Pratite nas

Politika

Argumenti: Zapadnohercegovačka županija jedna je od najrazvijenijih u Federaciji BiH

Objavljeno

na

Gosti prve emisije nove sezone političkog magazina Argumenti Naše tv bili su predsjednici Vlada županija Zapadnohercegovačke i Herceg-Bosanske, Zdenko Ćosić i Ivan Jozić. Dotaknuli su se brojnih tema – od problema nezaposlenosti, stanja u školstvu, gospodarske slike pa sve do problema iseljavanja stanovništva, prenosi Hrvatski Medijski Servis.

Nova školska godina započela je ovoga tjedna, a mnogi su problemi koji već godinama muče školarce i prosvjetne djelatnike. Predsjednik Vlade Zapadnohercegovačke županije nije zadovoljan opremljenošću škola i kabineta u ovoj županiji.

“Uvijek čujemo tu vrstu prigovora da se treba nešto napraviti u smislu iskoraka u korištenju modernih tehnologija. Mi smo već dali nalog ministarstvu prosvjete da izradi jedan predračun kako bi imali jasan uvid što je to čime bi najprije trebali opskrbiti naše škole. To su prije svega e-ploče, e-dnevnici i tomu slično. U financijskom smislu to ne bi trebao biti neki veliki teret, više je u pitanju organizacijski posao pa se nadam da ćemo to uskoro i napraviti”, istaknuo je predsjednik Vlade Zapadnohercegovačke županije Zdenko Ćosić.

Vlada Županije zapadnohercegovačke može se pohvaliti kako je uspjela vratiti oko 40 milijuna duga. Premijer Ćosić kao glavni uzrok nagomilanih dugovanja ističe Zakon o pripadnosti javnih prihoda, kojeg naziva nepravednim i diskriminirajućim.

“To je naša kontinuirana politika već godinama koja se uglavnom svodila na stabilizaciju javnih financija. Imali smo veliki problem kada su u pitanju naša dugovanja po osnovi poreza i doprinosa te nam je zbog toga nad glavom stalno “visjela” opasnost od blokada. Pokazali smo u praksi da nam je rješenje tog problema prioritet broj jedan, tj. da plaćamo sve tekuće obveze i kontinuirano vraćamo dugove iz proteklih vremena. Glavni uzrok nagomilanih dugovanja je diskriminirajući Zakon o raspodjeli javnih prihoda. To je jednim dijelom ispravljeno, pogotovo nakon objave popisa stanovništva kada se pokazalo da je naša županija po toj osnovi uvijek bila zakinuta jer se iz godine u godinu procjenjivalo da u našoj županiji ima znatno manji broj stanovnika nego što ih stvarno ima. Kada se to korigiralo, onda se osjetila i razlika u prihodima u proračunu”, pojasnio je Ćosić. Kazao je kako je zbog diskriminirajućeg zakona o pripadnosti javnih prihoda Zapadnohercegovačka županija do sada zakinuta za 50 milijuna maraka.

– S prostora Zapadnohercegovačke županije prikupi se 298 milijuna maraka prihoda od neizravnih poreza, a u raspodjeli nam se vraća samo 51 milijuna, kazao je Ćosić.

Zapadnohercegovačka županija jedna je od najrazvijenijih u Federaciji, sa stopom zaposlenosti većom od prosjeka.

“Što je najvažnije stopa zaposlenosti kontinuirano raste. Kompanije koje nose razvoj u našoj županiji, nedavno su imale dodjelu certifikata bonitetne izvrsnosti, što je pokazalo da smo i tu iznad prosjeka. Te tvrtke koje djeluju u našoj županiji nisu tzv. blic tvrtke. Većinu prihoda u ZHŽ-u donose kompanije koje djeluju deset i više godina, što je zasigurno jamac jedne stabilnosti u tom gospodarskom dijelu”, ističe Ćosić.

Premijer Herceg-Bosanske županije Ivan Jozić, na čelu Vlade je tek nešto više od godine dana. Prilikom stupanja na dužnost istaknuo je kako će program njegove Vlade biti gospodarstvo i samo gospodarstvo.

“Kroz proteklu godinu uporno smo govorili o gospodarstvu i održavali sastanke s gospodarstvenicima. Sjedili smo zajedno i govorili ono što mi želimo kao Vlada, a s druge strane smo slušali što traže gospodarstvenici da bi na kraju došli do zajedničkog dogovora i rješenja. Ono što smo obećavali realizirali smo kroz proračun za 2018. godinu, a to su dvije mjere: uvođenje dječjeg doplatka i subvencioniranje kamata za investicijska ulaganja na području naše županije”, kazao je predsjednik Vlade HBŽ-a Ivan Jozić.

Navedene mjere trebale bi ublažiti problem s kojim se suočava cijela zemlja pa tako i Herceg-Bosanska županija, a to je iseljavanje stanovništva.

“Želimo pomoći gospodarstvenicima da ulažu na području naše županije te da na taj način ublažimo trend iseljavanja. Što se tiče dječjeg doplatka to je također jedna mjera kojom pokušavamo smanjiti iseljavanje. Tom mjerom svako dijete do 15 godina starosti ima mjesečnu naknadu od 30 KM. Pored toga ubrzo idemo i s novom mjerom koja se odnosi na obnovu demografske slike, a to je jednokratna novčana pomoć za opremanje novorođenog djeteta”, poručio je Jozić.

Na poručju Herceg-Bosanske županije nalazi se nekoliko zdravstvenih ustanova uključujući i županijsku bolnicu u Livnu. Vlada svake godine izdvaja značajna sredstva kako bi pomogla njihov rad.

“Prošle godine za županijsku bolnicu izdvojili smo 500 tisuća KM za nabavku suvremenog vozila hitne pomoći, zatim aparate za hemodijalizu, respiratore te opremanje operacijske dvorane. Ove godine predviđeno je milijun maraka za zdravstvene ustanove tako da Vlada redovno vodi brigu i o županijskoj bolnici i o domovima zdravlja. Ono što bih posebno istaknuo je problem koji smo naslijedili od proteklih 10-15 godina, a to su dugovanja koja pokušavamo sanirati”, istaknuo je Jozić.

Jozić je zaključio kako je ponosan na suradnju njegove Vlade s braniteljskim udrugama HBŽ-a te je najavio usvajanje Programa stambenog zbrinjavanja stradalnika Domovinskog rata.

Komentirajući tvrdnje sarajevskih medija o navodnom masovnom iseljavanju stanovništva iz Livna, Jozić je kazao kako je najbolji pokazatelj kako se radi o čistoj propagandi podatak da je ove godine u škole u HBĆ upisano 15 prvačića više nego lani./HMS/

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

Zekanović: Volio bih da imamo predsjednika Vlade koji je malo više Hrvat, a malo manje Europljanin

Objavljeno

na

Objavio

Saborski zastupnik HRAST-a Hrvoje Zekanović izjavio je u srijedu u Saboru kako bi volio da imamo predsjednika Vlade koji je malo više Hrvat, a malo manje Europljanin, premijera Andreja Plenkovića nazvao je ‘slučajnim premijerom’ te je pozivao na nove parlamentarne izbore.

„Da su glasači HDZ-a znali koga će za premijera postaviti, Plenkoviću ne bi dali povjerenje … S uspjehom bilo koje od dviju referendumskih incijativa – (Istina o Istanbulskoj i Narod odlučuje) premijer Andrej Plenković odlazi u povijest pa nije čudno da na ovakav način odugovlačenjem prebrojavanja glasova nastoji osporiti volju građana”, ustvrdio je Zekanović u saborskoj slobodnoj raspravi.

Prema njegovom mišljenju – ‘vrijeme za izbore da se vidi tko je gdje’.

Podsjetivši kako je APIS dobio nalog za provjeru potpisa prikupljenih u referendumskoj inicijativi, Zekanović je rekao da je upravo APIS ranije prozivao i nekadašnji predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko, zbog sumnje u malverzacije na izborima.

Zekanović je kazao da nitko nema ništa protiv provjere potpisa, ali je upitao zašto se ‘ne vjeruje tisućama volontera koji su prikupljali potpise’.

Bunjac: Hrvatska brodogradnja broji zadnje dane

Zastupnik Živog zida Branimir Bunjac ustvrdio je, pak, da hrvatska brodogradnja ‘broji svoje zadnje dane’, dodavši kako je moguće da su brodogradilišta postala osobni projekt nekolicine političara nesposobnih za bilo što „osim za muljaže ispod stola”.

„Hrvatska kao pomorska zemlja treba brodogradnju kao polugu razvoja gospodarstva”, dodao je Bunjac.

Predlaže i formiranje ekspertnog tima, bez uplitanja politike, koji bi u 90 dana trebao donijeti program restruktururanja, okvirne planove rada za idučih pet godina te definirati mjere za tehnološku objavu i racionalizaciju poslovanja pojedinog brdogradilišta.

HSU-ov Silvano Hrelja u slobodnoj raspravi upozorio je na nedavni slučaj raskidanja dopunskog zdravstvenog osiguranja od strane privatne osiguravajuće kuće jer im je pacijent stvorio velike troškove te je osiguravatelju neisplativ.

Resorni ministar trebao je reagirati na tu praksu jer je takav postupak nedopustiv, ocijenio je Hrelja dodavši da se takve pojave sutra mogu proširiti “kao zaraza komaraca sa Zapadnog Nila”.

(Hina)

Zekanović: Hrvatskoj treba hrvatski Orban, a nažalost ne vidim ni O od Orbana

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

SDP-ovi pobunjenici izglasali svoj klupski Poslovnik, lojalisti najavljuju da će na Statutarnu komisiju

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Jednosatna, burna sjednica Kluba zastupnika SDP-a u srijedu u Saboru završila je izglasavanjem novog Poslovnika o radu Kluba zastupnika, na prijedlog “pobunjenika”.

Glavne promjene, za koje inicijatori kažu da su bile potrebne i zbog usklađivanja s novim stranačkim Statutom, odnose se na način sazivanja sjednica, koju se po novome može sazvati na prijedlog trećine članova Kluba, a ne samo na prijedlog predsjednika stranke ili Kluba.

I izbor predsjednika Kluba mogla bi također pokrenuti trećina članova ili predsjednik stranke, što je riješeno i dosadašnjim Poslovnikom. To znači da bi članovi Kluba mogli birati i smjenjivati predsjednika Kluba bez predsjednika stranke. Prijedlog je prošao sa 20 glasova “za”, jednim “suzdržanim” i nijednim “protiv”, a predsjednik stranke Davor Bernardić uopće nije glasao o tom prijedlogu.

Sjednicu je vodio potpredsjednik Predrag Matić, budući da je predsjednik Arsen Bauk samo otvorio sjednicu i za nekoliko minuta je napustio “zbog obaveza”.

Matić je jedno vrijeme, uz potporu Bernardića, odbijao dopustiti glasanje o novom prijedlogu Poslovnika, no, nakon stanke u kojoj su se konzultirali na kraju je ipak provedeno glasanje.

Matić, koji je bio jedini suzdržan u glasanju, nakon sjednice je novinarima izjavio da je novi Poslovnik, kao i svi drugi dokumenti koje donosi stranka, podložan statutarnoj provjeri kako bi se vidjelo je li u skladu s najvišim stranačkim aktom.

Novinare je zamolio da prenesu njegovu ispriku Milanki Opačić prema kojoj je “bio jako grub i vruć” nakon što je objavila da izlazi iz SDP-a. “Žao mi je što je otišla iz SDP-a nakon svih tih godina, a mene svi znaju, ja na prvu malo žešće reagiram nego kada uključim mozak i malo promislim”.

Matić je potvrdio da je, prema odluci Predsjedništva, do daljnjega Predsjednik Kluba Arsen Bauk. Sada je promijenjen Poslovnik i trećina zastupnika moći će iznijeti neki drugi prijedlog, pojasnio je Matić, najavivši da će upravo izglasani dokument vjerojatno na provjeru statutarnosti.

Na žučnoj sjednici što potvrđuju povišeni tonovi koji su dolazili do novinara koji su čekali završetak, član Predsjedništva Domagoj Hajduković “zaprijetio” je ostavkom u tom tijelu ako je on problem, s obzirom na kritike koje su na sjednici izrečene na račun Predsjedništva.

“U žaru rasprave rekao sam: Ako je Hajduković problem, onda Hajduković više neće biti taj problem. Stranci koju sam stvarao problem neću biti, ali tražim da mi se to kaže”, pojasnio je svoj čin, dodavši da je ostavka ponuđena te da on u stranci ne mora biti ništa. Nije, međutim, htio reći tko ga je i zbog čega kritizirao.

Veliko je negodovanje izazvalo je i otkriće Gordana Marasa da Romana Jerković sjednicu neovlašteno snima mobitelom, a u jednom trenutku iz dvorane je izletio Igor Dragovan rekavši samo da “neće sudjelovati u tom cirkusu”, ali se nešto kasnije vratio na sjednicu.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari