Pratite nas

Naši u svijetu

AUDIO Svjedočenje Sindičića koje žele eliminirati Nobilo i Perković

Objavljeno

na

Udbin killer Vinko Sindičić potanko je svjedočio o ulozi Partije i tajnih službi u pripremi i likvidaciji Stjepana Đurekovića, te stvarnoj prirodi komunističke vlasti

Obrana Josipa Perkovića na minhenskom suđenju za sudjelovanje u ubojstvu hrvatskog emigranta Stjepana Đurekovića želi od samog početka suđenja diskreditirati najpoznatijeg Udbinog killera Vinka Sindičića – ključnog svjedoka u ranijem suđenju Krunoslavu Pratesu za to ubojstvo, a koji je do kraja „utopio“ Perkovića i Partiju. Što je Sindičić i kako svjedočio da je bio ključni svjedok protiv Pratesa, vidljivo je iz audio zapisa svjedočenja – kojeg ekskluzivno objavljuje direktno.hr.

10685564_10152781679344106_7520431385177217957_nPartijski moćnik Mika Špiljak se prije organiziranja ubojstva Đurekovića 1983. godine, zabrinut za svoga sina Vanju i istragu koja se protiv njega zbog malverzacija u Ini obratio partijskom drugu iz komiteta i sve je ubrzano krenulo. O tome je svjedočio i agent Jugoslavenske tajne službe Vinko Sindičić. Za pokušaj ubojstva hrvatskog emigranta Nikole Štedula odležao je 10 godina u britanskom zatvoru. Najpouzdaniji Udbin ubojica povezuje se s još barem 6 ubojstava i pokušaja ubojstava u emigraciji. Audio snimka ovog njegovog svjedočenja nikada do sada nije objavljena.

“I tada je stvar dobila polu-legalitet, jer se je Špiljak obratio osobi za sigurnost države i sekretarijatu Centralnog komiteta, i dobio je odobrenje, polu-legalno odobrenje, ne skroz legalno, jer su ga proveli funkcionari na legalnim funkcijama, ilegalno jer to nisu smjeli uraditi. Razlog je bio što je Đureković predstavljao potencijalnog svjedoka protiv sina političara Mike Špiljka vezano uz njegove kriminalne djelatnosti u državnoj firmi nalog, recimo tako, za ubojstvo došao je iz Izvršnog biroa Centralnog komiteta Hrvatske, Mika Špiljak je imao dovoljno moći da kaže da se to treba provesti”, svjedočio je Sindičić njemačkim istražiteljima, što je iskorišteno na suđenju Krunoslavu Pratesu koji zbog sudjelovanja u ubojstvu Stjepana Đurekovića služi doživotni zatvor.

U Saveznoj službi državne sigurnosti, odjel za Emigraciju, vodio je Ivan Lasić, koji sada nije dostupan njemačkim vlastima.

“To je bila stvar Zagreba i Ivana Lasića u Beogradu. Ivan Lasić je bio funkcioner SDS-a na federalnoj razini koji je obrađivao problem emigracije, on je bio neka vrsta koordinatora. On je morao to potvrditi, on je bio posljednja instanca. Dakle, kad je Đureković dospio u inozemstvo, i kad ga je Prates „pokrio“, Špiljak je smatrao da je stvar sređena da ga se može ubiti,” tvrdi Sindičić.

Slijedeće godine Đureković je likvidiran, antikorupcijska akcija „Lugano“ zaustavljena, a sin Mike Špiljka spašen zatvora.

Sindičić na vezi s Perkovićem

Optuženi Josip Perković ne poriče da je držao Pratesa na vezi, pa i da se redovito čuo s njim, a do najsitnijih detalja Sindičić je obrazlagao sudu kako je Partija osnovala komisiju koja se bavila revizijom  Đurekovićeva ubojstva.

“Glavni zadatak istrage bio je utvrditi postoji li ikakav propust zbog kojeg bi se jugoslavensku državu moglo povezati s ubojstvom i zato je Perković morao u detalje izvijestiti o događaju”, objašnjava Sindičić.

Pred tom Komisijom je Perković dao iskaz i u njemu opširno opisao vlastitu ulogu i ulogu ostalih u pripremu i izvršenje ubojstva. Njemački sud je zaključio da je Sindičić zbog Perkovićeva ponašanja prema njemu izgubio svaku lojalnost koja ga je ranije vezala za Perkovića.

“Imali smo dvije vrste svađe. Prvo, kad sam ja napuštao bivšu Jugoslaviju /…/ njegov zadatak je bio starati se o mojoj imovini i mojoj obitelji. To je bila jedna stvar. Druga je bila politička. On nije pazio na moju imovinu, moja obitelj morala je ostati u Njemačkoj”, rekao je Sindičić.

Prijetio mu je da će ga prokazati. Budući da Perković nije bio spreman vratiti imovinu, Sindičić je progovorio.

U Hotelu Laguna Sindičić je 2006. svjesno navlačio Perkovića na razgovore o ubojstvu Stjepana Đurekovića, koje je snimao. Sa sobom je vodio i svjedoke. Njihova svjedočenja o Perkovićevim reakcijama tijekom tih razgovora, uvjerila su sudsko vijeća, da je Sindičić bio član komisije koja se bavila revizijom Đurekovićeva ubojstva i da je Perković saslušan pred tom komisijom.

Sindičić je dobro znao da treba nove i svježe dokaze jer su akcije Jugoslavenske tajne policije bile pomno pripremane, krajnje konspirativne i lišene realnih imena.

“Na primjer, kad je Perković putovao u inozemstvo zvao se Tomo Novaković. Svaki put je imao drugo ime. Jednom prilikom Boris Horvat mu je bilo ime. Kad sam ja bio u Škotskoj, zvao sam se Rudolf Lahotzky, Švicarac, ne Vinko Sindičić”, svjedočio je Udbin killer

Doprinos reviziji povijesti

Tajni agent Sindičić tvrdio je da tragova tih akcija vjerojatno nema niti u arhivima. Na upit o motivima suradnje sa tužiteljstvom, Sindičić je izjavio da želi dati svoj doprinos reviziji jugoslavenske odnosno hrvatske povijesti.

Perković je, kaže se u presudi Pratesu, iznio svoju procjenu da Nijemci ne će nikada otkriti pravu istinu o ubojstvu jer će optuženik šutjeti, a dokazi koji imaju neku vrijednost (svjedoci ili isprave) nisu na raspolaganju.

Razgovore Sindičić – Perković u hotelu Laguna čulo je troje svjedoka. Perković se tijekom razgovora opravdavao da je morao postupiti po naređenju Zdravka Mustača. Mustač je svoje upute, tvrde dalje ti svjedoci, primao iz Centralnog komiteta Saveza komunista Hrvatske».

Perković i Mustač su sve radili da se ja ne vratim u Hrvatsku. Ali kad je to došlo, kad su shvatili da ću tamo doći, tada me je pokušao, putem pisama, dobiti na svoju stranu, da ja ništa, što ovdje svjedočim, uopće ne govorim, da se podalje držim od države, općenito od državnih centara moći, svjedočio je Sindičić.

Autori: Val Kurtin/Neven Pavelić za Direktno.hr/foto:direktno/ilustracija: mprofaca.cro.net

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Naši u svijetu

Žigmanov zadovoljan potporom vlade institucionalnom razvoju hrvatske manjine u Srbiji

Objavljeno

na

Objavio

foto HINA

Predstavnici hrvatske zajednice u Srbiji izrazili su zadovoljstvo odlukom hrvatske vlade da podrži projekt izgradnje Hrvatske kuće, što vide kao podršku institucionalnom razvoju hrvatske manjine u Srbiji, izjavio je u četvrtak predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini (DSHV) i zastupnik u srbijanskoj Narodnoj skupštini Tomislav Žigman nakon sastanka s premijerom Andrejom Plenkovićem.

“Obradovani smo činjenicom da je hrvatska vlada donijela odluku da podrži naš kapitalni projekt izgradnje Hrvatske kuće, to je podrška u institucionalnom razvoju hrvatske zajednice u Republici Srbiji”, kazao je Žigmanov u izjavi novinarima, dodavši da upravo podrška vlade često zna biti “ključna”.

Kazao je da je s premijerom Plenkovićem razgovarao o političkim prilikama u Srbiji, položaju hrvatske zajednice, hrvatsko-srpskim odnosima te onome što Hrvatska čini kada su u pitanju ukupni hrvatsko-srpski odnosi i kada je u pitanju status i politika koju vlada vodi prema srpskoj zajednici “koju mi izuzetno cijenimo i držimo odgovornom”.

Potvrdio je da su napetosti u hrvatsko-srpskim odnosima dosta velike i da se to izravno odražava Hrvate.

“Vidjet ćemo na koji način Hrvatska može pridonijeti. Mi smo konstruktivan činitelj, nastojimo ne biti remetilački faktor, već svojim djelovanjem odgovorno pridonositi stabilizaciji i normalizaciji odnosa”, kazao je Žigmanov.

Podsjetio je da dolazi iz države koja često svojim izjavama i postupcima ne pridonosi poboljšanju odnosa te da u tom kolopletu hrvatska zajednica nastoji biti smirujući faktor.

Na pitanje kakav je status i položaj Hrvata i da li se išta promijenilo od posjete predsjednika Aleksandra Vučića Hrvatskoj, Žigmanov je kazao da se jedan dio problema počeo rješavati u smislu da postoji institucionalni oblik komunikacije s predstavnicima vlasti.

“Bilježimo pomake u ostvarivanju dijela naših prava kada je u pitanju obrazovanje i kada su u pitanju infrastrukturni projekti”, kazao je Žigmanov spomenuvši otvaranje lektorata na hrvatskom jeziku ili otkup kuće bana Josipa Jelačića.

“Bilježimo, međutim, i određene deficite koji su posljedica činjenice da Srbija još uvijek ima problema s vladavinom prava, s nerazvijenošću promanjinskih politika”, dodao je predsjednik DSHV-a.

Istaknuo je da se u povećanju napetosti između dvije zemlje povećavaju i strahovi, nesigurnost i nespremnost da se sudjeluje u javnom prostoru.

“Mi pokušavamo artikulirati interese hrvatske zajednice na način da se pridržavamo demokratskih standarda u našem djelovanju i da boljitak našeg naroda i rješavanje određenih problema bude primjereno europskim vrijednostima kada su u pitanju manjinska prava”, istaknuo je Žigmanov.

Slanje pripadnika srbijanske vojske s uniformama u Jasenovac Žigmanov je ocijenio kao “neprimjeren potez srbijanskih vlasti”.

“To je pitanje međudržavnih odnosa, a ja sam rekao da je to neprimjeren potez srbijanskih vlasti (…) to su postupci koji ne pridonose smirivanju napetosti”, rekao je Žigmanov.

Podsjetio je da je hrvatski državni vrh osudio incidente počinjene prema pripadnicima srpske manjine te da želi i da se svaki incident u Srbiji javno osudi i da mjerodavna tijela čine isto.

Također je podsjetio na prijetnje koje mu je prije godinu dana uputio haški osuđenik i zastupnik u Skupštini Srbije Vojislav Šešelj rekavši kako je spreman ponoviti svoje zločine protiv njega i Nenada Čanka. Šešelj je prijetnju izrekao samo 24 sata poslije izricanja presude za progon Hrvata 90-ih godina.

“Tu prijetnju nije osudio predsjednik niti jedne institucije u Srbiji. Nije djelovala niti policija niti tužiteljstvo”, kazao je Žigmanov.

“U Hrvatskoj je, kako vidimo, drugačije, postoje vrlo glasne poruke da etnički motivirano nasilje nije dopustivo i državna tijela čine korake da se to sankcionira i pravosudno razriješi”, dodao je.

Predsjednica Hrvatskog nacionalnog vijeća (HNV) Jasna Vojnić je kazala da od 2002., od kada postoji HNV nije bilo ovake institucionalne izgradnje i ovako velikog ulaganja u Hrvate u Vojvodini.

“Tek prošle godine je vlada RH izdvojila sredstva za kupovinu zemljišta na kojem će se izgraditi Hrvatsku kuću kao jezgro i stjecište svih Hrvata u Srbiji. To nam je izuzetno značajno”, kazala je Vojnić.

Državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas je današnji susret ocijenio kao je jedan od “pokazatelja opredijeljenosti hrvatske vlade u traženju rješenja za što bolji status i položaj hrvatske nacionalne manjine u Srbiji”.

“Moram reći da osim državnih institucija i institucije županija i gradova također imaju dobru komunikaciju s Hrvatskim nacionalnim vijećem i uopće s hrvatskom zajednicom i svi skupa težimo tome da njihov status bude bolji te sačuvaju svoj identitet u nacionalnom jezičnom, vjerskom i svakom drugom smislu”, kazao je Milas. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Naši u svijetu

Za projekte hrvatskog iseljeništva 3,8 milijuna kuna

Objavljeno

na

Objavio

Republika Hrvatska ove je godine za potporu projektima organizacija hrvatskog iseljeništva u prekomorskim i europskim državama osigurala 3,8 milijuna kuna, a kako bi se ta sredstva podijelila Središnji državni ured za Hrvate izvan Hrvatske raspisao je natječaj koji je otvoren do 10. listopada.

Prioritetna područja u kojima organizacije (udruge, zaklade, ustanove, vjerske zajednice i sl.) mogu prijaviti programe su: razvoj organizacija hrvatskog iseljeništva, kultura, obrazovanje i znanost, šport, turizam, ali i druge aktivnosti koje čuvaju nacionalni identitet i jačaju odnose između iseljene i domovinske Hrvatske).

Na natječaj se mogu javiti organizacije iz 29 država koje su se opredijelile za aktivnosti koje su predmet financiranja i kojima promiču uvjerenja i ciljeve koji nisu u suprotnosti s hrvatskim Ustavom i zakonima ili pravnim poretkom matične države, a upisane su u registar ili drugu odgovarajuću evidenciju organizacija matične države te imaju pravnu osobnost.
Najmanji iznos koji se može prijaviti i ugovoriti po pojedinom projektu je pet tisuća kuna, najveći 80 tisuća kuna.

Natječajna dokumentacija dostavlja se preporučenom ili elektroničkom poštom ili neposredno predaje na adrese hrvatskih veleposlanstava nadležnih za državu na koju se odnosi Javni natječaj.

Popis veleposlanstava u državama hrvatskog iseljeništva s adresama elektroničke pošte i mrežnim stranicama nalazi se u privitku Javnog natječaja objavljenog na stranicama Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske.

Projekti se prijavljuju isključivo na hrvatskom jeziku i propisanim obrascima dostupnim na stranicama Ureda http://www.hrvatiizvanrh.gov.hr/natjecaji/, Ministarstva vanjskih i europskih poslova i nadležnih veleposlanstava.

Prošle godine dodijeljeno 2,3 milijuna kuna 

Program potpore hrvatskim zajednicama u iseljeništvu, provodi se od 2012.,  a tek prošle godine otvorena je mogućnost da se u njega uključe i projekti hrvatskog iseljeništva iz svih europskih i prekomorskih država, njih ukupno 29, u kojima djeluju zajednice hrvatskog iseljeništva. Sve do prošle godine sredstva su bila namijenjena samo slabije razvijenim državama.
Prošle godine za programe hrvatskog iseljeništva Ured je dodijelio 2,3 milijuna kuna, što znači da je ove godine na raspolaganju 1,5 milijuna kuna više. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari