Pratite nas

Religija i Vjera

AUSTRIJSKI I BISKUPI IZ BIH: Poštivati jednakopravnost naroda

Objavljeno

na

Predsjednik Biskupske konferencije Austrije kardinal Christoph Schoenborn i predsjednik Biskupske konferencije BiH kardinal Vinko Puljić pozvali su na pres-konferenciji u Sarajevu, bh. političare na odgovorno ponašanje da bi se zaustavilo stvaranje napetosti i nepovjerenja u državi koji ugrožavaju suživot te poduzeli koraci ka izgradnji pravednog mira i jednakopravnosti.

Kardinal Puljić istaknuo je ljudska prava, dostojanstvo i jednakopravnost kao važna načela koja se trebaju poštovati te poručio da se ono što se traži za sebe i svoj narod, mora priznati i drugome.

– Ljudi i odlaze zbog opterećenosti tom napetošću koja vlada u javnosti, treba donijeti zakone gdje smo mi svi jednaki pred zakonom – naglasio je.

Kardinal Christoph Schoenborn primijetio je da u BiH, unatoč tome što je rat odavno prošao, još nije uspostavljen pravedan mir. Stoga biskupi iz Austrije, zajedno s biskupima iz BiH, apeliraju na sve nositelje odgovornosti u državi i međunarodnoj zajednici da se angažiraju na izgradnji pravednog mira.

Zabrinut je i zbog migracija koje se događaju u ovoj državi i, kako je kazao, pogađaju sve etničke grupe u BiH, “prije svega katolike koji su živjeli na određenim područjima, a na tim područjima gotovo da ih više i nema“.

– Svakako ćemo podupirati da BiH pravi korake prema europskim integracijama i bude u sastavu europskog zajedništva – kazao je.

Austrijska biskupska konferencija zasjedala je od 5. do 8. ožujka u Sarajevu. Domaćin austrijskim biskupima je Biskupska konferencija BiH, predvođena kardinalom Vinkom Puljićem.

Tijekom boravka u BiH upriličeni su susreti biskupa iz Austrije sa političkim, kao i predstavnicima vjerskih zajednica.

Tijekom zasjedanja ABK i BK BiH članovi dviju biskupskih konferencija pripremili su Zajedničku izjavu koja je obznanjena na pres- konferenciji održanoj u Svećeničkom domu u Sarajevu.

Zajedničku izjavu prenosimo u cijelosti:

„Prvi puta okupili su se 5. ožujka u Sarajevu članovi Austrijske biskupske konferencije i Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine da bi na taj način posvjedočili zajedništvo Crkve u ovim dvjema zemljama koja je povezana zajedničkom poviješću i brojnim događanjima. Mjesto zajedničkog susreta je Grad za koji je papa Franjo prigodom svoga pohoda 2015. kazao da je „s pravom dobio naziv ‘europskog Jeruzalema’“. Biskupi Bosne i Hercegovine zahvalni su svojoj subraći u biskupstvu iz Austrije da su ovamo došli kako bi zajednički molili, jedni druge susreli, upoznali se, izmijenili razmišljanja te da bi podijelili radost i žalost ljudi i Crkve u Bosni i Hercegovini.

Posjet biskupa na „Nedjelju solidarnosti“, koja se u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini obilježava na Treću korizmenu nedjelju, važan je znak. Prilozima ove nedjelje pomaže se potrebitima koji su ostali u Bosni i Hercegovini i koji još uvijek trpe posljedice rata. Svojim dolaskom ovamo austrijski biskupi dali su svjestan znak posebno i ponajprije mladim ljudima koji već godinama napuštaju ovu zemlju odlazeći prema zapadnoj Europi, a mnogi od njih idu u Austriju.

Radosna je činjenica da se pohod austrijskih biskupa događa o 100. obljetnici smrti prvog vrhbosanskog nadbiskupa Josipa Stadlera. Upravo su u vrijeme nadbiskupa Stadlera, uz veliku pomoć iz Austrije, u Bosni i Hercegovini izgrađene brojne crkve i uspostavljene crkvene institucije. To je bila velika pomoć za crkveno poslanje u zemlji u kojoj je do tada crkveni život održavao gotovo isključivao franjevački red. Prije sto godina Sarajevo i zemlja doživjeli su vrijeme osnutka o čemu svjedoče brojne građevine u središtu glavnog i drugih gradova tada uspostavljenih državnih, kulturnih i drugih institucija.

