Pratite nas

Iz Svijeta

Austrija: Zaštitit ćemo granice ako Njemačka preseli migrante

Objavljeno

na

Austrija se priprema poduzeti mjere na južnim granicama ako imigracijski dogovor unutar njemačke koalicije stupi na snagu, objavila je u utorak austrijska vlada.

To je odgovor na dogovor sklopljen u ponedjeljak navečer između Kršćanskih demokrata njemačke kancelarke Angele Merkel i bavarske Kršćansko-socijalne unije, kojim se rješavao sukob oko migrantske politike koji je prijetio padom vlade.

“Ako taj dogovor postane pozicija njemačke vlade, bit ćemo potaknuti poduzeti akcije da spriječimo negativne posljedice za Austriju i njezin narod”, rekao je austrijski kancelar Sebastian Kurz u zajedničkoj izjavi s dvojicom ekstremno desnih članova vlade pozivajući Berlin da razjasni svoje stajalište.

U skladu s tim dogovorom migranti i izbjeglice koji su već podnijeli zahtjev za azilom u nekoj od zemalja Europske unije bili bi smješteni u tranzitnim centrima na njemačkoj granici dok Berlin pregovara o bilateralnim sporazumima za njihov povratak.

Tranzitni centri bi bili smješteni uz njemačko-austrijsku granicu, ne bi pravno funkcionirali kao njemačko tlo i iz njih bi izbjeglice bile vraćane u zemlju u kojoj su registrirane.

To je bio i glavni zahtjev Horsta Seehofera, koji je uvođenjem tranzitnih centara i ispunjen. Dogovorom je predviđen i sporazum s Austrijom o primitku izbjeglica koji su registrirani u toj zemlji.

Njemački ministar unutarnjih poslova Seehofer, koji je tražio strože mjere za ilegalnu imigraciju, dogovor smatra pobjedom. Nije, međutim, jasno kakav će učinak dogovor imati jer u mnogim slučajevima bilateralni dogovori za povratak izbjeglica već postoje i provode se.

Kurz, vicekancelar Heinz-Christian Strache i ministar unutarnjih poslova Herbert Kickl rekli su u zajedničkom priopćenju da se “austrijska vlada posebno priprema poduzeti mjere za zaštitu naših južnih granica” premda to nisu objasnili.

Austrijski južni susjedi su Slovenija i Italija.

Konzervativci premijera Kurza osvojili su prošle godine pobjedu na parlamentarnim izborima upravo zbog oštrog stajališta prema imigraciji, zauzevši se za to da se spriječi bilo kakvo ponavljanje migrantske krize iz 2015-2016. tijekom koje je za više od 1 posto porastao broj stanovnika zahvaljujući tražiteljima azila, a više od milijun izbjeglica prošlo je zemljom na putu za Njemačku.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Austrija ukida vozačke ispite na turskom jeziku, hrvatski ostaje

Objavljeno

na

Objavio

Kandidati će i dalje moći polagati ispite na engleskom, hrvatskom i slovenskom

Budući vozači u Austriji više neće moći polagati vozački ispit na turskom jeziku, objavilo je ministarstvo prometa. Manji dio njih polagao je pismeni ispit na svom materinjem jeziku, ali prema medijima to je ipak bila druga najčešća opcija, nakon službenog njemačkog jezika.

Ministar prometa Norbert Hofer, iz desne Slobodarske stranke, kaže da je cilj te mjere rezanje troškova, piše u nedjelju BBC.

“Svaki dodatni jezik u ispitima stoji državu peteroznamenkasti iznos, što nema nikakvog opravdanja”, rekao je.

No, dodaje i da država tako želi ohrabriti građane stranog porijekla da uče njemački jezik.

“To je svakako pitanje troškova, ali za mene je također važno da odredimo koji jezici imaju smisla, a koji ne”, rekao je ministar. Istaknuo je da će kandidati i dalje moći polagati ispite na engleskom, hrvatskom i slovenskom.

Protuimigrantska Slobodarska stranka osigurala je niz ključnih položaja u austrijskoj koalicijskoj vladi nakon izbora prošle godine. Vlada zajedno s konzervativnom Narodnom strankom, što Austriju čini jedinom državom u zapadnoj Europi u kojoj su na vlasti krajnji desničari.

Ukidanje vozačkih ispita na turskom dolazi u vrijeme loših diplomatskih odnosa između Austrije i Turske.

Kancelar Sebastian Kurz želi da EU prekine pristupne pregovore s Ankarom, što je razljutilo turskog predsjednika Tayyipa Erdogana.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Juncker putuje u Washington u nadi da će zaustaviti trgovinski rat

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker nada se da će na susretu s predsjednikom SAD-a Donaldom Trumpom u srijedu u Washingtonu dobiti odgovor na pitanje može li Europska unija još uvijek spriječiti puni trgovinski rat sa Sjedinjenim Državama, no izgleda da se u ovom trenutku obje strane pripremaju za eskalaciju.

U lipnju je Trump uveo carine na čelik i aluminij iz EU-a, što je navelo Uniju da podigne carine za robu iz SAD-a u vrijednosti od tri milijarde dolara, od maslaca od kikirikija do whiskeya i motocikala.

No te mjere mogle bi biti samo početak šireg trgovinskog rata ako Trump ispuni svoju prijetnju da će povećati carine za automobilsku industriju.

Čelništvo Europske unije se nada da se puni trgovinski rat ipak može izbjeći, no istovremeno priprema protumjere za slučaj da Washington dodatno eskalira situaciju.

“Mjere oko čelika i aluminija pretvorile su retoriku u stvarnost, a ako bi se isto učinilo za automobile nova bi stvarnost postala doista mračna”, rekla je u četvrtak povjerenica EU-a za trovinu Cecila Malmstrom i dodala da bi takav potez bio “katastrofalan”.

Dok carine na metale pogađaju izvoz EU-a vrijedna 6,4 milijardu eura, izvoz automobilske industrije Unije vrijedi više od 50 milijardi eura godišnje, napomenula je povejrenica.

Malmstrom će u Washingon putovati zajedno s Junckerom na razgovore s Trumpom “u duhu dugotrajnog prijateljstva SAD-a i Europe”, kako je rekla na događaju u organizaciji instituta i zaklade German Marshall Fund (GMF).

Po euoropskim diplomatima, očekuje se da će Juncker i Malmstrom, kako bi deeskalirali stanje, predložiti takozvani plurilateralni sektorski sporazum o uklanjanju carina za automobilski sektor. Uz EU i SAD, on bi uključio i Japan, Kinu, Južnu Koreju i Meksiko.

Govori se da će se pored toga Trumpu ponuditi perspektiva sklapanja sporazuma kojime bi se snizile, pa i uklonile, carine na industrijsku robu.

Malmstrom je, međutim, istovremeno upozorila da EU priprema popis protumjera ako Trump bude ustrajao na višim carinama za automobilsku industriju.

One bi mogle pogoditi američku robu poput ugljena, farmaceutskih i kemijskih proizvoda, po izvorima iz EU-a koji su potvrdili izvješće njemačkog časopisa Wirtschaftswoche.

Trumpov protekcionistički pristup trgovini, uslijed čega je u posljednjim intervjuima EU označio kao “neprijatelja”, jedan je od nekoliko razloga zašto je posljednjih mjeseci antagonizirao europske partnere.

On napada europske zemlje jer za obranu ne izdvajaju udio proračuna dogovoren u NATO-u, a istovremeno izgleda kako se nastoji zbližiti s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom koji je Europi već dugo trn u oku.

Trump je ovoga tjedna na Twitteru napao EU i povodom rekordne kazne od 4,3 milijarde eura Googleu zbog kršenja pravila Unije o tržišnom natjecaju, a u petak je EU i Kinu optužio za manipulacije valutom.

Juncker u Washington kreće u utorak, a s Trumpom će se sastati u srijedu i 19 i 30 po srednjoeuropskom vremenu. Kasnije u srijedu će održati govor o odnosima EU-a i SAD-a.

“Nakon što sam gajio naivno uvjerenje da su SAD i Europa brat i sestra jako me iznenadilo što je predsjednik Sjedinjenih Država Europu proglasio neprijateljem “, rekao je Juncker ovoga tjedna.

“U svakoj obitelji se događa da veći brat ne poštuje manju braću”, dodao je Juncker i najavio da će u posjetu braniti europska stajališta.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari