Pratite nas

BiH

Atif Dudaković i još 16 pripadnika Petog korpusa tkz Armije BiH optuženi za ratne zločine

Objavljeno

na

Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine potvrdilo je u četvrtak kako je podignulo optužnicu protiv Atifa Dudakovića, umirovljenog generala Armije BiH i ratnog zapovjednika njezinog Petog korpusa, čiji su pripadnici “branili” bihaćko područje.

Dudakovića i još 16 pripadnika Petog korpusa optuženi su za ratne zločine na području Bosanske krajine.

Optužnica se odnosi na kazneno djelo ubojstva oko 300 osoba, progone i zlostavljanja civila i ratnih zarobljenika kao i uništenje 38 pravoslavnih crkava i drugih vjerskih objekata.

Uz Dudakovića su optuženi Ekrem Dedić, Sanel Šabić, Ibrahim Šiljedić zvani Šiljo, Safet Salihagić, Adis Zjakić, Hasan Ružnić, Redžep Zlojić, Samir Solaković, Fatmir Muratović, Muharem Alešević, Husein Balagić, Ale Hodžić, Edin Domazet, Ejub Konježić zvani Ejko i Šeširdžija, Ibrahim Nadarević i Said Mujić.

Svi oni terete se za kaznena djela zločina protiv čovječnosti počinjena na području općina Bosanski Petrovac, Ključ, Bosanska Krupa, Sanski Most i ratni zločin protiv civilnog stanovništva na području općina Bihać i Cazin.

Dio optužnice protiv Dudakovića odnosi se na ratne zločine počinjene nad žrtavama bošnjačke nacionalnosti, pripadnicima i pristalicama postrojbi tzv. autonomne pokrajine Zapadna Bosna koju je utemeljio Fikret Abdić.

Iz Tužiteljstva BiH su najavili kako će krivnju optuženih, ukoliko optužnicu potvrdi Sud BiH, dokazivati pozivanjem 447 svjedoka i šest stručnih vještaka te prilaganjem više od tisuću materijalnih dokaza.

Dudaković u BiH slovi kao jedan od heroja obrane zemlje tijekom rata od 1992-1995. Po okončanju ratnih sukoba bio je i na dužnosti zapovjednika zajedničkog stožera Vojske Federacije BiH. Nakon toga je umirovljen i od tada razmjerno povučeno živi u Bihaću.

(Hina)

 

Krvavi zločinački pir u selu Uzdol

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Hrvatski logoraši u BiH: Prikrivaju se presude protiv bošnjačke Armije BiH

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Ilustracija

Udruženje hrvatskih logoraša u Bosni i Hercegovini oštro je u ponedjeljak prosvjedovalo što Sud Bosne i Hercegovine uopće nije objavio drugostupanjsku osuđujuću presudu protiv nekadašnjih zapovjednika i čuvara u logoru bošnjačke Armije BiH za Hrvate sjeverno od Mostara, tvrdeći da se na taj način prikrivaju ratni zločini protiv Hrvata.

Kako su izvijestili iz udruge logoraša prizivno vijeće Suda BiH izreklo je tijekom rujna drugostupanjsku presudu u predmetu Enes Ćurić i drugi za kazneno djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva za zločine počinjene u sjevernom dijelu Mostara, pretežno mjestima Potoci, Kuti-Livač.

Tako je bivšim zapovjednicima logora te stražarima Enesu Ćuriću kazna zatvora s pet povećana na osam godina zatvora, Ibrahimu Demirović je s 10 na 13 godina zatvora, a Habibu Čopelju s dvije na pet godina zatvora.

“Ono što je čudno u cijeloj priči jest činjenica da je ova odluka donešena još u rujnu ove godine, ali je Sud BiH nije objavio”, naveli su u Udruzi hrvatskih logoraša u BiH. Postavili su pitanje je li se na taj način nastoji iskriviti istina o zadnjem ratu u BiH.

“Smije li se o žrtvi, torturama, silovanjima i drugim ratnim zločinima nad Hrvatima u proteklom Domovinskom ratu javno govoriti u Bosni i Hercegovini?”, naveli su u priopćenju.

Oštro su prosvjedovali protiv Suda BiH zbog prikrivanja pravomoćne presude.

“Zašto se, poštovani predsjedniče Suda BiH, ne objavljuju presude u kojima stoji istina o ratnim zločinima, nečovječnom postupanju, prisilnom zatvaranju i silovanju, žrtvi i torturama koju su prošli Hrvati u Bosni i Hercegovini?”, pitaju se hrvatski logoraši.

(Hina)

 

Davor Marijan: Za rat Hrvata i Muslimana kriv je Alija Izetbegović

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Božo Ljubić: Bildt, Ashdown i Schilling nemaju nikakav kredibilitet govoriti o ovom pitanju

Objavljeno

na

Objavio

Božo Ljubić, predsjednik Odbora za Hrvate izvan Hrvatske u Saboru Republike Hrvatske, za N1 televiziju je govorio o Deklaraciji o položaju Hrvata u Bosni i Hercegovini, koja bi se trebala naći pred saborskim zastupnicima u srijedu.

Kazao je da je Deklaracija usvojena 10. lipnja, ali da je izmijenjena pošto su se u međuvremenu dogodile određene promjene.

“Održali su se izbori u Bosni i Hercegovini. S druge strane, ukazala se potreba za određenim terminološkim doradama, da se ne bi dao nikakav povod da progovaraju Hrvatskoj na legitimnom pravu Republike Hrvatske da se očituje o položaju hrvatskog naroda u BiH”, pojasnio je Ljubić.

Komentirao je i prošlotjednu raspravu Odbora, na kojem je član Odbora Milijan Brkić kazao da ova Deklaracija nije dovoljno konkretna.

“U političkom smislu, u porukama Deklaracije nema nikakvih bitnih promjena. Promjene su samo terminološke naravi i ja smatram da je ova deklaracija sada koherentan i dobar dokument koji Hrvatski Sabor može usvojiti. Naš cilj je da Hrvatski sabor to usvoji maksimalnim konsenzusom vlasti i oporbe, jer bi to bila najbolja poruka hrvatskom narodu u BiH. Višekratno sam ponovio, ja bi želio da Hrvatski sabor i uopće hrvatska politika ima prema hrvatskom narodu u BiH i prema BiH jedan konsenzus kakav je Hrvatska imala prilikom ulaska u Europsku uniju ili NATO”, kazao je Ljubić.

Pojasnio je koju su glavne značajke deklaracije, kazavši da je nametnutim promjenama Ustava Federacije BiH 2002. godine, Hrvati su dovedeni na “rub političke i ustavne konstitutivnosti”.

“Sada Hrvati evo već nekoliko izbornih ciklusa nisu bili u stanju biti predstavljeni svojim legitimnim predstavnicima u vladama entiteta i u Predsjedništvu BiH. To je dovoljan razlog da se o tome očituje Hrvatska koja je potpisnica i Washingtona i Daytona, prema tome ima i obvezu da ako se krše Dayton i Washington”, kazao je.

Ljubić smatra da Hrvatska ima pravo tražiti, kao što je to tražio i Europski parlament, da se provede odluka Ustavnog suda BiH o izmjenama Izbornog zakona BiH kojim treba omogućiti izbor legitimnih predstavnika svakog od tri konstitutivna naroda na svim administrativno-političkim razinama, dodajući da to nije miješanje u unutarnju poltiku BiH.

“Na taj način, Hrvatska kao članica EU, ima pravo i obvezu ukazivati zemlji aspirantu Europskoj uniji na poštivanje vladavine prava, a eminentno poštivanje vladavine prava je poštivanje odluka vlastitih ustavnih sudova”, kazao je.

Ljubić je komentirao i pismo trojice bivših visokih predstavnika, koji kažu da se Hrvatska miješa u unutarnje odnose u BiH.

“Te tri osobe nemaju nikakav kredibilitet govoriti o tom pitanju. Oni su sukrivci za ovo stanje u BiH, koje ne samo da je hrvatsku poziciju u BiH dovelo na rub političkog subjektiviteta, već je dodatno destabilizirala BiH”, istakao je.

Paday Ashdown i Carl Bildt su izravno svojim odlukama nanijeli štetu BiH, a gosp. Schilling je svoj mandat prespavao, kazao je Ljubić.

Ljubić tvrdi da ova Deklaracija neće zaoštriti odnose između Hrvatske i BiH, nego da ide u prilog BiH, jer harmonzacija odnosa tri konstitutivna naroda stabilizira političke prilike u BiH./HMS/

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Poduprite naš rad


Donacijom podržite Kamenjar.com! Hvala!



Komentari