Crkva i mnogi ljudi u Bosni i Hercegovini nisu zaboravili da su brojne karitativne institucije iz Austrije, kao što su Caritas ili Kirche in Not (Crkva u nevolji), kao i akcije poput Nachbar in Not (Susjed u nevolji) i mnogi pojedinci pomogli tijekom nedavnoga rata. Uz spomenutu zahvalnost povezana je i zahvala za duhovne darove koji su proizišli iz povezanosti Crkve obiju zemalja. Među njima posebno se ističe dvoje blaženika podrijetlom iz Austrije koji su djelovali u Bosni i Hercegovini: s. Berchmana Leidenix, drinska mučenica, koja je bila posebno angažirana u odgoju i školstvu, kao i Ivan Merz koji se štuje kao zaštitnik mladeži.

Održavanjem svoga plenarnog zasjedanja austrijski biskupi idu stopama papa Ivana Pavla II. i Franje koji su pohodili Sarajevo kao glasnici mira i time htjeli pomoći u liječenju ratnih i poratnih rana. Posjet austrijskog episkopata je u isto vrijeme znak solidarnosti s Crkvom u Bosni i Hercegovini koja je tijekom rata od 1992. do 1995. i u vremenu nakon rata podnijela brojna iskušenja. U mnogim dijelovima zemlje katolicima prijeti potpuni nestanak. Svojom posjetom biskupi žele ohrabriti one koji su ostali i njima prenijeti nadu u budućnost. Impresivno je djelovanje Crkve u Bosni i Hercegovini: brojne crkvene školske, odgojne i socijalne institucije otvorene su za sve ljude bez obzira na vjeroispovijest i time su živi svjedok nade i konkretne kršćanske ljubavi.

Stoga austrijski biskupi žele i nadalje biti nositelji raznih inicijativa koje bi trebale pomoći vjernicima koji ovdje žive da ponovno uzmu život u svoje ruke i da skladno žive i surađuju s drugima. Biskupi također žele biti ambasadori dramatične situacije katolika u mnogim dijelovima zemlje i svratiti na to pozornost drugih biskupskih konferencija. Posjetima najvišim političkim i vjerskima predstavnicima u zemlji htjeli su izraziti svoju blizinu i potporu svim ljudima dobre volje u Bosni i Hercegovini.

Mnogi ljudi iz Bosne i Hercegovine došli su u Austriju zbog rata. Pronašli su zaštitu i sigurnost i istovremeno obogatili zemlju. Radi njih i radi Bosne i Hercegovine treba se nadati da će mnogi od njih ponovno vidjeti budućnost u svojoj domovini, vratiti se i pri tome pomoći u obnovi i obogaćivanju zemlje.

Bosna i Hercegovina još uvijek nije došla do punog i pravednog mira. Još uvijek postoje napetosti i nepovjerenje u zemlji koji ugrožavaju suživot. Stoga, biskupi iz Austrije, zajedno s biskupima iz Bosne i Hercegovine, apeliraju na sve nositelje odgovornosti u zemlji i na međunarodnoj razini da se zauzmu oko izgradnje pravednog mira. Za to je neophodno poštovanje ljudskog dostojanstva i svih prava i sloboda svih članova društva kao i jednakopravnosti tri naroda koji žive u Bosni i Hercegovini. Ne smije u ovoj zemlji postojati „građana drugog reda“ ni mehanizama sustavne diskriminacije. Biskupi obiju zemalja podupiru Bosnu i Hercegovinu na putu u europske integracije. Bosna i Hercegovina bila je i jest dio Europe kroz svoju povijest i bogatu kulturnu baštinu.

Prije 100 godina završio je Prvi svjetski rat. Milijuni ljudi izgubili su živote. Sjećanje na ovu katastrofu i masovnu patnju trebalo bi osnažiti kršćane i sve ljude dobre volje da se zauzmu za miran suživot. Ispovijedamo Isusa Krista kao Kneza mira i molimo se njemu. U ovoj vjeri potičemo sve ljude da se ujedine na putu mira i dobra. To je put Božji, jedini pravi put svakog čovjeka, svakog društva i svake države.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Religija i Vjera

Fra Mario Knezović: Dosta je mlakosti, treba nam oganj i sila Duha Svetoga

Objavljeno

na

Objavio

Proprok Jeremija je otvoreno prozivao bezvlađe, pljačku, nemoral svoga naroda. Ti prozvani su se žalili vladaru Sidkiji kako tako buni narod i slabi snagu vojske. Kriv prorok što govori istinu.

Sidkija im je odgovorio da mu oni presude jer, reče, da i on više ne vlada tim paralelnim sustavom kriminala i umreženoga zla. Možemo li u toj slici prepoznati naše vrijeme i načine života?

Često čujemo, što je najgore čak od klera, kako treba tražiti pogodno vrijeme za navještaj i govor istine? Zar nije uvijek vrijeme reći istinu i navijestiti Krista?

Što bi to Crkvu brigali politički procesi, izborne kampanje, geostrateška gibanja, ako je u pitanju nauk Isusa Krista i iznošenje poslanja Crkve? O tim dilemama na temelju Božje riječi razmatra fra Mario Knezović.

On nastavlja kako je Isus došao oganj baciti na zemlju. Taj oganj je sila Duha Svetoga. Taj oganj treba spržiti i spaliti svaki grijeh.

Taj oganj treba spaliti modele života u kojima se zlo razmahalo, a kreposti su ugušene. Taj oganj mora spaliti licemjerstvo i snagu moćnijih koji ugnjetavaju slabije.

Hoće nas se, što je strašno, kaže fra Mario, učiti korektnosti navještaja koji je bezličan i mlak. Progovorio je i o mladima koji tako olako u razvratu bace dobivene milosti kao bisere pred svinje. Vrlo poticajnu i otvorenu propovijed možete poslušati ovdje.

Fra Mario Knezović/fratar.net

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Religija i Vjera

Sveta Jelena križarica – majka cara Konstantina

Objavljeno

na

Objavio

Sa stručnjacima je 326. godine počela iskopavanja na Kalvariji. Ostaci svetoga Isusova Križa pronađeni su po želji Konstanitina Velikog i čuvaju se u Rimu u bazilici svetoga Križa, a na mjestu našašća svetoga Križa Konstantan je dao sagraditi baziliku. To je bazilika svetoga Groba. Jelena je umrla u dubokoj starosti, između 328.-330. godine. Njezini se posmrtni ostatci čuvaju u Rimu.

Majka je cara Konstantina Velikog, rođena je 247. godine u skromnoj obitelji u Bitiniji. Služeći u staji, upoznao ju je i oženio vojni časnik Konstancije Klor. Kad joj je muž postao car, Jelena se morala po­vući, jer po rimskom zakonu bila je zabranjena ženidba između patricija i plebejke.

Tako je Jelena ostala u pozadini sve dok joj sin Konstantan nije 306. godine zauzeo carsko prijestolje.

Tada ju je sin Konstantin doveo na carski dvor i dao joj naslov „Augusta”, omogućio joj slobodan pristup carskoj riznici i dao joj je sve počasti koje su pripadale carici.

Nakon što je poučena u vjeri primila je sakrament krštenja. Jelena je iskoristila svoj visoki položaj u korist siromaha, zatvorenika, progonjenih i potlačenih. Njezinim zalaganjem u Betlehemu je izgrađena bazilika Kristova rođenja, a na Maslinskoj gori bazilika Uzašašća. Jelena je odlučila pronaći ostatke Kristova Križa na Golgoti.

Sa stručnjacima je 326. godine počela iskopavanja na Kalvariji. Ostaci svetoga Isusova Križa pronađeni su po želji Konstanitina Velikog i čuvaju se u Rimu u bazilici svetoga Križa, a na mjestu našašća svetoga Križa Konstantan je dao sagraditi baziliku. To je bazilika svetoga Groba. Jelena je umrla u dubokoj starosti, između 328.-330. godine. Njezini se posmrtni ostatci čuvaju u Rimu.

Izvor: narod.hr

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari