Pratite nas

Vijesti

Armada Rijeka pita Krunoslava Borovca:Zbog čega Zdravko Mamić nije na crnim listama

Objavljeno

na

Crne liste bile su te oko kojih je sve krenulo. Zbog njih je nastao cirkus na Maksimiru prošle subote. O njima je se vodila rasprava na javnoj televiziji tko ih je uopće poslao te na koncu, te crne liste bile su glavni predmet pressice Ravnateljstva policije kad je načelnik Krunoslav Borovec pokušavao javnosti objasniti kako i kada one nastaju.

borovec_krunoslavČinjenica da smo i nakon te pressice ostali pomalo zbunjeni s velikim upitnikom nad glavom dovoljno govori o zakonitosti i ustavnosti istih.

Navijači Rijeke, točnije Armada, poslali su pismo načelniku policije Krunoslavu Borovcu u kojem ga traže dodatne informacije i pojašnjenja glede spornog djela Zakona o navijačima.
Pismo Armade objavljujemo u cijelosti.

Poštovani g. Borovec,

Slijedom posljednjih događaja vezanih za nogometne utakmice i već više puta spominjane “crne liste” tj. pravo organizatora da temeljem saznanja o ranije protupravnom ponašanju, zabrane ulazak osobi na stadion, obraćamo Vam se za radi dostave dodatnih informacija uz podnošenje predstavke za djelovanje organa MUP-a.

Ovim putem prvenstveno upućujemo prigovor zbog načina sastavljanja popisa osoba s ranijim protupravnim ponašanjem bez jasnog kriterija ili ujednačenog kriterija prema svim građanima, kao i kriterijima ulaska i izlaska sa spomenutog popisa. Također, netransparentnost popisa kao i neobavještavanja osoba da se uopće nalaze na takvom popisu, isti čini nelegalnim. To iz razloga što je osobama s takvog popisa onemogućeno pravo na žalbu protiv odluku o njihovom uvrštavanju na popis, kao i razloga iz kojih se točno razloga tamo nalaze. To posebno ukoliko osobi na popisu, još uvijek nije izrečena pravomoćna presuda i/ili rješenje kojom se utvrđuje njezina krivnja.

U tom smislu, kada bi kriterij bio ujednačen za svakog građanina Republike Hrvatske, a s obzirom na trenutnu praksu, na popisu bi se morali naći apsolutno svi posjetitelji sportskih objekata u Hrvatskoj, tim više što bi se to odnosilo i na mnogobrojne čelnike sportskih klubova i saveza u Hrvatskoj. Pod ustavnom pretpostavkom da je zakon jednak za sve, a prema kriteriju ranijeg protupravnog ponašanja, tada bi samo na primjeru jedne od istaknutijih osoba mogli doći do osporavanja legalnosti tog popisa tj. „crne liste“. Konkretno, građanin Zdravko Mamić, kao prvi dopredsjednik Hrvatskog nogometnog saveza i izvršni predsjednik GNK Dinamo, višestruki je pravomoćno osuđeni prekršitelj.

Zbog čega se Zdravko Mamić, višestruki prekršitelj Zakona, ne nalazi na crnim listama?

Imenovani, nije samo pravomoćno osuđeni temeljem Zakona o sprječavanju nereda, već je isti zbog svojeg protupravnog ponašanja, odgovarao i zbog protupravnog ponašanja i temeljem drugih zakona. Slobodni smo zaključiti, da je Zdravko Mamić puno više puta izvođen pred razne sudove od prosječnog hrvatskog navijača. Naime, nije povjerljiv podatak da se protiv istoga vodi više raznovrsnih sudskih postupaka.

Nastavno na navedeno, a budući da se radi o javnoj osobi, smatramo da za nju Ravnateljstvo niti ne mora posebno provjeravati sudske presude, kao niti policijske evidencije da bi ustanovilo kako se radi o čestom prekršitelju i da su isti prekršaji u velikoj većini vezani za sportska natjecanja. U ostalom, samo primjera radi, rješenjem Prekršajnog suda u Splitu pod poslovnim brojem: Pp 22 Prz-39/14, Zdravku Mamiću je izrečena mjera opreza temeljem članka 34a. stavka 1. Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima.

Stoga, Zdravko Mamić ima zabranu prisustvovanja svim športskim natjecanjima – nogometnim utakmicama u Splitu na gradskom stadionu „Poljud“ i stadionu „Park mladeži“ u kojima sudjeluje HNK „Hajduk“, NK „Split“ i reprezentacija Republike Hrvatske u trajanju od 9 (devet) mjeseci. Ne ulazeći u neovisnost sudskih odluka, postavlja se pitanje kako to da običan navijač, koji počni istovjetni prekršaj, nerijetko biva kažnjen te mu se izriče vremenski puno duža mjera zabrane prisustvovanja utakmicama kluba za kojeg navija ali i hrvatske nogometne reprezentacije. Nije li i u tom slučaju, policija trebala zatražiti oštriju sankciju ili se žaliti na takvo rješenje?

Dužnost policije je da Mamića uvrsti na kontroverzni popis

Kada tome pridodamo često nedolično ponašanje, pozivanje na nasilje, sprječavanje službene osobe u obavljanju dužnosti te mnoge druge teže prekršaje kao i kaznena djela, tada je razvidno da je dužnost policije da i Zdravka Mamića uvrsti na popis osoba kojima organizator mora odbiti prodati ulaznicu ili izdati drugu ispravu kojom joj je omogućen ulazak na stadion. Takva mjera, morala bi se odnositi ne samo na utakmice GNK Dinamo, već i na utakmice ostalih klubova hrvatske nogometne reprezentacije s obzirom da se radi o prvom dopredsjedniku Hrvatskog nogometnog saveza, koji bi svakako trebao biti primjer navijačima u uzornom ponašanju, a ne vinovniku nasilja na sportskim natjecanjima i medijskom prostoru.

Zlouporaba spomenutog dijela Zakona od strane dijela policije te prije svega nogometnih klubova nije ono čemu služi Zakon o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima. Ukoliko sporne odredbe zakona nemaju jasan kriterij izrade popisa, tj. nemogućnost žalbe na odluku o uvrštavanju na njih (jer mogućnost greške uvijek postoji), onda je Ravnateljstvo trebalo obavijestiti zakonodavca o poteškoćama u provedbi određenih zakonskih odredbi i tražiti donošenje odgovarajućih izmjena i dopuna. Također, neobavještavanje osobe o tome da se nalazi na takvom popisu, svakako može dovesti do podnošenja zahtjeva za zaštitu ljudskih prava, kao i traženja obeštećenja.

Ovim putem napominjemo da osobe koje putuju na gostujuće utakmice, redovno budu legitimirane tijekom putovanja, a da ih nitko do policijskih djelatnika ne sprječava niti upozorava, već im se sloboda kretanja ograničava tek na prilazu sportskom objektu.

Slijedom navedenog, molimo naslov da se očituje vezano uz uvrštavanja Zdravka Mamića na popis osoba za koju postoje ranija saznanja o protupravnom ponašanju, kao i razloge zašto mjesno nadležna policijska uprava tj. PU Zagrebačka, do trenutka sastavljanja ovog dopisa, nije za imenovanog nikada uputila prijedlog Prekršajnom sudu o mjeri zabrane prisustvovanja nogometnim utakmicama GNK Dinamo i reprezentacije, a što je praksa policijskih uprava posljednjih mjeseci. Tim više i iz razloga što su zabilježeni slučajevi kada je policija od Prekršajnog suda zatražila izricanje spomenute mjere zabrane i u slučajevima kada još uvijek nije izrečena/no pravomoćna presuda odnosno rješenje.

Tražimo od policija da slogan ”sigurnost i povjerenje” i doslovno provodi

Isto tako nejasno je, zašto se ponekad policija poziva i na prekršaje iz domene sigurnosti prometa na cestama te blaže prekršaje iz domene Zakona o sprječavanju nereda poput prisustva alkohola u krvi u razini manjoj od jednog promila. Usporedbe radi, za isti prekršaj prilikom upravljanja vozilom u praksi se više niti ne oduzima vozačka dozvola, zbog čega se i nameće pitanje zlouporabe diskrecijskog prava službene osobe i načela jednakosti u postupanju prema svim građanima.

Zaključno, namjera nam je ne da se ovo pismo doživi kao svojevrsno skretanje s problema navijača na treće osobe, već da službeni slogan hrvatske policije „sigurnost i povjerenje“, zaista zažive i na primjeru hrvatskih navijača.

Unaprijed zahvaljujemo te očekujemo vaš odgovor.

Klub navijača Armada Rijeka

armada

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Vijesti

U dvorištu vukovarske bolnice zapaljene svijeće

Objavljeno

na

Objavio

Paljenjem svijeća u dvorištu vukovarske Opće bolnice te molitvom mnogobrojni Vukovarci i djelatnici bolnice odali su u petak navečer počast žrtvama agresije bivše JNA i paravojnih srpskih postrojba na Vukovar 1991. godine, a Vukovarcima se u molitvi pridružila i predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović, koja će biti i na središnjem obilježavanju 26. godišnjice vukovarske tragedije.

Predsjednica Grabar-Kitarović zapalila je svijeću podno spomen-obilježja u dvorištu bolnice, a to su učinili i vukovarski gradonačelnik Ivan Penava, vukovarsko-srijemski župan Božo Galić te drugi.

Svijeće su zapaljene i kod zavjetne kapelice na tzv. kukuruznom putu – putu spasa, koji je tijekom opsade Vukovara bio jedina veza između toga grada i slobodnoga vinkovačkog područja.

Program u sklopu Dana sjećanja na žrtvu Vukovara, koji se i ove godine održava pod geslom “Vukovar, mjesto posebnog pijeteta”, počet će u subotu u 10 sati u dvorištu vukovarske Opće bolnice, odakle će sudionici u Koloni sjećanja proći gradskim ulicama do Memorijalnog groblja žrtava Domovinskog rata, gdje će državna i druga izaslanstva te mnogobrojni hrvatski građani položiti vijence i zapaliti svijeće i gdje će se služiti misa zadušnica koju će predvoditi požeški biskup, mons. Antun Škorčević.

Počast poginulima u obrani Vukovara 1991. godine polaganjem vijenca i paljenjem svijeće na Memorijalnom groblju žrtava Domovinskog rata odalo je večeras i izaslanstvo Vukovarsko-srijemske županije koje je vodio župan Božo Galić.

“Došli smo položiti vijenac i zapaliti svijeću u znak sjećanja na stradanje grada Vukovara te njegovih branitelja i civila, kao i onih u Škabrnji te svih onih ljudi koji su položili živote za Hrvatsku. Hvala im i slava, neka počivaju u miru”, rekao je Galić.

Počast žrtvama odalo je i nekoliko stotina Vinkovčana koji su večeras prošli u koloni sjećanja od središta Vinkovaca do podvožnjaka u Ulici kralja Zvonimira i podno murala 12 redarstvenika ubijenih 2. svibnja 1991. u Borovu položili vijenac i zapalili svijeće. Prije toga u vinkovačkoj župnoj crkvi sv. Euzebija i Poliona služena je misa zadušnica.

U spomen na žrtvu Vukovara diljem Hrvatske građani paljenjem svijeća odaju počast poginulima.

facebook komentari

Nastavi čitati

Vijesti

U Barceloni 750.000 prosvjednika traži slobodu za katalonske dužnosnike

Objavljeno

na

Objavio

Oko 750.000 prosvjednika izašlo je u subotu na ulice Barcelone tražeći od Madrida puštanje na slobodu katalonskih dužnosnika optuženih za pobunu protiv Španjolske.

“Sloboda političkim zatvorenicima. Mi smo Republika”, pisalo je na velikom transparentu kojeg su tisuće nosile ulicama glavnog grada Katalonije.

Nošeni emocijama građani ondje ne odustaju od nezavisnosti izglasane u katalonskom parlamentu prije dva tjedna.

“Pogledajte sve ove ljude ovdje. Izađu li 21. prosinca na glasovanje…nezavisnost će pobijediti”, rekao je umirovljenik Pep Morales. Španjolska vlada je za 21. prosinca najavila prijevremene izbore u Kataloniji raspustivši katalonsku vladu.

Osam članova smijenjene vlade nalazi se u pritvoru pored Madrida kao i dvojica čelnika organizacija Nacionalna skupština Katalonije (ANC) i Omnium Cultural koje su organizirale okupljanje.

Barcelonska policija je rekla da je oko 750.00 ljudi bilo na prosvjedima, mnogi od njih iz svih dijelova Katalonije.

Španjolska traži od Belgije izručenje smijenjenog predsjednika katalonske vlade Carlesa Puigdemonta i četverice njegovih dužnosnika nakon što se nisu pojavili na sudu u Madridu.

Više od 20 osoba je optuženo za pobunu, neposluh, korištenje javnog novca za organiziranje referenduma o nezavisnosti ili ometanja policajaca prilikom intervencije na biračkim mjestima i prosvjedima dok je bivši šef katalonske policije optužen za pasivnost na dan referenduma.

“Sloboda, sloboda!”, vikali su prosvjednici noseći katalonske zastave. “Sve se odvija kako treba. Idemo kako i trebamo ići, malo po malo bez nasilja”, rekla je 58-godišnja tajnica Gloria Arraz noseći natpis “Sloboda političkim zatvorenicima”.

Na čelu povorke koračali su članovi obitelji pritvorenih. Iza njih mladi, stari, djeca. Noć u Barceloni osvijetlile su tisuće upaljenih mobitela a kolona je bila dugačka oko tri kilometra. “Niti korak natrag”, vikali su.

Puigdemont je poslao iz Belgije potporu prosvjednicima. “Želimo vas čuti. Siguran sam da ćemo čuti vašu buku mi ovdje u Belgiji kao i oni u zatvoru. Puno vam hvala”, naveo je Puigdemont u snimljenoj video poruci objavljenoj na kraju okupljanja.

“U španjolskoj državi više se ne može ovako nastaviti. Europska zajednico, prestani gledati u stranu”, istaknuo je Puigdemont. Smijenjena ministrica poljoprivrede, Meritxell Serret, koja se nalazi s Puigdemontom u Belgiji pozvala je okupljene na masovni izlazak na izbore.

“Izađimo svi zajedno po slobodu ove zemlje i naših političkih zatvorenika”, istaknula je. “Sloboda, sloboda!”, vikala je nepregledna masa. Stotine autobusa i automobila pristiglo je u subotu u Barcelonu iz svih dijelova Katalonije, na sjeveroistoku Španjolske.

Na izbore je pozvano 5,5 milijuna birača s pravom glasa a ovih dana se slažu liste i koalicije. Mnogi u prosvjedu žele jednu zajedničku listu za nezavisnost.

Španjolska vladajuća Narodna stranka zatražila je od katalonske javne televizije TVE3 da ne prenosi prosvjed zagovornika nezavisnosti no to je odbijeno, izvijestile su novine La Vanguardia i El Mundo.

U prosvjedu je bila gradonačelnica Barcelone Ada Colau koja ne podržava jednostrano proglašenje nezavisnosti ali podržava referendum te se protivi pritvaranju dužnosnika. Ondje pak nije došla predsjednica katalonskog parlamenta Carmen Forcadell koja je u petak izašla iz pritvora pored Madrida nakon što je za nju uplaćena jamčevina od 150.000 eura. Ona je optužena za omogućavanje i sudjelovanje u izglasavanju nezavisnosti. Sudac joj je zabranio sve aktivnosti koje podupiru izglasanu nezavisnost a odvjetnik joj je savjetovao da ne sudjeluje u subotu navečer.

Pritvoreni dužnosnici porukama preko društvenih mreža zahvalili su prosvjednicima.

U subotu su u Valenciji, susjednog regiji Katalonije, tisuće stanovnika izašle na ulicu podupirući jedinstvo Španjolske. Dužnosnici triju španjolskih unionističkih stranaka, Narodne stranke desnog centra, lijevog centra PSOE i stranke centra Građani – istaknuli kako prosvjednici i čelnici u Barceloni nastavljaju dijeliti društvo.

Izbori za četrdeset dana označeni su kao izjašnjavanje “za” ili “protiv” nezavisnosti Katalonije a ankete pokazuju da će rezultat biti neizvjestan.

Carles Puigdemont: Spreman sam surađivati s belgijskim vlastima

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari