Pratite nas

BiH

Austrija poslala BiH šatore za migrante

Objavljeno

na

Kontigent od 56 šatora dopremljen je u Bosnu i Hercegovinu iz Austrije i u četvrtak je predan vlastima te zemlje kako bi im se pomoglo riješiti problem smještaja sve većeg broja ilegalnih migranata koji tamo neprestano pristižu, a još se ne nazire nikakvo trajno rješenje za njihovo zbrinjavanje.

Ravnatelj odjela civilne zaštite pri austrijskom Ministarstvu unutarnjih poslova Johan Bezdeka, koji je u Sarajevo doputovao kako bi uručio tu donaciju predstavnicima Uprave civilne zaštite Federacije BiH, kazao je novinarima kako je riječ o potpuno opremljenim šatorima u koje je moguće smjestiti 280 osoba.

Kazao je kako je na zahtjev BiH za pomoć Austrija odgovorila u roku od 24 sata jer želi doprinijeti učinkovitom suočavanju s problemom ilegalnih migracija.  “Svjesni smo stanja u cijeloj regiji i ne želimo dopustiti da se Austrija suoči s istom situacijom u kojoj smo bili 2015. godine”, izjavio je Bezdeka podsjećajući na veliki migrantski val koji je tada prouzročio ogromne probleme državama-članicama Europske unije, ali i drugim zemljama na migrantskoj ruti.

Fahrudin Solak, ravnatelj Uprave civilne zaštite Federacije BiH, kazao je kako je austrijska donacija dobro došla, a najavio je i kako će se u funkciju staviti i svi kapaciteti koje ima BiH. “Postavit ćemo onoliko šatora koliko je potrebno na odgovarajućim lokacijama”, kazao je Solak najavivši da će u centrima koji se uspostave biti postavljeni i dodatni kontejneri te cisterne za vodu.

Murveta Džaferović, pomoćnica ministra sigurnosti BiH zadužena za pitanje migracija kazala je kako je Unsko-sanska županija trenutačno najveće žarište problema ilegalnih migracija. Posljednji podaci policijskih agencija u BiH su kako je u tu zemlju od početka godine iz Srbije i Crne Gore ušlo nešto više od 7900 migranata.

Vlasti Unsko-sanske županije procjenjuju kako ih tamo trenutačno boravi gotovo 4000, od čega u samom Bihaću oko 2800. Unatoč opetovanim najavama još uvijek nije uspostavljen centar za smještaj migranata u tom dijelu BiH, a u Bihać je zbog konačnog dogovora tijekom dana otputovao ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić.

Njegova pomoćnica Džaferović u Sarajevu je novinarima potvrdila kako će jedan od centara definitivno biti u napuštenom objektu “Agrokomerca” kod Velike Kladuše, dok je kao druga lokacija predviđen hotel “Sedra” kod Cazina.

Pojasnila je kako su napušteni pogoni “Agrokomerca” u procesu osposobljavanja za prihvat migranata već dva mjeseca, no naknadno se pojavio problem jer je Europska unija kao potencijalni donator zatražila drugu lokaciju i stoga je sada predložen i hotel “Sedra”. (hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Mario Karamatić: Nadam se da će uskoro Dan Herceg-Bosne biti Dan državnosti

Objavljeno

na

Objavio

”Hrvatska Republika Herceg-Bosna bila je jamac opstojnosti hrvatskog naroda, a danas je nedosanjani san”, rekao je novinarima prilikom Dana ŽZH i Dana HZ Herceg-Bosne u Širokom Brijegu Mario Karamatić, zastupnik u Parlamentarnoj skupštini BiH i čelnik HSS-a.

”Ja se iskreno nadam u skoro vrijeme da će ovo biti Dan državnosti i da ćemo vratiti Hrvatsku Republiku Herceg-Bosnu dominantno, jer sve što smo potpisali u Washingtonu i Daytonu o pravljenju Federacije su bile obmane”, rekao je Karamatić i dodao kako su Hrvati ”prevareni i izdani”.

Kaže kako je vrijeme ”da se počnemo vraćati na početne pozicije.” ”To je kao loš brak – ako ne ide najbolje je da svatko ide svojim putem i onda se može funkcionirati, a zajednička djeca ovog braka, tzv. institucije BiH, ako mogu funkcionirati u dva entiteta, ne vidim razloga zašto ne mogu tako i nastaviti”, kaže Karamatić.

Dodaje kako su svi oni koji su se borili za BiH ovu državu zamišljali drugačije u odnosu na to kakva je ona danas. ”Mi smo se svi borili za BiH, ali svi smo je malo drugačije zamišljali. Mi koji smo se borili u HVO-u željeli smo BiH kao državu jednakopravnih naroda, oni iz Vojske RS željeli su srpsku BiH, a oni iz takozvane Amije BiH željeli su islamističku BiH.

Na kraju nitko nije dobio sto je želio, pa je vrijeme da se raziđemo ili da sjednemo i napravimo državu po mjeri svih nas”, kategoričan je Karamatić. Prema njemu, izborni zakon nije minimalni prag. ”On je linija ispod koje ne možemo ići, jer su intervencijama visokih predstavnika hrvatski politički predstavnici dovedeni pred zid odakle ne možemo ni milimetra uzmaknuti.

Postoje neke linije obrane sa kojih se ne smije uzamaknuti, kao i crte koje se ne smiju prijeći. Nakon što su nam Bošnjaci već treći put svojim glasovima nametnutli čovjeka koji se izjasnjava kao nekakav Hrvat i ne govori hrvatskim jezikom, mi nemamo prava da popustimo ni milimetar, a izborni zakon je minimum koji bi zadržao malo želje da pokušamo sačuvati ovakvu BiH, iako sam ja osobno izgubio sve iluzije da se to isplati pokušavati sačuvati, pa je vrijeme da krenemo svojim putem”, zaključio je Karamatić, prenosi bljesak.info

 

Mario Karamatić: Ja nemam iluzija da mi imamo relevantnog sugovornika sa bošnjačke strane

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Fojnički Hrvati: Jesmo ranjeni, ali ne damo se, rane će zacijeliti, a mi ostajemo tu.

Objavljeno

na

Objavio

Fojnički Hrvati obilježili su jučer, 13. studenog, još jednu tužnu 25. godišnjicu okrutnog ubojstva fra Nikice Miličevića i fra Leona Migića, gvardijana i vikara Franjevačkog samostana Duha svetoga u Fojnici. Na pragu samostana ratne 1993. bez ikakva povoda ubio ih je Miralem Čengić, pripadnik 302. motorizirane brigade Armije BiH iz Visokog, piše Večernji list BiH.

S Čengićem su bila još trojica pripadnika navedene postrojbe Nedim Zerdo, Samin Mušinbegović i Vahid Begić. Tadašnji Vrhovni sud u Sarajevu ubojicu fojničkih fratara Miralema Čengića osudio je na 11 godina zatvora, a trojici njegovih pomagača izrekao kaznu od po šest mjeseci. Čengić je odležao tek dio kazne jer su ga više puta pomilovali bošnjački politički čelnici te je odavno na slobodi.

Najbliže otkrivanju nalogodavaca bilo se prije osam godina kada je u samostan Duha Svetoga došao bivši zapovjednik 302. motorizirane brigade Armije BiH Hasib Mušinbegović. On se tada ispričao franjevcima za zločin, ali je isto tako u razgovoru za naš list rekao kako su četvorica pripadnika njegove postrojbe toga dana, 13. studenog 1993., bili izuzeti iz njegova zapovjedništva. Krenula je obnova postupka koja do današnjeg dana nije dala nikakvih rezultata. Tko je naredio zločin, ni danas se ne zna. Ipak, vjere za ostanak u Fojnici ne nedostaje. – Jesmo ranjeni, ali ne damo se, rane će zacijeliti, a mi ostajemo tu. Stoji samostan i stoji Bosna – poručio je gvardijan fojničkog samostana fra Miro Relota na misi u povodu 25 godina od ubojstva dvojice franjevaca.

Misu je u prepunoj crkvi, uz članove obitelji ubijenih svećenika, predvodio fra Žarko Relota iz Hrvatske uz koncelebraciju 20-ak svećenika iz Lepeničke regije. Relota je kazao da mu je povjeren iznimno težak zadatak, da su osjećaji jaki te da je ovo prilika za vaganje svake izgovorene riječi.

– Žrtva poginulih fratara zadužila je sve one koji žive u ovim krajevima jer će nastaviti odzvanjati kao i poruka koju su svojim životima posvjedočili ubijeni fratri, a to je poruka da nam je ovdje mjesto i kad je najteže ne želimo otići – istaknuo je fra Žarko.

Osvrnuo se i na posljednji istup pokojnog gvardijana u medijima kada je rekao da je kao fratar dobrodošao bilo gdje u svijetu, ali da se, ipak, u Bosni, najbolje osjeća.

Zločini tkz. Armije BiH: 25. godišnjica strijeljanja fojničkih fratara

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari