Pratite nas

Naši u svijetu

U Argentinu tragom krhotina prošlosti

Objavljeno

na

Zorka Rašić imala je dvanaest godina kad je 1942.  dospjela u Jasenovac.  Ali nije bila zatvorenica: u selo kraj logora dovela ju je služba njezina oca Jure, koji se netom vratio iz Belgije. Ustaškom pokretu pristupio je davno prije rata, a po povratku u Nezavisnu Državu Hrvatsku dodijeljen je za tekliča zapovjedništva jasenovačkog logora.

Taj je posao obavljao sve do srpnja 1944. godine kad su partizani napali vlak kojim je putovao u Zagreb. Ustaški zastavnik Jure Rašić tada je poginuo, oduzevši sebi život nakon što je bio teško ranjen. Prije toga savjesno je iz čuturice napunjene benzinom polio povjerljivu poštu i spalio je, kako ni ona ne bi pala u ruke neprijatelju.

Vitalna gospođa Rašić, rođena 1929.,  opisivala je ovih dana u Buenos Airesu doživljaje svoje obitelji  Igoru Vukiću i Zdenku Kuftincu, istraživačima povijesti koji su tragom takvih krhotina prošlosti doputovali iz Zagreba u Argentinu.

Svjedočenja poput ovog dragocjena su istraživačima. Iako sjećanja djeteta koje je od 1942. do 1944. živjelo u Jasenovcu ne treba uzeti zdravo za gotovo, posebnu vrijednost susretu s njom dale su autentične fotografije iz ratnog  Jasenovca, koje su s njom stigle sve do daleke Južne Amerike.

Igor Vukić, novinar je i publicist, tajnik zagrebačkog Društva za istraživanje trostrukog logora Jasenovac. Zdenko Kuftinec istražuje vojnu i ratnu povijest, osobito djelovanje ustaških, domobranskih i drugih postrojbi u Drugom svjetskom ratu. Došli su na mjesec dana u Buenos Aires kako bi razgovarali sa što više sugovornika o povijesnom razdoblju kojim se bave. Pregledali su niz osobnih arhiva i zbirki fotografija. Argentina je posebice zanimljiva, jer ovdje žive potomci mnogih istaknutih i utjecajnih osoba iz ratnog razdoblja.

„Razgovor s osobom poput Zorke Rašić bio je izuzetno važan. Mene je još jednom učvrstio u ocjeni da je logor u Jasenovcu bio radni logor, u kojem nije bilo masovnih, serijskih ubojstava“, rekao je Igor Vukić.

Dolazak u Buenos Aires uslijedio je nakon kontakata putem elektroničke pošte i Skypea koji su trajali više od dvije godine. No izravni susreti su ipak nenadoknadivi.

Zdenko Kuftinec ističe kako se se najbolji rezultati postižu u zajedničkom pregledavanju fotografija: „Tisuće fotografija iz Drugog svjetskog rata postoje u hrvatskim arhivima i muzejima, ali nedostaju oni koji bi mogli identificirati snimljene osobe. Ovdje se ljudi sjećaju svojih rođaka i brzo ih prepoznaju na slikama.“

A pravi užitak je pronaći nečiji ratni dnevnik koji baca novo svjetlo na složenu hrvatsku ratnu povijest, dodaje Kuftinec.

Zagrebački istraživači gostovali su na hrvatskom radio programu Croacias Totales. Opisivali su rezultate svog rada, stanje u arhivima i dostupnost podataka o povijesnim događajima. Predstavili su i rad nedavno osnovanog  Vijeća za suočavanje s prošlošću. Slušatelji su se javljali sa zanimljivim pitanjima i prijedlozima za suradnju.

Gostovanje dvojice zagrebačkih povjesničara tako je stvorilo još jedan most između iseljene i domovinske Hrvatske, u nastojanju za realnim i objektivnim prikazom osjetljivih tema iz hrvatske povijesti.

Stella Hubmayer / Kamenjar.com

Buenos Aires, 24. travnja 2017.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Događaji

Zavičajna zajednica ‘Široki Brijeg’ u Zagrebu obilježila 25. obljetnicu održavanja tradicionalne ‘Širokobriješke večeri’.

Objavljeno

na

Objavio

U petak, 7. prosinca 2018. u prepunoj dvorani restorana Gastro Globus održana je, u organizaciji Zavičajne zajednice Široki Brijeg u Zagrebu,  još jedna tradicionalna Širokobriješka večer u Zagrebu  koja je okupila  preko 700 gostiju.

Jubilarno – 25. – druženje Širokobriježanki i Širokobriježana te prijatelja Širokog Brijega okupilo je i brojne uglednike iz društvenog, političkog, gospodarskog, sportskog i kulturnog života dviju domovina hrvatskog naroda – Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine.

Večer su uveličali: Kolinda Grabar Kitarović, predsjednica Republike Hrvatske, Zdravka Bušić, izaslanica Andreja Plenkovića, predsjednika hrvatske vlade, Žana Ćorić, izaslanica Zvonka Milasa, državnog tajnika  Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH, Mato Kraljević, izaslanik Milana Bandića, gradonačelnika grada Zagreba, Zdenko Ćosić, izaslanik Dragana Čovića, predsjednika HNS a i HDZ a BiH, Miro Kraljević, gradonačelnik Širokog Brijega. Na večeri su bili i Zlatko Dalić, izbornik osvajača svjetskog srebra u nogometu, Anđelo Kvesić, osvajač bronce na Svjetskoj karate ligi i brat osvajača svjetskog zlata u karateu – Ivana Kvesića te prof.dr.sc. Eduard Galić, sveučilišni profesor i poznati hrvatski kardiolog.

Pozdravljajući okupljene dr.Zdenko Kraljević,  predsjednik Zavičajne zajednice Široki Brijeg u Zagrebu naglasio je važnost njegovanja i čuvanja svoje baštine, svog identiteta. „Uz zadržavanje trajne veze sa zavičajem, upravo to je i cilj održavanja ovih naših druženja“ – rekao je.

Marko Ćavar, jedan od prvih predsjednika Širokobriješke zajednice u Zagrebu podsjetio je nazočne na početke rada zajednice te projekte koje je zajednica završila: obnovu zgrade gimnazije na Širokom Brijegu, izgradnja spomenika dr. Franji Tuđmanu, prvom hrvatskom predsjedniku i Gojku Šušku, ratnom ministru obrane  u Širokom Brijegu, koji su bili redoviti gosti na svim Širokobriješkim večerima. „ Nastavljamo graditi mostove između Širokog Brijega i Zagreba, naša dva zavičaja“ – poručio je.

„Uvijek mi je posebno zadovljstvo biti s vama“- poručila je predsjednica Kolinda te naglasila važnost zajedništva u ostvarivanju bitnih ciljeva za hrvatkih narod kako u RH tako i u BiH.  „To što Širkobriješka zajednice pomaže Hrvate u entitetu Republika Srpska i obnovu katličke crkve u Bijeljeni  pravi je pokazatelj zajedništva hrvatskog naroda “ rekla je predsjednica koja je Mati Buliću, pomogla i zapjevala s njim njegovu poznatu pjesmu uz koju su snažno vezani svi Širokobriježani „Domu mom“.

I ova svečana 25. Širokobriješka večer je, kao i godinama prije, imala humanitarni karakter. Po prvi put,  dio humanitarnog prihoda će ići izvan Širokog Brijega – u obnovu župne crkve Prečistog Srca Marijina u Bijeljini, koja je, poput brojnih Hrvata tog kraja, u proteklom ratu teško stradala.  Crkva je zbog povijesne i arhitektonske vrijednosti,  2015.godine proglašena i nacionalnim kulturnim spomenikom Bosne i Hercegovine. Na ovaj način,  Zavičajna zajednica  Široki Brijeg, uz konkretnu  potporu šalje i poruku Hrvatima u ovom dijelu BiH da nisu sami a ponajmanje da su zaboravljeni.

Vlč. Andrej Lukanović zahvalio je Zavičajnoj zajednici Široki Brijeg na potpori te izrazio uvjerenje kako će crkva Prečistog srca Marijina u Bijeljini, čija je obnova u tijeku,  ubrzo zasjati u svojoj punoj ljepoti na radost i ponos preostalih 100 katolika koliko ih je ostalo u Bijeljini nakon proteklog rata.

Jubilarnu svečanost – 25. Širokobriješku večer, izvedbama gange i bećarca ulješali su  kulturno umjetničko društvo „Brda“iz Izbična, te širokobriješki studenti u Zagrebu koji su otplesali hrvatske tradiconalne plesove linđo i trusu.

Za zabavu do jutra pobrinuo se Mate Bulić, dugogodišnji prijatelj zajednice i Širokog Brijega uz pratnju benda Delta.

Zavičajna zajednica Široki Brijeg u Zagrebu i ove je godine osigurala brojne vrijedne nagrade za tradicionalnu tombolu.

Zavičajna zajednica Široki Brijeg u Zagrebu

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Naši u svijetu

Održana tradicionalna Nikolinjsko-božićna predstava u Ludwigsburgu

Objavljeno

na

Objavio

“HRVATSKO SUNCE”, “BRANIMIR” I “SLAVUJI” PJESMOM I IGROM ODUŠEVILI NAZOČNE

U organizaciji Hrvatske katoličke zajednice u Ludwigsburgu održana je tradicionalna božićna priredba na kojoj se okupilo više od 900 Hrvata koji tamo žive.

Među njima nalazilo se i oko 250 djece kojim je sveti Nikola na simboličana način uručio poklone.

No, prije dolaska Svetog Nikole okupljene su pozdravili župnik fra Ante Maleš I konzul RH u Stutgartu Ivan Bulaj. U kulturnom programu nastupili su članovi malog folklora “Hrvatsko sunce” te djeca iz Hrvatske dopunske škole.

Potom su nastupili članovi velikog foklora “Branimir”, pa dječiji zbor “Slavuji” pod vodstvom Monike Peter. Nastupili su i Mateja Peter na gitari te Marko Ćorluka na bubnjevima.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Poduprite naš rad


Donacijom podržite Kamenjar.com! Hvala!



Komentari