Pratite nas

Iz Svijeta

Asad: Potencijalna akcija zapadnih država uzrokovala bi dodatnu nestabilnost u regiji

Objavljeno

na

Sirijski predsjednik Bašar al-Asad rekao je da bi bilo kakva potencijalna akcija zapadnih država uzrokovala dodatnu nestabilnost u regiji, objavila je sirijska državna televizija u četvrtak, dok SAD i njegovi saveznici razmatraju napade na Siriju.

“Sa svakom pobjedom postignutom na terenu, podižu se glasovi nekih zapadnih zemalja a akcije se intenziviraju u pokušaju da se promijeni tijek događaja. Ti glasovi i svaka moguća akcija doprinijet će samo povećanju nestabilnosti u regiji, te prijetiti međunarodnom miru i sigurnosti”, citirala je televizija Asada.

SAD i njegovi saveznici razmatraju hoće li napasti Siriju zbog navodnog kemijskog napada u pobunjeničkoj Dumi pored Damaska u subotu, za koji su liječničke organizacije rekle da je usmrtio desetke ljudi.

Trump je u srijedu upozorio Rusiju na moguću američku vojnu akciju u Siriji te je kritizirao Moskvu zbog podrške sirijskom predsjedniku Bašaru al-Asadu.

Kremlj je priopćio da Rusija prati izjave Washingtona o Siriji, ali da zasad nije planiran telefonski razgovor predsjednika Vladimira Putina s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom.

Razgovor s Putinom najavio je turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan koji je rekao da je razgovarao s Trumpom.

Dogovorili su se da će zbog situacije ostati u bliskom kontaktu, objavila je Bijela kuća.

Kremlj je također objavio da postoji komunikacijski kanal između ruske i američke vojske oko operacija u Siriji kako bi se izbjegli incidenti.

Taj je kanal “u aktivnom stanju i koriste ga obje strane”, rekao je novinarima glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov.

(Hina)

SAD slaže ratnu vladu i napada Siriju?

 

Sprema se veliki napad na Siriju? Eurocontrol upozorava aviokompanije: Budite na oprezu!

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

ŠVEDSKA MULTIKULTURALNOST NA PREKRETNICI

Objavljeno

na

Objavio

Usprkos golemom uloženom trudu i novcu, integracija stotina tisuća migranata tijekom posljednjih godina se pokazuje kao veliki izazov za švedsko društvo.

Porast kriminala, religijske netrpeljivosti te ekonomski problemi koje se povezuje s većim useljeništvom teme su koje izazivaju oprečne i vrlo užarene stavove stanovnika Švedske uoči najvažnijih parlamentarnih izbora u posljednjih pedesetak godina, piše Jutarnji list.

Sve više nasilnih zločina

Hitna pomoć i vatrogasci u “ranjive zone” ne ulaze bez pratnje policije. U Liljeholmenu, južnom predgrađu Stockholma i distriktu koji formalno nije u kazalu “ranjivih područja”, već neko vrijeme ordinira “moralna policija” čiji su članovi, recimo, ovaj mjesec na ulici fizički napali Gurleen Sahotu, mladu blagajnicu iz supermarketa Willy’s, odjevenu po modi koja je iz perspektive nekoliko muslimanskih imigranata prešla prag dobrog ukusa.

A takvi su napadi samo manji dio problema s porastom nasilja koje je postalo ključna politička tema u Švedskoj uoči parlamentarnih izbora u rujnu. Službeni podaci švedskog Državnog statističkog ureda za 2017. godinu pokazuju snažan porast broja nasilnih zločina, pogotovo silovanja i onih sa smrtnim ishodom.

Broj prijavljenih silovanja u Švedskoj tijekom posljednjih deset godina porastao je za četvrtinu, no taj rast naročito je oštar u posljednje dvije godine. Preklani je broj silovanja porastao za 13 posto, a lani za daljnjih deset posto.

Državne institucije taj trend objašnjavaju proširenjem zakonske kvalifikacije tog kaznenog djela koja je sada najstroža na svijetu, kao i posljedicama edukacijskih kampanja koje su ohrabrivale žene da prijavljuju zločine, no pojedini znanstvenici i aktivisti upozoravaju kako samo ti razlozi ne mogu objasniti tako jak porast.

Problem je već godinama posebno težak u Malmöu, gradu veličine splitske latifundije, koji su zbog iznimno visoke učestalosti seksualnih napada (200 silovanja godišnje) mediji u više navrata proglasili “silovateljskom prijestolnicom Europe”. Ta je titula možda pretjerana, no neosporno je da problem – barem u percepciji ljudi koji u Malmöu žive – postoji.

S druge strane, s ozbiljnim izazovima suočena je i švedska socijalna država. Sveukupni troškovi imigracije samo za 2018. iznosili su više od 4 milijarde eura, što je više nego dvostruko od onoga što Švedska godišnje troši na, recimo, kulturu (1,5 milijardi) i oko 7 puta više od kolača koji ode na programe zapošljavanja.

Prema projekcijama SKL-a, vladine asocijacije koja okuplja sve švedske municipale i regije, do 2020. godine općine će se naći do grla urovašene u deficitu od 3,5 milijardi eura.

U praksi, to je točno 3,5 milijardi eura koje se izdvajaju za servisiranje bolnica i prihvatnih centara. Kao nedvosmislenu posljedicu toga, švedska ministrica financija Magdalena Andersson najavila je povećanje poreza i podizanje dobne granice umirovljenja, sve da bi se nastojalo namaknuti lovu za proračunsku pukotinu od 4,1 milijarde eura.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Slovenija: Ljevica spremna razgovarati sa Šarcem o koaliciji

Objavljeno

na

Objavio

Slovenska Ljevica (L), stranka koja je izborima 3. lipnja osvojila 9 mjesta u parlamentu i tako se skoro izjednačila sa Socijaldemokratima (SD) Dejana Židana kao klasičnom strankom ljevice, izrazila je spremnost na razgovore o koaliciji koju bi vodio Marjan Šarec.

“Spremni smo na razgovore i eventualne koalicijske pregovore sa Šarcem, a njegov službeni poziv očekujemo početkom idućeg tjedna”, kazao je na konferenciji za novinare predsjednik te stranke Luka Mesec.

Pregovori Šarca o koaliciji 6 stranaka ljevice i centra su propali jer se demokršćanska Nova Slovenija (NSI) odlučila prikloniti Janši kao potencijalnom mandataru, s kojim ih povezuje bliskost programa, odnosno želja za privatizacijom državnih tvrtki, stimuliranje poduzetništva i porezna reforma, te oštrija politika prema migrantima.

Mesec je rekao da od Šarca očekuje prve ozbiljne pregovore i bitno drukčiji nacrt koalicijskog ugovora od onoga ponuđenog Novoj Sloveniji. Dodao je da je njegova stranka dosad imala sa Šarcem samo nekoliko kurtoaznih kontakata, ali je odbijala ulazak u vladu u kojoj bi bili i kršćanski demokrati.

Ljevica je osnovana 2014. godine, kada je po prvi put ušla u parlament, a svoj je izborni rezultat na ovogodišnjim izborima skoro udvostručila. Pripada krugu europskih stranaka “nove ljevice”, a zauzima se, među ostalim, za povećanje mirovina i minimalne zakonom zajamčene plaće, te smanjenje proračunskih izdvajanja za vojsku.

Slovenski predsjednik Borut Pahor u ponedjeljak će parlament i službeno obavijestiti da su mu Janša i Šarec potvrdili kako nemaju potrebnu većinu za oblikovanje parlamentarne većine koja bi osigurala formiranje stabilne vlade, pa slijedi 14-dnevni rok u kojemu se ponovo vode konzultacije i pregovori 9 političkih stranaka s mjestima u parlamentu o mogućim koalicijskim vezama.

Janša je obavijestio Pahora da za sada nema mogućnost prihvatiti mandat, ali je dodao da se to u nekoliko idućih tjedana može promijeniti jer nijedna od 9 stranaka u parlamentu ne želi nove izbore s neizvjesnim ishodom.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari