Pratite nas

Gospodarstvo

Atlas tradicionalnih okusa – užitak za nepce iz Osječko-baranjske županije

Objavljeno

na

Regionalna vinoteka Osječko-baranjske županije danas je mirisima i okusima posjetiteljima pokazala tek mali dio bogate gastronomske ponude Osječko-baranjske županije koja je predstavljena u Atlasu tradicionalnih okusa.

Osječko-baranjska županija po mnogočemu je jedinstvena kada je riječ o turističkim atrakcijama, a kao jedan od najvećih turističkih aduta svakako je gastronomija. Danas se malo koja regija u svijetu može pohvaliti tako raznolikom i kvalitetnom gastro ponudom, recepturama koje potiču iz autohtone slavonske i baranjske kuhinje umrežene s utjecajem mađarske, njemačke, dalmatinske, zagorske, ličke, bosanske, turske i drugih kuhinja koje su ovoj regiji i u gastronomiji donijele kozmopolitski štih, baš kao i izborom namirnica, načinom pripreme te ambijentom konzumiranja i uživanja u hrani.

Atlas tradicionalnih okusa slikom i tekstom nastoji probuditi želju za posjetom turističkim vrijednostima naše županije koje neizostavno prati i užitak za nepce.

– Danas smo u našem gastronomskom Atlasu predstavili 33 restorana s najširim spektrom ponude jela, ambijenata i usluga, od tradicionalne lokalne kuhinje i seoskog okruženja sve do restorana sa stoljetnom tradicijom, restorana u vinarijama, čardama, zaštićenim parkovima prirode i dvorcima. Svoje su mjesto u Atlasu našli i restorani koji odišu gradskim kvartovskim duhom, ambijentom novoizgrađenih urbanih vila do hotela s uobičajenim, a sve više i ekskluzivnim smještajem i ponudom – rekla je pročelnica Upravnog odjela za turizam, kulturu i sport Osječko-baranjske županije Tatjana Roth.

Brošura je to u kojoj imate prigodu pročitati više o tradicionalnim jelima i mjestima na kojima ih možete isprobati, a sve je to dodatno začinjeno širokom dušom domaćina, koja svakom gostu jamči nezaboravan užitak u jelu, piću i posjetu našoj Slavoniji i Baranji.

– Atlas tradicionalne kuhinje dio je projekta koji mi kao Županija provodimo i u sklopu kojeg smo prošle godine izdali Vinski atlas gdje su prezentirana vina sva četiri naša vinogorja, kao i bogata i atraktivna ponuda 32 vinara. Idući je na redu Atlas smještaja kojim ćemo upotpuniti jednu cjelinu ponude na našem području. Iako se u tiskanom izdanju atlasi nalaze u brojnim vinarijama, restoranima i turističkim uredima, oba atlasa postoje i u online izdanju na stranicama Županije kako bi bila dostupna posjetiteljima širom Hrvatske, ali i dalje koji planiraju svoj odmor na istoku Hrvatske – rekao je župan Osječko-baranjske županije Ivan Anušić.

Točku na i ovom izdanju gastronomskih užitaka domaće kuhinje dao je i Tomica Đukić, glavni kuhar Hotela Osijek i srebrni kuhar Vatrenih.

– Obišli smo restorane naše županije i ponovo se uvjerili u vrhunsku ponudu onog što Slavonija i Baranja imaju. Drago mi je što se u našoj kuhinji koristi sve više domaćih autohtonih namirnica koje se spravljaju na tradicionalan način i to u jednom posebnom modernijem štihu – rekao je Đukić.

Osim gastro i eno ponude Osječko-baranjska županija kontinuirano ulaže i u druge turističke potencijale. Prema podacima E-vizitora Turistička zajednica Osječko-baranjske županije i u siječnju ove godine bilježi porast od gotovo 30% turista u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

BDP: Hrvatsko gospodarstvo u prvom tromjesečju poraslo 0,4 posto

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatsko gospodarstvo poraslo je u prvom tromjesečju 0,4 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, najsporije u posljednjih šest godina, što je posljedica negativnog utjecaja koronakrize.

Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je u petak prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u proteklom kvartalu porastao za 0,4 posto na godišnjoj razini, što je već 23. tromjesečje zaredom kako BDP raste, ali znatno sporije nego u prethodnom, kada je rast iznosio 2,5 posto.

To je i najsporiji rast od posljednjeg kvartala 2014. godine, kada je gospodarstvo na godišnjoj razini poraslo za 0,7 posto.

Usporen rast potrošnje, izvoz i uvoz pali

Usporavanje rasta BDP-a rezultat je usporavanja rasta obujma potrošnje kućanstava te pada izvoza roba i usluga, navodi se u izvješću DZS-a.

Pandemija koronavirusa i restriktivne mjere usmjerene na suzbijanje virusa negativno su počele utjecati na gospodarsku aktivnost u drugoj polovici ožujka, što je dovelo do pada potrošnje.

Tako je promet u trgovini na malo u ožujku pao 7 posto na godišnjoj razini, najviše od 2010. godine.

Indutrijska je proizvodnja, pak, u istom mjesecu pala gotovo pet posto, peti mjesec zaredom, dok su izvoz i uvoz pali zbog prvih blokada gospodarskih aktivnosti i prometa, primjerice u Italiji, kako bi se suzbilo širenje koronavirusa.

Prema danas objavljenim podacima DZS-a, potrošnja kućanstava porasla je u proteklom kvartalu za 0,7 posto u odnosu na isto razdoblje godinu dana prije, što je sporiji rast u odnosu na prethodni kvartal, kada je porasla 4 posto.

Izvoz roba i usluga pao je u proteklom kvartalu 3 posto na godišnjoj razini, dok je u prethodnom kvartalu porastao 5,6 posto.

Pritom je izvoz roba porastao 0,3 posto, dok je izvoz usluga pao 9,4 posto.

Uvoz roba i usluga smanjen je istodobno za 5,8 posto na godišnjoj razini, dok je u prethodnom tromjesečju porastao 0,1 posto.

Pritom je uvoz roba smanjen 1,6 posto, dok je uvoz usluga pao 25,1 posto.

U proteklom kvartalu bruto investicije u fiksni kapital porasle su za 3,1 posto na godišnjoj razini, što je sporije u odnosu na rast od 4 posto u prethodnom tromjesečju.

U proteklom je tromjesečju porasla i državna potrošnja, za 4,8 posto na godišnjoj razini, što je brži rast u odnosu na prethodni kvartal, kada je iznosio 3,5 posto.

Podaci bolji od prosjeka EU-a

Prema sezonski prilagođenim podacima, BDP je u prvom tromjesečju pao za 1,2 posto u odnosu na prethodni kvartal, dok je na godišnjoj razini porastao za 0,3 posto.

To su bolji podaci u odnosu na prosjek Europske unije. Prema podacima Eurostata, u prvom tromjesečju gospodarstvo EU-a palo je za 3,3 posto u odnosu na prethodni kvartal, dok je u odnosu na prvi kvartal prošle godine pad iznosio 2,6 posto.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Znatno ojačan Fond za pravednu tranziciju, Hrvatskoj 387 milijuna

Objavljeno

na

Objavio

Europska komisija je u četvrtak predstavila prijedlog znatno pojačanog Fond za pravednu tranziciju u okviru novog paketa za oporavak europskog gospodarstva u kojem je višestruko povećana alokacija za Hrvatsku.

Komisija je u siječnju u okviru europskog Zelenog plana predložila uspostavu Fonda za pravednu tranziciju od 7,5 milijardi eura svježeg novca u sljedećem Višegodišnjem financijskom okviru za razdoblje 2021-2027. U novom prijedlogu VFO-a i plana za oporavak, koji je Komisija predstavila u srijedu, predviđa se povećanje iznosa za Fond za pravednu tranziciju sa 7,5 milijardi na 40 milijardi eura.

Prema prijedlogu iz siječnja, Hrvatska je mogla računati na 60 milijuna eura, a prema jučerašnjem prijedlogu taj je iznos višestruko uvećan na 387 milijuna eura. Taj iznos je dio omotnice od nešto više od 10 milijardi eura koliko je za Hrvatsku predviđeno u okviru plana za oporavak, a od kojih je 7,3 milijarde bespovratnih sredstava, a 2,65 milijardi povoljnih zajmova.

Krajem veljače Komisija je objavila popis područja u državama članicama, koji po njezinoj ocjeni, mogu računati na sredstva iz Fonda za pravednu tranziciju. U Hrvatskoj su to Sisačko-moslavačka i Istarska županija.

Sredstva iz Fonda za pravednu tranziciju namijenjena su za ublažavanje socijalno-ekonomskih posljedica u državama i regijama koje najviše ovise o fosilnim gorivima kako bi one lakše prošle tranziciju prema niskougljičnom gospodarstvu. Ta će se sredstava moći koristiti za, primjerice, prekvalifikaciju radnika koji su radili u visokougljičnim djelatnostima i za diversifikaciju gospodarske djelatnosti u regijama.

Od tih 40 milijardi eura, 10 milijardi bi bilo iz sljedećeg VFO-a za razdobljle od 2021. do 2027. godine, a 30 milijardi iz novog plana oporavka od koronavirusa, nazvanog “EU sljedeće generacije”.

Prema planu Komisije, sredstva iz Fonda za pravednu tranziciju trebaju poslužiti za privlačenje dodatnih javnih i privatnih investicija. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari