Pratite nas

BiH

Aut federacija aut nihil

Objavljeno

na

[dropcap]U[/dropcap] vezi bosanskog “događanja naroda” ili “antibirokratske revolucije” najfascinantniji su bili napori ovdašnjih i tamošnjih promatrača, koji u stilu lijevog radikalizma i voluntarizma zamjenjuju vlastite želje sa stvarnošću, da cijelu tu gungulu protumače kao socijalni bunt obespravljenih i gladnih građana, u kojemu su, je li, jednako sudjelovali građani svih nacionalnosti.

Politički motivi, istina, nisu do kraja jasni, vjerojatno i nisu bili prisutni kod većine prosvjednika, ali svakako jesu kod onih vještih upravljača iz sjene.

Nisu se mogli ne primijetiti unutarbošnjački obračuni i optuživanja vodećih lidera i stranaka, Hrvati su ne bez razloga, s obzirom na isticane ciljeve, zahtjeve i objekte agresije, demonstracije doživjeli kao ugrožavanje i ono malo preostalih simbola i okvira autonomije, bez kojih se Federacija, koja to ionako nije, ne bi mogla ni formalnom nazivati federacijom, dok je, primjerice, Bakir Izetbegović, bošnjački član Predsjedništva BiH, okrećući pilu naopako i detektirajući kako je objekt napada bio prostor koji je bio pod kontrolom Armije BiH (!), neizravno okrivio srpsko-hrvatsku urotu protiv BiH, jer, primjećuje on, začudo Milorad Dodik se našao u Beogradu isti dan kad i Zoran Milanović u Mostaru.

Kristalno je, međutim, jasno kako su u prosvjedima sudjelovali pripadnici samo jedne nacije i vjere, što samo dodatno potvrđuje tezu kako u ovoj zemlji nedovršene povijesti vlada među narodima trajno podozrenje, distanca i nepovjerenje i kako su sva tri naroda jedni drugima Danajci. Jedni drugima ne vjeruju ni kad im prosvjede donose.

Ono u čemu postoji, reklo bi se, opća suglasnost, uključujući i bosanskohercegovački i hrvatsko-srpski i europsko-američki pogled, jest da je ova država, kako se izrazio jedan od bivših visokih predstavnika, luđačka košulja, odnosno kako je stvoren neracionalan, nelogičan i nepravedan državno-ustavni okvir, koji je generator cjelokupne političko-gospodarsko-socijalne krize.

Ali isto tako, na žalost, svaki prijedlog automatski nailazi na ogorčena odbijanja. Svi misle kako je postojeći okvir neodrživ, ali svi bi htjeli skovati okvir po svojoj mjeri. Priče o otvaranju europske perspektive su posve prazne i ne nude ništa konkretno.

Svaka objektivna analiza stanja jedne izrazito složene države i svako teorijsko promišljanje nužno dovodi do (kon)federalističkog uređenja, točnije do organiziranja savezne države kao zajednice triju republika s velikim stupnjem decentralizacije. Na tom su tragu bili svi prijedlozi predstavnika međunarodne zajednice tijekom rata.

Na taj je put kročila čak i Vesna Pusić, koja je zbog istih ideja optuživala Franju Tuđmana za dijeljenje BiH, a konačno tu je ideju prihvatio Europski parlament, zahvaljujući vjerojatno i inicijativama hrvatskih zastupnika Davora Stiera i Tonina Picule, koji dolaze iz na domaćem terenu suprotstavljenih stranaka.

EU parlament je prihvatio takvu ideju kritizirajući srpski separatizam i bošnjački unitarizam, koji se međusobno pothranjuju. Federalizacija države vjerojatno bi primirila sve otvorenije srpske težnje odcjepljenju, za Hrvate je ona, doslovno, životno važna.

U odnosu na prijeratno stanje nestalo je više od dvjesto tisuća Hrvata, dvostruko više nego Srba i četiri puta više nego Muslimana, što je samo dijelom posljedica rata, a većim dijelom posljedica njihove sadašnje političke pozicije.

Hrvati i Srbi u BiH imaju bliske poglede o uređenju države, samo što se Hrvati još uvijek ne usuđuju jasno kazati što žele. Federalna ideja je, međutim, neprihvatljiva Bošnjacima, koji se doživljavaju kao jedini baštinici zemlje i koji govore o građanskoj a misle na jednonacionalnu državu. Zlatko Lagumdžija je na prijedlog federalizacije skoro zaprijetio ratom. Posjet Zorana Milanovića Mostaru dočekan je kao miješanje u unutarnje stvari BiH. Izetbegovićev je intervju agenciji Anadolia vrlo znakovit.

Branit ćemo jedinstvo pa sve ostalo, kaže on, a Dodik može odnijeti bosanske zemlje koliko mu stane na đon. Bošnjaci su, po njegovu shvaćanju, vezivno tkivo ili “cement zemlje” i drže je na okupu s još nekoliko patriota, valjda s Komšićem i braćom Lijanović.

Očekuje pomoć “prijatelja i braće” iz Turske da pomognu u održanju jedinstva BiH i hvali se stalnom vezom s Istanbulom. Dok zamjera Milanoviću dolazak u Mostar, gdje ga je dočekao kolega mu, premijer BiH, on u Sarajevu prima Ahmeta Davutoglua, turskog ministra vanjskih poslova, koji i sam dijeli lekcije Milanoviću. Turski premijer Erdogan vrlo često spominje granice otomanskog imperija.

U takvom jednom iluzornom kontekstu nema rješenja i država je s tom pameću osuđena na propast. I ono što Bakir ne razumije: ne postoje narodi radi država, nego države radi naroda. Nitko sa strane neće donijeti i nametnuti gotov recept, iako pomoć velikih sila može biti dragocjena, ako su te sile suglasne.

Jedini pravi put je konsenzus samih naroda uz neizbježne kompromise. Pred naletom srpske unitarizacije govorilo se kako će Jugoslavija biti federacija ili je neće biti. I bi tako. To isto bi se danas moglo kazati za BiH, s tim da su izmijenjene uloge.

Josip Jović / SD

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

BiH

Na Jaklićkoj planini snimani kadrovi filma o ”Duvandžijama”

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Ramski vjesnik

Scene koje su snimane na Jaklićkoj planini na poseban način su dočaravale teški život duvandžija i borbu za preživljavanje stanovništa.

Na Jaklićkoj planini i Makljenu u Rami, proteklog su vikenda snimani kadrovi dokumentarnog filma o duhanskim putovima koji su vodili iz Hercegovine prema Bosni i obrnuto, kada se iz Bosne išlo u Hercegovinu po duhan.

Već ranije, snimani su dijelovi filma u Grudama tijekom sadnje duhana, zatim misa za ”Duvandžije” na Blidinju, obavljeno je niz razgovora sa još uvijek živućim  Duvandžijama.

U subotu su snimljene zanimljive scene na Blidinju.  Scene koje su snimane na Jaklićkoj planini na poseban način su dočaravale taj teški život i borbu za preživljavanje. U tim scenama  širem gledateljstvu bit će vidljive ne samo teškoće duvandžijskog puta, nego i života stanovništva Rame i drugih mjesta kuda su se kretale duvandžijske družine na svojoj ruti.

U Jaklićkoj planini snimane su scene u autohtonoj obiteljskoj kući Tadića i njezinu okruženju.  Ta ambijentalnost dat će sigurno posebnost igranim scenama ovog dokumentarnog filma.

Projekt snimanja filma o Duvandžijama ideja je Ivice Perića Maradone iz Ždrimaca, Uskoplje. Perić je dobio zanimljiv nadimak Maradona ne zato što svojim izgledom podsjeća na njega, nego zato što je baratao nogometnom loptom kao Maradona. Nažalost, u ratu je ranjen u nogu te se morao oprostiti od nogometa.

Za Ramski vjesnik Perić je o svojoj produkciji za film kazao: ”Ideja za film je došla od mojih djedova i oca, jer su i oni išli u Hercegovinu po duhan kako bi ga dalje preprodavali i tako zarađivali za život. Zanimljivo je da su do sada uglavnom snimani filmovi o švercu duhanom u Hercegovini. Ovo je prvi slučaj da je Bosna vezana za taj duhan. Ljudi su odavde iz Bosne išli u Hercegovinu i vraćali se sa duhanom. Zamolio sam Josipa Mlakića da napiše scenarij i projekt je dobro podržan od Fonda za kinematografiju iz Sarajeva i HAVC-a iz Republike Hrvatske.

Ljudi su ovdje preživljavali od šverca duhanom, a mlađi to ne znaju. U filmu ćemo vidjeti kroz koja su sve područja ljudi prolazili i što su sve doživljavali. Započeli smo snimanje u Grudama gdje se najviše duhana i sadilo te smo obavili niz razgovora sa živućim švercerima duhana iz Hercegovine, ali i iz Bosne.

Snimali smo upravo taj put kuda se nosilo duhan. Najviše materijala za film dobili smo upravo od samih sudionika šverca duhanom i pokušavamo praviti rekonstrukciju njihova putovanja i svega što su na tim putovima proživjeli.” Scenarij za film je napravio naš poznati književnik i scenarista Josip Mlakić, također iz Uskoplja.

O svom radu na scenariju Mlakić je za Ramski vjesnik rekao: ”Što se tiče ove teme dosta sam je istraživao. Ali to nije trebalo puno istraživati jer mit o švercu duhanom živi u svim ovim krajevima, od Hercegovine, pa preko Rame i sve do Srednje Bosne odakle su ljudi odlazili u Hercegovinu po duhan i krijumčarili ga, jer je to jedno vrijeme bio jedini način opstanka za pojedine ljude. U tim istraživanjima naišao sam na dosta zanimljivih podataka. Jedan od takvih je da je tog hercegovačkog duhana koji se švercao bio ljubitelj i Staljin.

Nedavno sam čuo i da je ministar vanjskih poslova Rusije Lavrov ljubitelj hercegovačkog duhana”. Za pripremu scenarija Mlakić je istraživao povijest sadnje duhana na ovim prostorima, dolazak duhana u Europu i ove krajeve u 17. stoljeću kada se pojavio. Zanimljivo je da je u tim prvim danima pojave duhana u nekim europskim zemljama bila propisana smrtna kazna za uživanje u njemu.   ”Do sada je snimljeno sve od samog početak, od sadnje, branja i sušenja duhana i razgovaralo se sa jako puno sudionika tih događanja.

To su mahom ljudi u kasnoj životnoj dobi i čini mi se da smo se za ovaj film odlučili u posljednji čas. Sniman je također i dio razgovora u Uskoplju s ljudima koji su se time bavili. Završne scene su ovdje, jer su putovi išli preko Vrana, Draševa, Raduše i Vranice, a odatle dalje”, kazao je Josip Mlakić o dosadašnjem snimanju filma. Projekt snimanja filma duhanskih putova dobio je podršku iz Fonda za kinematografiju iz Sarajeva i dio sredstava stigao je iz Hrvatskog audio-vizualnog centra.

Na taj način financijska konstrukcija za ovaj film je zatvorena. Snimatelj filma je većim dijelom Mirko Pivčević, poznati hrvatski snimatelj koji radi sa Kristijanom Milićem, Arsenom Oremovićem i nizom drugih hrvatskih i svjetskih redatelja. Određene scene je snimao i Zdenko Jurilj koji je do sada snimio cijeli niz dokumentarnih filmova među kojima se izdvaja Bijeli put. Ovaj film je nedavno premijerno prikazan. Tu je i njegov film Dom koji je na ovogodišnjem Sarajevo film festivalu dobio specijalno  priznanje žirija. Statisti za film su uglavnom iz Uskoplja.

Drugi dio ekipe je iz producentske kuće Kadar iz Širokog Brijega gdje će se film, najvjerojatnije i montirati sa kompletnom postprodukcijom. Budući da je riječ tek o snimanju još se ne može govoriti o tome gdje će biti i kada prikazan ovaj film. Ovo snimanje na Jaklićkoj planini još jednom je pokazalo da ovakve lokacije u Rami mogu ponuditi originalnu scenografiju bez bilo kakvih kulisa. Dodajmo ovome da je na Draševu snimljen jedan od najvećih filmskih kadrova u duljini od pet kilometara koji je napravi Veljko Bulajić u filmu ”Neretva”.

Hercegovački proizvođači duhana traže od države da se ponovo otvore otkupne stanice

facebook komentari

Nastavi čitati

BiH

Dragan Čović: Da nije bilo Herceg Bosne Hrvati ne bi opstali u BiH

Objavljeno

na

Objavio

FENA

Predsjedavajući BiH Predsjedništva Dragan Čović, koji je i hrvatski član državnoga vrha, izjavio je u subotu u Mostaru da su utemeljenjem Hrvatske zajednice Herceg Bosne na današnji dan 1991. Hrvati osigurali opstanak u BiH te je poručio kako će se razočarati oni koji očekuju da će Haaški tribunal pravomoćnom presudom šestorici dužnosnika Herceg Bosne kriminalizirati sve Hrvate.

“Da nije bilo toga (Herceg Bosne) teško da bi bilo hrvatskog naroda. Hrvati sigurno ne bi bili politički narod niti bi mogli zagovarati jednakopravnost. S te strane, velika zahvala onima koji su imali snage i mudrosti da donesu ključne odluke kako bi se zaštitio hrvatski narod”, rekao je Čović u izjavi za medije.

On je sa čelnicima Hrvatskog narodnog sabora BiH koji okuplja najveće hrvatske stranke u BiH, te predstavnicima Hrvatske zajednice Herceg Bosne položio vijence i zapalio svijeće ispred središnjeg spomen obilježja poginulim hrvatskim braniteljima na Trgu hrvatskih velikana u Mostaru.

“Diljem BiH i Hrvatske danas se pale svijeće i prisjećamo se teških vremena, vremena za povijest. Hrvatska zajednica Herceg Bosne je vrijeme ponosa, ona ima prevelik značaj”, rekao je Čović.

Upitan što očekuje od drugostupanjske presude šestorici dužnosnika Herceg Bosne, Čović je kazao kako se radi o časnim ljudima koji osobno nisu počinili nijedan zločin ili udruženi zločinački pothvat.

Izrazio je očekivanje kako će u sudskom pravorijeku biti uklonjeni navodi o kolektivnoj krivnji bh. Hrvata. “Mnogi očekuju da se kriminalizira sve što ima veze sa hrvatskim narodom, no bit će razočarani”, istaknuo je hrvatski član Predsjedništva BiH.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari