakova u toj zoni. Kasnije je premješten u Markuševac, gdje je bilo sjedište Hrvatskog oklopnog zapovjedništva. Tamo je ostao sve do kraja rata.

Marš smrti

6. svibnja, nakon kapitulacije Njemačke, cijela se jedinica povukla iz Markuševca i uputila prema Sloveniji, s ciljem da se predaju Saveznicima, u skladu s predviđenim planom Ministarstva hrvatske vojske. Od tog dana, nakon raznih vojnih epizoda i sukoba s partizanima, koji su nastojali spriječiti predaju, stigli su u Bleiburg 15. svibnja 1945.

S obzirom da nije uspio pokušaj prelaska granice i predaje Saveznicima, slijedila je bezuvjetna predaja. 16. svibnja započeo je ‘marš smrti’. Kazimir je prošao cijeli put, dug 600 kilometara, od Bleiburga do Kovina u Srbiji. Pješačilo se gotovo četiri mjeseca.

Vijesti o okrutnim postupcima nad zarobljenicima stigle su i do ušiju Saveznika pa je ubrzo stigao nalog za oslobađanje zarobljenika koncentracijskog logora Kovin. Svaki je zarobljenik dobio dokument o oslobađanju, s nalogom da se uputi u rodno mjesto i preda tamošnjim vlastima te na taj način bude ponovo uhićen.

Kazimir se iz Kovina uputio u Zagreb, gdje ga je čekala supruga. Trebalo mu je mjesec dana da se fizički oporavi. Nije izlazio iz kuće i planirao je svoj odlazak iz Jugoslavije.

Najrizičnija operacija u životu

U listopadu 1945. izvršio je najrizičniju operaciju u svom životu. Morao je izaći iz kuće, voziti se tramvajem usred bijela dana, kupiti voznu kartu i putovati vlakom, a da ga nitko ne prepozna. Prošavši Ljubljanu (Sežana), prisilno je sišao s vlaka i bio saslušan od OZNA-e. Umjesto da siđe u rodnoj Puli, nastavio je put za Trst, unatoč strogim kontrolama.

Poslije nekog vremena mu se pridružila i supruga Nada. U Trstu su živjeli dvije godine. Dana 31. prosinca 1947. ukrcali su se na brod Santa Cruz, u organizaciji Međunarodne organizacije za izbjeglice (IRO), i uputili za Buenos Aires. gdje su stigli 21. siječnja 1948.

Kazimir i Nada u Argentini su dobili dvoje djece, Danimira i Vesnu, a kasnije i petero unučadi. On je najprije radio kao metalurški radnik, da bi kasnije osnovao vlastitu građevinsku tvrtku.

Dobitnik visokog priznanja Argentine

Bio je  aktivan član hrvatske zajednice, podupirao i pomagao brojne dobrotvorne i kulturne aktivnosti. Suosnivač je Hrvatsko-argentinskog kulturnog kluba i suradnik revije Studia Croatica od samih početaka. Godinama je, također, surađivao u financiranju časopisa Kroatische Berichte, koji su u Njemačkoj izdavali novinari Ivona Dončević i Stjepan Šulek te Hrvatske revije, koju je izdavao prof. Vinko Nikolić u Barceloni. Neumorni je suradnik hrvatskog Caritasa i drugih hrvatskih iseljeničkih udruga.

Dana 18. kolovoza 2006. Zastupnički dom Kongresa Argentinske Republike dodijelio je g. Kovačiću visoko priznanje ‘Mayor Notable Argentino’, kao zaslužnom i istaknutom Argentincu starije dobi.

MARKOV TRG: Kazimir Kovačić – NDH u prvom licu

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Naši u svijetu

Žigmanov zadovoljan potporom vlade institucionalnom razvoju hrvatske manjine u Srbiji

Objavljeno

na

Objavio

foto HINA

Predstavnici hrvatske zajednice u Srbiji izrazili su zadovoljstvo odlukom hrvatske vlade da podrži projekt izgradnje Hrvatske kuće, što vide kao podršku institucionalnom razvoju hrvatske manjine u Srbiji, izjavio je u četvrtak predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini (DSHV) i zastupnik u srbijanskoj Narodnoj skupštini Tomislav Žigman nakon sastanka s premijerom Andrejom Plenkovićem.

“Obradovani smo činjenicom da je hrvatska vlada donijela odluku da podrži naš kapitalni projekt izgradnje Hrvatske kuće, to je podrška u institucionalnom razvoju hrvatske zajednice u Republici Srbiji”, kazao je Žigmanov u izjavi novinarima, dodavši da upravo podrška vlade često zna biti “ključna”.

Kazao je da je s premijerom Plenkovićem razgovarao o političkim prilikama u Srbiji, položaju hrvatske zajednice, hrvatsko-srpskim odnosima te onome što Hrvatska čini kada su u pitanju ukupni hrvatsko-srpski odnosi i kada je u pitanju status i politika koju vlada vodi prema srpskoj zajednici “koju mi izuzetno cijenimo i držimo odgovornom”.

Potvrdio je da su napetosti u hrvatsko-srpskim odnosima dosta velike i da se to izravno odražava Hrvate.

“Vidjet ćemo na koji način Hrvatska može pridonijeti. Mi smo konstruktivan činitelj, nastojimo ne biti remetilački faktor, već svojim djelovanjem odgovorno pridonositi stabilizaciji i normalizaciji odnosa”, kazao je Žigmanov.

Podsjetio je da dolazi iz države koja često svojim izjavama i postupcima ne pridonosi poboljšanju odnosa te da u tom kolopletu hrvatska zajednica nastoji biti smirujući faktor.

Na pitanje kakav je status i položaj Hrvata i da li se išta promijenilo od posjete predsjednika Aleksandra Vučića Hrvatskoj, Žigmanov je kazao da se jedan dio problema počeo rješavati u smislu da postoji institucionalni oblik komunikacije s predstavnicima vlasti.

“Bilježimo pomake u ostvarivanju dijela naših prava kada je u pitanju obrazovanje i kada su u pitanju infrastrukturni projekti”, kazao je Žigmanov spomenuvši otvaranje lektorata na hrvatskom jeziku ili otkup kuće bana Josipa Jelačića.

“Bilježimo, međutim, i određene deficite koji su posljedica činjenice da Srbija još uvijek ima problema s vladavinom prava, s nerazvijenošću promanjinskih politika”, dodao je predsjednik DSHV-a.

Istaknuo je da se u povećanju napetosti između dvije zemlje povećavaju i strahovi, nesigurnost i nespremnost da se sudjeluje u javnom prostoru.

“Mi pokušavamo artikulirati interese hrvatske zajednice na način da se pridržavamo demokratskih standarda u našem djelovanju i da boljitak našeg naroda i rješavanje određenih problema bude primjereno europskim vrijednostima kada su u pitanju manjinska prava”, istaknuo je Žigmanov.

Slanje pripadnika srbijanske vojske s uniformama u Jasenovac Žigmanov je ocijenio kao “neprimjeren potez srbijanskih vlasti”.

“To je pitanje međudržavnih odnosa, a ja sam rekao da je to neprimjeren potez srbijanskih vlasti (…) to su postupci koji ne pridonose smirivanju napetosti”, rekao je Žigmanov.

Podsjetio je da je hrvatski državni vrh osudio incidente počinjene prema pripadnicima srpske manjine te da želi i da se svaki incident u Srbiji javno osudi i da mjerodavna tijela čine isto.

Također je podsjetio na prijetnje koje mu je prije godinu dana uputio haški osuđenik i zastupnik u Skupštini Srbije Vojislav Šešelj rekavši kako je spreman ponoviti svoje zločine protiv njega i Nenada Čanka. Šešelj je prijetnju izrekao samo 24 sata poslije izricanja presude za progon Hrvata 90-ih godina.

“Tu prijetnju nije osudio predsjednik niti jedne institucije u Srbiji. Nije djelovala niti policija niti tužiteljstvo”, kazao je Žigmanov.

“U Hrvatskoj je, kako vidimo, drugačije, postoje vrlo glasne poruke da etnički motivirano nasilje nije dopustivo i državna tijela čine korake da se to sankcionira i pravosudno razriješi”, dodao je.

Predsjednica Hrvatskog nacionalnog vijeća (HNV) Jasna Vojnić je kazala da od 2002., od kada postoji HNV nije bilo ovake institucionalne izgradnje i ovako velikog ulaganja u Hrvate u Vojvodini.

“Tek prošle godine je vlada RH izdvojila sredstva za kupovinu zemljišta na kojem će se izgraditi Hrvatsku kuću kao jezgro i stjecište svih Hrvata u Srbiji. To nam je izuzetno značajno”, kazala je Vojnić.

Državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas je današnji susret ocijenio kao je jedan od “pokazatelja opredijeljenosti hrvatske vlade u traženju rješenja za što bolji status i položaj hrvatske nacionalne manjine u Srbiji”.

“Moram reći da osim državnih institucija i institucije županija i gradova također imaju dobru komunikaciju s Hrvatskim nacionalnim vijećem i uopće s hrvatskom zajednicom i svi skupa težimo tome da njihov status bude bolji te sačuvaju svoj identitet u nacionalnom jezičnom, vjerskom i svakom drugom smislu”, kazao je Milas. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Naši u svijetu

Za projekte hrvatskog iseljeništva 3,8 milijuna kuna

Objavljeno

na

Objavio

Republika Hrvatska ove je godine za potporu projektima organizacija hrvatskog iseljeništva u prekomorskim i europskim državama osigurala 3,8 milijuna kuna, a kako bi se ta sredstva podijelila Središnji državni ured za Hrvate izvan Hrvatske raspisao je natječaj koji je otvoren do 10. listopada.

Prioritetna područja u kojima organizacije (udruge, zaklade, ustanove, vjerske zajednice i sl.) mogu prijaviti programe su: razvoj organizacija hrvatskog iseljeništva, kultura, obrazovanje i znanost, šport, turizam, ali i druge aktivnosti koje čuvaju nacionalni identitet i jačaju odnose između iseljene i domovinske Hrvatske).

Na natječaj se mogu javiti organizacije iz 29 država koje su se opredijelile za aktivnosti koje su predmet financiranja i kojima promiču uvjerenja i ciljeve koji nisu u suprotnosti s hrvatskim Ustavom i zakonima ili pravnim poretkom matične države, a upisane su u registar ili drugu odgovarajuću evidenciju organizacija matične države te imaju pravnu osobnost.
Najmanji iznos koji se može prijaviti i ugovoriti po pojedinom projektu je pet tisuća kuna, najveći 80 tisuća kuna.

Natječajna dokumentacija dostavlja se preporučenom ili elektroničkom poštom ili neposredno predaje na adrese hrvatskih veleposlanstava nadležnih za državu na koju se odnosi Javni natječaj.

Popis veleposlanstava u državama hrvatskog iseljeništva s adresama elektroničke pošte i mrežnim stranicama nalazi se u privitku Javnog natječaja objavljenog na stranicama Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske.

Projekti se prijavljuju isključivo na hrvatskom jeziku i propisanim obrascima dostupnim na stranicama Ureda http://www.hrvatiizvanrh.gov.hr/natjecaji/, Ministarstva vanjskih i europskih poslova i nadležnih veleposlanstava.

Prošle godine dodijeljeno 2,3 milijuna kuna 

Program potpore hrvatskim zajednicama u iseljeništvu, provodi se od 2012.,  a tek prošle godine otvorena je mogućnost da se u njega uključe i projekti hrvatskog iseljeništva iz svih europskih i prekomorskih država, njih ukupno 29, u kojima djeluju zajednice hrvatskog iseljeništva. Sve do prošle godine sredstva su bila namijenjena samo slabije razvijenim državama.
Prošle godine za programe hrvatskog iseljeništva Ured je dodijelio 2,3 milijuna kuna, što znači da je ove godine na raspolaganju 1,5 milijuna kuna više. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari