Pratite nas

Iz Svijeta

Austrija: Zaštitit ćemo granice ako Njemačka preseli migrante

Objavljeno

na

Austrija se priprema poduzeti mjere na južnim granicama ako imigracijski dogovor unutar njemačke koalicije stupi na snagu, objavila je u utorak austrijska vlada.

To je odgovor na dogovor sklopljen u ponedjeljak navečer između Kršćanskih demokrata njemačke kancelarke Angele Merkel i bavarske Kršćansko-socijalne unije, kojim se rješavao sukob oko migrantske politike koji je prijetio padom vlade.

“Ako taj dogovor postane pozicija njemačke vlade, bit ćemo potaknuti poduzeti akcije da spriječimo negativne posljedice za Austriju i njezin narod”, rekao je austrijski kancelar Sebastian Kurz u zajedničkoj izjavi s dvojicom ekstremno desnih članova vlade pozivajući Berlin da razjasni svoje stajalište.

U skladu s tim dogovorom migranti i izbjeglice koji su već podnijeli zahtjev za azilom u nekoj od zemalja Europske unije bili bi smješteni u tranzitnim centrima na njemačkoj granici dok Berlin pregovara o bilateralnim sporazumima za njihov povratak.

Tranzitni centri bi bili smješteni uz njemačko-austrijsku granicu, ne bi pravno funkcionirali kao njemačko tlo i iz njih bi izbjeglice bile vraćane u zemlju u kojoj su registrirane.

To je bio i glavni zahtjev Horsta Seehofera, koji je uvođenjem tranzitnih centara i ispunjen. Dogovorom je predviđen i sporazum s Austrijom o primitku izbjeglica koji su registrirani u toj zemlji.

Njemački ministar unutarnjih poslova Seehofer, koji je tražio strože mjere za ilegalnu imigraciju, dogovor smatra pobjedom. Nije, međutim, jasno kakav će učinak dogovor imati jer u mnogim slučajevima bilateralni dogovori za povratak izbjeglica već postoje i provode se.

Kurz, vicekancelar Heinz-Christian Strache i ministar unutarnjih poslova Herbert Kickl rekli su u zajedničkom priopćenju da se “austrijska vlada posebno priprema poduzeti mjere za zaštitu naših južnih granica” premda to nisu objasnili.

Austrijski južni susjedi su Slovenija i Italija.

Konzervativci premijera Kurza osvojili su prošle godine pobjedu na parlamentarnim izborima upravo zbog oštrog stajališta prema imigraciji, zauzevši se za to da se spriječi bilo kakvo ponavljanje migrantske krize iz 2015-2016. tijekom koje je za više od 1 posto porastao broj stanovnika zahvaljujući tražiteljima azila, a više od milijun izbjeglica prošlo je zemljom na putu za Njemačku.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Švedski parlament izglasao nepovjerenje premijeru ljevičarske Vlade Stefanu Lofvenu

Objavljeno

na

Objavio

Premijer Stefan Lofven (Foto: EPA)

Švedski parlament izglasao je u utorak, na zahtjev koalicije desnog centra i krajnje desnice, nepovjerenje socijaldemokratskom premijeru Stefanu Lofvenu, oslabljenom nakon izbora 9. rujna koji nisu dali uvjerljivog pobjednika.

Od ukupno 349 zastupnika u parlamentu, njih 204 glasalo je protiv povjerenja premijeru. Protiv su se izjasnili svi zastupnici Alijanse (konzervativci, liberali, centristi i kršćanski demokrati) te zastupnici krajnje desne stranke Švedski demokrati.

“Švedskoj treba nova vlada koja će imati veliku političku potporu za provedbu reforma”, rekao je prije glasanja konzervativni čelnik Ulf Kristersson, prenosi agencija AFP.

Predsjednik parlamenta, konzervativac Andreas Norlen, mora sada u najkraćem roku na konzultacije o formiranju nove vlade pozvati predstavnike svih stranaka u Riksdagu, jednodomnom švedskom parlamentu.

Nakon oslabljenog Stefana Lofvena, sada Ulf Kristersson, čelnik Umjerenih, želi dobiti mandat za sastavljanje vlade i predložiti vladu desnice.

Stefan Lofven je jasno dao na znanje nakon glasanja u utorak da kani nastaviti “služiti svojoj zemlji” kao premijer.

Lofvenovu manjinsku koalicijsku vladu lijevog centra čine njegovi socijaldemokrati i Zeleni, a podržava ih neslužbeno Stranka ljevice (bivši komunisti).

Koalicija lijevog centra zadržala je tijesno vodstvo nakon parlamentarnih izbora osvojivši 144 mjesto, tek jedno više od Saveza desnice i centra.

Osim toga, bez obzira na najgori izborni rezultat u višedesetljetnoj povijesti, socijaldemokrati su i dalje najjača stranka Švedske, daleko ispred Umjerenih (konzervativci) i Švedskih demokrata (krajnja desnica).

Švedski demokrati imaju 62 mjesta i otkako su 2010. ušli u parlament nijedna stranka nije željela s njima u koaliciju, jer zagovaraju superiornost bijelaca.

Lofven, koji ostaje na dužnosti tehničkog premijera dok traju konzultacije, upozorio je u utorak upravo na taj moment.

Ako Alijansa odabere vladati kao najmanji blok, tada će potpuno ovisiti o Švedskim demokratima”, rekao je Lofven.

Lider Švedskih demokrata Jimmie Akesson ponovio je u utorak da njegova stranka želi nagradu nakon današnje podrške Alijansi, a to je sudjelovati u politici zemlje.

“Učinit ćemo sve što je u našoj moći da spriječimo svaki pokušaj formiranja vlade, učinit ćemo sve da smijenimo svaku vladu koja nam ne bila dopustila razuman utjecaj u politici zemlje sukladno našem izbornom rezultatu”, bio je rječit Akesson.

Alijansa Umjerenih, centra, liberala i liberalnih demokrata rekla je da neće pregovarati sa Švedskim demokratima koji žele zamrznuti imigraciju, a poziva i na referendum o ostanku ili izlasku Švedske iz Europske unije.

Ako pregovori o novoj vladi ne uspiju, Švedska će u roku od tri mjeseca morati na nove izbore koji bi teško mogli donijeti bitnu promjenu pa je vjerojatnije da će se postići neki kompromis, piše agencija Reuters.

(Hina)

 

Izbori u Švedskoj: Antimigracijski Švedski demokrati ostvarili značajan rast podrške

 

 

‘Muslimani su najveća prijetnja Švedskoj od Drugog svjetskog rata’

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Kolinda Grabar-Kitarović s Guterresom: Dijelimo zabrinutost za stanje na JI Europe

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović rekla je u ponedjeljak u New Yorku, nakon sastanaka s glavnim tajnikom Svjetske organizacije Antoniom Guterresom, da s njim dijeli zabrinutost oko stanja na jugoistoku Europe uoči važnih procesa koji će uslijediti kroz kraće vrijeme.

“Bio je to vrlo produktivan susret. Poštujem činjenicu da on ovih dana ima 128 susreta pa smo dogovorili da ćemo nastaviti dijalog. Dijelimo zabrinutost za stanje na jugoistoku Europe, niz procesa koji se otvaraju u predstojeće vrijeme, počevši od izbora u BiH i činjenice da nije izmijenjen izborni zakon, preko pregovora između Beograda i Prištine, do iščekivanja rezultata makedonskog referenduma” o imenu te države, rekla je predsjednicima novinarima nakon sastanka s Guterresom.

Dodala je da glavni tajnik UN-a jako dobro poznaje stanje na jugoistoku Europe i “htjela bih da se i malo više uključi, da zajedno pokrenemo neke incijative koje će više voditi rješavanju otvorenih pitanja i trajnom miru na jugoistoku Europe. Tu smo dogovorili daljnju suradnju, susrete i razgovore”.

O dijalogu Beograda i Prištine razgovarala je, kako je kazala, i s kosovskim predsjednikom Hashimom Thacijem. “Zanimljivo je bilo razgovarati s predsjednikom Kosova Thacijem upravo o odnosu Beograda i Prištine i ovome posljednjem što se čuje oko moguće razmjene teritorija. Mi smo tu vrlo oprezni i prenijela sam naše argumente odnosno stajalište i činjenicu da načelo Badinterove komisije o granicama na teritoriju bivše Jugoslavije mora ostati uklesano u kamenu”.

Hrvatska predsjednica u ponedjeljak navečer po lokalnom vremenu sudjelovat će na prijemu koji organizira američki predsjednik Donald Trump i Prva dama za najviše uzvanike Opće skupštine UN-a.

“Prijemi su prigode koje ovise o vama kako ih iskoristite. Nekada je i 20 sekundi dovoljno više od pola sata formalnog sastanka”, kazala je, dodajući da je američkog predsjednika već susrela na današnjem summitu o drogama, a i da će se susresti u utorak na marginama Opće skupštine.

“Nastavit ćemo razgovarati o bilateralnim odnosima, ja ću nastaviti pritisak za sporazum o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, naravno režim viza i sve ostalo, ali razgovarat ćemo i o pitanjima iz našeg susjedstva, o Inicijativi triju mora, općenito o našim odnosima u okviru NATO-a i globalnoj sigurnosti”, kazala je Grabar-Kitarović.

Ona je dodala da je Opća skupština UN-a prigoda da se susretne i s državnicima s kojima inače nema prigodu razgovarati, pojasnivši da je danas tijekom dana razgovarala s predsjednicima Paragvaja, Namibije i Kube, kamo je pozvana u posjet.

Predsjednica se susrela i predsjednikom Međunarodnog olimpijskog odbora Thomasom Bachom gdje se pokazalo da se i MOO želi uključiti u pitanje pomoći žrtvama migracija i samim migrantima, izbjeglicama i prognanicima kroz sport, “da ne pružamo ljudima samo utočište već da im omogućimo i normalan život u koji ulazi i bavljenje sportom”.

Hrvatska predsjednica trebala je u utorak održati govor pred Općom skupštinom UN-a, ali je na njezinu zamolbu govor premješten na srijedu kako bi imala više vremena za bilateralne susrete. Predsjednica će govor održati u srijedu.

(Hina)

Kolinda Grabar-Kitarović pohvalila nasljeđe Nelsona Mandele

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari