Pratite nas

Hrvatska

Austrijanci traže da Hrvatska pošalje vojsku na granicu s BiH

Objavljeno

na

Austrija već mjesecima zaoštrava politiku prema migrantima, u čemu je vjerno prati Slovenija.

Dok novim rutama u Bosnu i Hercegovinu svakog dana pristiže sve više migranata kojima je cilj preko Hrvatske doći u zapadnu Europu, između članica Europske unije vlada velika podjela na koji način se suočiti s novim migrantskim valom.

Jutarnji list neslužbeno doznaje, proteklih tjedana i mjeseci po pitanju migrantske politike zaoštreni su odnosi između Hrvatske s jedne te Austrije i Slovenije s druge strane. Austrija već mjesecima zaoštrava politiku prema migrantima, u čemu je vjerno prati Slovenija.

Austrijski ministar unutarnjih poslova Herbert Kickl ovih je dana jasno poručio da je s ministrima u regiji, među kojima je i hrvatski ministar Davor Božinović, dogovorio aktiviranje policijsko-vojnog plana u cilju zaustavljanja migranata koji je dogovoren u Beču i potpisan u Pragu 2017. godine.

Podsjetimo, U prva četiri mjeseca 2018. godine došlo je do značajnog porasta broja ilegalnih migranata koji su pokušali prijeći hrvatsku granicu sa Slovenijom. Sveukupno 1266 ilegalnih migranata pokušalo je preći hrvatsko-slovensku granicu, što je 280 posto više nego prošle godine.

“Ako nađu slabu točku, bit će u nevolji”, rekao je anonimni izvor iz Ministarstva unutarnjih poslova sredinom svibnja. Procjena od 60 000 ilegalnih migranata potječe od slovenske policije, koja tvrdi da je toliko njih trenutno između Grčke i Albanije spremno tražiti siguran put za ulazak u Europsku uniju.

Sporazum o vanjskim granicama Hrvatska potpisala, a sad ignorira

Taj plan uključuje postavljanje vojske na vanjske granice šest država članica, među kojima je i Hrvatska, te zaustavljanja novoga migrantskog vala. On je poručio da će, ako se to ne dogodi, Austrija zatvoriti svoje granice. Naši sugovornici bliski hrvatskom MUP-u tvrde da takav dogovor s Kicklom nikad nije postignut i da Hrvatska ne pristaje na slanje vojske na granice.

“Jasno smo poručili Austriji da se smiri i da bude konstruktivnija, dok smo slovenskim kolegama rekli kako njihov eventualni dogovor s Austrijancima da od Hrvatske napravi ‘hot spot’ destinaciju neće uspjeti”, kažu nam sugovornici.

Hrvatski dužnosnici Austrijancima, Slovencima, ali i ostalim članicama EU konstantno poručuju kako nema potrebe za angažiranjem vojske te da Hrvatska ima dovoljno policijskih snaga i tehnike za nadzor vanjske granice EU. No, problem je što je Hrvatska prošle godine u Pragu stavila potpis na zaključak Srednjoeuropske obrambene inicijative, koji predviđa zajednički vojni angažman na granicama dođe li do novog migrantskog vala.

“Akcijskim planom, na kojem se već izvjesno vrijeme radi, predviđa se da bi vojne snage šest zemalja srednje Europe zajedno bile na granicama dođe li ponovno do imigrantske krize“, rekao je tada Petar Mihatov, pomoćnik ministra obrane koji se potpisao na dokument na koji se sada poziva austrijski ministar unutarnjih poslova.

Božinović ima potporu Europske komisije

U odnosu na austrijski plan, Hrvatska već nekoliko mjeseci aktivno radi na drugačijem planu nadzora granice, u čemu ima jaku podršku Europske komisije. Hrvatska inzistira na tome da se članice Europske unije zajednički angažiraju na pomoći državama koju su na migrantskoj ruti u osposobljavanju njihovih policijskih snaga, formiranju smještajnih kapaciteta za migrante itd.

To znači da se pomogne BiH, Albaniji, Crnoj Gori, Makedoniji kako bi se mogli na svojim granicama i na svom teritoriju suočiti s problemom migranata. Potporu za taj plan ministar Božinović je jučer dobio i na sastanku s europskim povjerenikom za unutarnje poslove Dimitrisom Avramopoulosom u Luksemburgu na rubu sastanka Vijeća za pravosuđe i unutarnje poslove EU.

Jutarnji list

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Obilježena 27. godišnjica pogibije general bojnika Blage Zadre i bojnika Alfreda Hilla

Objavljeno

na

Objavio

Komemorativnim skupom na Trpinjskoj cesti u Vukovaru u utorak je obilježena 27. obljetnica pogibije general bojnika Blage Zadre, ratnog zapovjednika obrane toga dijela grada, koji je 16. listopada 1991. poginuo u Vinogradskoj ulici blizu Trpinjske ceste, a obilježena je i obljetnica pogibije bojnika Alfreda Hilla, prvog zapovjednika satnije Vojne policije Vukovar koji je također poginuo na današnji dan 1991. u Vukovaru.

“General Blago Zadro simbol je Domovinskog rata i junaštva. Drago mi je da je današnja Hrvatska vojska prožeta simbolima Domovinskog rata i da Zapovjedno-stožerna škola nosi ime Blage Zadre, dok naše Nastavno središte vojne policije nosi ime Alfreda Hilla, i to su junaci. Vukovar je simbol junaštva i obrane u Domovinskom ratu”, poručio je ministar obrane Damir Krstičević.

Po riječima vukovarskog gradonačelnika Ivana Penave, pogibija Blage Zadre i Alfreda Hilla bila je veliki gubitak za obranu Vukovara.

“Današnjim okupljanjem šaljemo budućim naraštajima poruku da je njihov trag još uvijek prepoznatljiv”, rekao je Penava.

Na zamolbu novinara osvrnuo se na subotnji prosvjed u Vukovaru te rekao kako se njime željelo ukazati na problem koji postoji s procesuiranjem ratnih zločina.

“Kao i što smo na prosvjedu rekli – institucije treba osnažiti i potaknuti da bi dobili kvalitetne rezultate. Nakon 27 godina rezultate moramo imati jer to od nas očekuju žrtve i njihove obitelji”, rekao je Penava.

Na grobove Blage Zadre i Alfreda Hilla na Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata vijence su položili i svijeće zapalili članovi obitelji te brojna izaslanstva.

Molitvu je na Memorijalnom groblju molio fra Slavko Milić, župnik vukovarske Župe Svetog Josipa Radnika, dok je u crkvi Gospe Fatimske služena misa zadušnica.

General bojnik Blago Zadro poginuo je u obrani Vukovara kod Trpinjske ceste u Borovu naselju 16. listopada 1991., gdje je bio zapovjednik obrane. Činom general bojnika odlikovao ga je posmrtno pokojni hrvatski predsjednik Franjo Tuđman.

Alfred Hill prvi je zapovjednik satnije Vojne policije Vukovar, 204. vukovarske brigade. Poginuo je braneći položaje na Sajmištu, Posthumno mu je dodijeljen čin bojnika.

(Hina)

 

Na današnji dan 1991. poginuo je vukovarski heroj Blago Zadro

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Plenković: Neki govornici u Vukovaru pokazali su nerazumijevanje mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Hrvatski premijer Andrej Plenković izjavio je u ponedjeljak u Parizu, komentirajući subotnji prosvjed u Vukovararu, da su neki govornici na tom skupu pokazali nerazumijevanje procesa mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja.

“Ako netko organizira prosvjed za zločine koji su se dogodili prije 27 godina i to danas, 2018., to znači da sigurno postoji razlog da nadležna tijela moraju istražiti i procesuirati ove zločine koji do sada nisu procesuirani ni istraženi.

S te smo strane poslali vrlo jasnu poruku od početka kada smo saznali da gradonačelnik Ivan Penava namjerava organizirati prosvjed”, rekao je premijer Plenković novinarima u Parizu, kamo je doputovao u dvodnevni radni posjet.

“Međutim, isto tako, s obzirom na političke aktere koji su se tamo okupilii nastojali iskoristiti taj prosvjed i na određene poruke, jasno je da to nisu bili baš najbliži politički prijatelji niti vlade niti HDZ-a. Ono što je važno jest poruka koja je za mene bila najzanimljivija i ne mislim da je dobra, koji su poslali neki od govornika, ne i gradonačelnik Penava, a to je poruka nerazumijevanja procesa mirne reintegracije, što je po meni jedna od ključnih političkih ostavština predsjednika Franje Tuđmana”, ustvrdio je Plenković.

Tuđman je nakon Bljeska i Oluje procijenio da je za reintegraciju hrvatskog Podunavlja puno bolje to učiniti diplomatskim naporom, pregovorima, kroz misiju UN-a (UNTAES), rekao je Plenković.

“On je tu investirao u budućnost, morao je naći mehanizme, a jedna od mjera bila je zakon o oprostu, koji se naravno ne odnosi na ratne zločine. Mislim da je njegova investicija u dijalog, u izgrađivanje povjerenje, i u konačnici u pomirbu poruka koju HDZ mora baštiniti, njegovati je, raditi na njoj pogotovo toliko godina nakon Miloševićeve agresije na Hrvatsku”, rekao je Plenković.

Plenković je ponovio da želi da policija i državno odvjetništvo do kraja odradi ono što radi za vrijeme njegove vlade, da skupina koja se detaljno bavi Vukovarom i Ovčarom ostvari dodatne rezultate.

“To što se to nije napravilo ranije za to ne može odgovarati ni ova vlada niti aktualna postava i zato od početka govorim – jedno je procesuirati ratne zločine, istražiti ih, a drugo je dovesti ovu temu u politički fokus da na njoj neke stranke i strančice pokušavaju profitirati. To je jasna poruka i zato tamo nikog relevantnog iz vrha HDZ-a nije bilo”, rekao je Plenković.

Na upit što će biti s HDZ-ovi saborskim zastupnikom Stevom Culejom koji je bio u Vukovaru, Plenković je rekao da njegova situacija specifična.

“Stevo Culej ima posebnu situaciju, njegov brat je ubijen u Borovu Selu i njegova se situacija ne može usporediti s bilo čijom drugom. To ni u jednom trenutku nismo doživjeli kao nešto sporno”, rekao je Plenković.

Na pitanje hoće li Culej promijeniti klub zastupnika, Plenković je rekao da ne vidi razloga za to, jer je Culej izabran zato što je bio na listi HDZ-a, bez obzira koliko je preferencijalnih glasova dobio.

Plenković je istaknuo da ga ne smetaju napadi ni kritike i da je siguran u smjer u kojem vodi vladu i zemlju.
“Vodimo vladu i zemlju u pravom smjeru u kojem želimo i za koji smo uvjereni da je dobar za Hrvatsku, za hrvatsko društvo, za toleranciju i nema toga elementa koji će nas skrenuti s ovoga smjera kojim imamo”, rekao je.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori

Komentari