Pratite nas

Iz Svijeta

Austrija neće potpisati globalni sporazum o migraciji

Objavljeno

na

Austrija neće potpisati globalni sporazum UN-a o migraciji, nakon što su mu potporu uskratile Sjedinjene Države i Mađarska, zbog zabrinutosti da će on izbrisati razliku između legalne i ilegalne migracije, rekla je desničarska vlada medijima u srijedu.

“Odlučili smo da se nećemo pridružiti sporazumu”, rekao je austrijski kancelar Sebastian Kurz za radio ORF.

Sve članice UN-a odobrile su Globalni sporazum za sigurnu i urednu migraciju u srpnju, osim Sjedinjenih Država koje su mu uskratile potporu prošle godine.

Mađarska desničarska vlada na čelu s premijerom Viktorom Orbanom priopćila je da neće potpisati konačni dokument u Maroku u prosincu.

Poljska, koja se također sukobila s Bruxellesom zbog migrantskih kvota, razmišlja da postupi kao Mađarska.

Austrija neće poslati izaslanika na svečanost potpisivanja u Maroko i bit će suzdržana na glasovanju u Općoj skupštini UN-a o tom sporazumu u rujnu iduće godine, javili su ORF i novinska agencija APA prenoseći izjavu Kurza i vice kancelara Heinz-Christiana Strachea i dodajući da će vlada službeno odobriti tu odluku u srijedu.

U Beču smatraju taj sporazum neodgovarajućim za reguliranje migrantskog pitanja, strahuju od gubitka suvereniteta u migrantskoj politici i “brisanje” razlike između legalne i ilegalne migracije.

Znate li što je Marakeška politička deklaracija koju su potpisale sve relevantne zemlje osim Mađarske!?

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Njemačka planira integraciju budućih useljenika i prije dolaska u Njemačku

Objavljeno

na

Objavio

Njemačka vlada planira s integracijom budućih useljenika započeti još i prije njihovog useljavanja u Njemačku, priopćeno je nakon sastanka kabineta Angele Merkel u srijedu.

“Mi već i prije useljavanja trebamo postaviti smjernice za integraciju nakon dolaska u Njemačku”, rekla je povjerenica savezne vlade za integraciju Annette Widmann-Mauz nakon sastanka vlade na kojoj je prihvaćen dio tzv. “Nacionalnog akcijskog plana integracije”.

Akcijski plan predviđa mjere za integraciju budućih useljenika koje bi započele u zemljama porijekla a koje se prije svega odnose na učenje njemačkog jezika te iscrpno informiranje o životu u Njemačkoj.

“Time između ostalog želimo spriječiti stvaranje pogrešnih očekivanja od života u Njemačkoj”, rekla je Widmann-Mauz.

Nacionalni akcijski plan integracije sadrži nekoliko tematskih cjelina od kojih Widmann-Mauz ističe “početnu integraciju i inkluziju”.

U projekt su osim vlade uključene i savezne zemlje te pripadnici civilnog društva, socijalnih organizacija te 75 udruga migranata.

Donošenja nacionalnog akcijskog plana integracije je dio priprema za uvođenje Zakona o useljavanju kvalificiranih radnika koji stupa na snagu 1. ožujka ove godine.

Ovaj zakon će po prvi puta nakon sedamdesetih godina omogućiti sustavno useljavanje stručnjaka i kvalificiranih radnika iz zemalja koje nisu članice Europske unije.

Njemačkom tržištu rada nedostaje preko milijuna radnika a samo u sektoru obrtništva je trenutno otvoreno 250.000 radnih mjesta.

Njemačka kancelarka je na tzv. samitu o zakonu o useljavanju stručnih radnika u prosincu naglasila kako je useljavanje potrebno kako bi se zadržalo blagostanje u Njemačkoj.

Stranka Alternativa za Njemačku (AfD) je već kritizirala namjere Angele Merkel da Njemačku pretvori u useljeničku zemlju i time pogorša sadašnje probleme.

“Ono od čega Njemačka veća sada pati a to je stvaranje paralelnih društava, dječji brakovi, kriminalni klanovi, ubojstva iz časti i nedopušteni uvjeti u školama, će se dodatno pogoršati”, priopćila je Baetrix von Storch, jedna od vodećih političarki AfD-a. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Crnogorski premijer: Odnosi Srbije i Crne Gore su najlošiji od obnove nezavisnosti, ali ne našom zaslugom

Objavljeno

na

Objavio

Crnogorski premijer Duško Marković rekao je u srijedu da je Crna Gora prošla kroz „neviđenu propagandu“ nakon usvajanja zakona o slobodi vjeroispovijesti koju su vršili čimbenici “unutar zemlje, ali najdrastičnije i najbrutalnije oni iz susjedne Srbije”.

„Započeli su napadom na državne simbole i naše veleposlanstvo u Srbiji, bez spremnosti i namjere da se oni zaštite. Često se govori da je dva puta u Beogradu bio pokušaj paljenja crnogorske zastave. To nije bio pokušaj, nego je to bilo paljenje crnogorske zastave i to je bio jasan odnos prema državi Crnoj Gori i njenom suverenom pravu da odlučuje o unutarnjim pitanjima“, priopćio je Marković tijekom gostovanja u jutarnjem programu crnogorskog javnog servisa.

Komentirajući izjavu predsjednika Srbije Aleksandra Vučića da bi Crna Gora o zakonu o slobodi vjeroispovijesti trebala razgovarati sa patrijaršijom Srpske pravoslavne crkve u Beogradu, Marković je kazao da će crnogorska vlada o svojim unutarnjim pitanjima razgovarati isključivo s predstavnicima Mitropolije crnogorsko-primorske.

„O tome ne može niti će odlučivati nijedan predsjednik, pa ni predsjednik Srbije. Za nas je legitimna adresa za razgovor o ovom pitanju Mitropolija crnogorsko–primorska, odnosno, mitropolit Amfilohije ili njegovi suradnici koje on izabere za taj razgovor“, rekao je Marković.

Istaknuo je da Crna Gora želi Srbiju kao uspješnog i pouzdanog susjeda, te da je želja crnogorskih vlasti da se o pitanjima razgovara na službenoj i državnoj razini a ne preko medija i “programiranih analitičara i intelektualaca”.

“Odnosi Srbije i Crne Gore su najlošiji od obnove nezavisnosti, ali ne našom zaslugom”, priopćio je Marković.

On smatra da je crnogorski zakon o slobodi vjeroispovijesti najliberalniji u regiji jer su se prilikom njegove izrade, kako je kazao, proučavali zakone Srbije, Hrvatske, ali i zemalja Europske unije.

Crna Gora u posljednjim danima 2019. usvojila je zakon o slobodi vjeroispovijesti, kojim se regulira i pitanje vlasništva nad imovinom vjerskih zajednica, što je u znatnoj mjeri ugrozilo imovinu Srpske pravoslavne crkve u toj zemlji. SPC taj zakon vidi kao paravan za otimanje njene imovine u Crnoj Gori. Zakon pak podržava Crnogorska pravoslavna crkva, koja ga vidi kao prvi veliki korak ka obnovi autokefalnosti te crkve.

U Crnoj Gori se svakog četvrtka i nedjelje, nakon večernje molitve vjernici Srpske pravoslavne crkve okupljaju u prosvjednim šetnjama u gotovo svim gradovima diljem te države.

Također, u Beogradu je ispred crnogorskog veleposlanstva održano nekoliko prosvjednih skupova na kojima su sudionici pokušali uz pomoć pirotehničkih sredstava zapaliti crnogorsku zastavu.(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari